'Ako ne podržite Pariški sporazum, prekidam veze s Južnom Amerikom'

Autor:

  • Sam Morgan/ EURACTIV.com

03.12.2018.

French President Emmanuel Macron is welcomed by Argentina's President Mauricio Macri as he arrives for the G20 leaders summit in Buenos Aires, Argentina November 30, 2018. REUTERS/Marcos Brindicci
Marcos Brindicci / REUTERS

Francuski predsjednik Emmanuel Macron na sastanku zemalja G20 u Buenos Airesu, Argentina

Emmanuel Macron upozorio je novoizabranog kontroverznog predsjednika Brazila da ako svoju državu povuče iz Pariškog sporazuma, što je tijekom kampanje najavio učiniti, da Francuska odgovoriti odlaskom iz sporazuma o trgovini između Europske unije i Mercosur-a, južnoameričkog trgovinskog bloka.

Na sastanku država G20 koji se prošlog tjedna održao u Buenos Airesu, Macron je novinarima rekao da neće potpisati pakt 'otvorene suradnje' sa zemljama Mercosura ako Brazil, kao jedna od članica bloka, odbaci presudni sporazum o klimi.

Pregovori EU i Mercosura, čiji su aktivni članovi Argentina, Brazil, Paragvaj i Urugvaj traju i nakon 20 godina, a njihov najveći kamen spoticanja posljednjih godina je prijepor oko odredba uvoza poljoprivrednih proizvoda.

- Ne mogu pitati francuske farmere i radnike da promjene svoje ekološki osviještene navike proizvodnje, samo da bi potpisao sporazum s državama koje to nisu spremne učiniti – rekao je Macron dodajući da želi 'uravnotežene dogovore'.

Francuska je uz Irsku jedna od europskih država EU koje najviše brinu oko budućeg sporazuma, koji bi mogao uključivati i uvoz govedine što bi moglo dovesti do konkurencije s domaćim proizvodima. Također, povod nesuglasicama u pregovorima predstavlja i lista zaštićenih proizvoda Europske unije.

Iako je Komisija zadužena za pregovore o uvjetima trgovine s Bruxellesom, za potpisivanje konačnog dogovora s državama Mercosura potrebna je potpora svih članica EU. Već se u jednoj prilici dogodilo da je takav sustav doveo do apsurdnog raspleta situacije. Naime, 2016. godine je belgijski regionalni parlament privremeno blokirao implementaciju CETA-e, sporazuma o trgovini Europske unije i Kanade.

Jair Bolsonaro, novoizabrani predsjednik Brazila, još je tijekom predizborne kampanje najavljivao da će južnoameričku energetsku silu povući iz Pariškog klimatskog sporazuma. Na državnoj je televiziji ovoga vikenda rekao da je spreman poštivati sporazum sve dok 'Brazil ne gubi suverenitet nad svojim teritorijem u Amazoni'.

Međutim, to vjerojatno neće biti jedina država koja će platiti visoku cijenu u trgovinskim odnosima zbog neispunjavanja obaveza Pariškog sporazuma. Australija je također izrazila sumnju. Europska unija trenutno raspravlja o trgovinskom sporazumu s državama južne polutke.

 

Željezna obveza

Dok traju pregovori predstavnika UN-a na sastanku COP24 u Poljskoj, i dalje se traži koja će država biti domaćinom sljedećeg sastanka koji će se održati 2020. godine, nakon što je Bolsonaro najavio to neće biti Brazil kako je inicijalno bilo planirano.

Kontroverzni predsjednik koji je ubrzo dobio nadimak 'južnoamerički Trump', izjavio je da je svom ministru vanjskih poslova naredio da poništi plan prema kojem bi se budući sastanak UN-a o klimatskim promjenama trebao održati u Brazilu, tvrdeći da su klimatske promjene 'marksistička spletka'.

Argentina bi mogla popuniti prazninu koju je stvorio Brazil, nakon što je dokazala da je Buenos Aires sposoban ugostiti konferencije visoke diplomatske važnosti poput ovog summita G20.

U rezoluciji sastanka uvrštena su klimatska pitanja, a državnici 20 najvećih svjetskih ekonomija (s izuzetkom SAD-a) su ponovno istaknuli da je 'Pariški sporazum neponištiv'. U tom smislu Francuska i Kina su također potpisale svoju deklaraciju o klimatskim promjenama.

Državnici G20-1 ponovno su se obvezali na 'potpunu implementaciju' klimatskog sporazuma, iako ju trenutno ne provode u cijelosti, s obzirom na to da većina G20 država nije niti blizu ispunjenju ciljeva sporazuma da se globalno zagrijavanje zadrži na 1.5 tj. 2 stupnja Celzija.

Prema novom izvješću koje je u studenom objavio Climate Transparency, globalno partnerstvo država G20, čiji je cilj poticati zemlje na zelenu ekonomiju, 15 od G20 zemalja je prošle godine objavilo porast u razini emisija štetnih plinova. Istovremeno, izvješće navodi da se 82 posto energetske potražnje i dalje dobiva iz fosilnih goriva.

Napori Bruxellesa za ispunjenje ciljeva Pariškog sporazuma iskristalizirali su se prošlog tjedna kada je Europska komisija objavila svoju dugoročnu strategiju do 2050. godine.

Sada je na čelnicima država da odluče koji je od scenarija strategije najbolja opcija, iako klimatski stručnjaci smatraju da bi Europska Unija najkasnije do 2050. godine trebala proizvoditi nultu emisiju plinova kako bi se stavke Pariškog sporazuma ispunile.

Ovaj članak je u cijelosti preuzet s Euractiv.com i preveden na hrvatski.

Inačica na drugom jeziku / Alternate language version