Artur Runge-Metzger u posjetu Hrvatskoj: 'Ako ne postignemo nultu emisiju stakleničkih plinova do 2050. godine, riskiramo budućnost naše djece'

Autor:

  • Karla Juničić

03.05.2019.

Zagreb, 020519.
Kuca Europe, Cesarceva ulica.
Predavanje Artur Runge Metzger, ravnatelja u glavnoj upravi za klimu i energiju o klimatskim promjenama.
Na fotografiji: Artur Runge Metzger.
Foto: Ranko Suvar / CROPIX
Ranko Suvar / CROPIX

Artur Runge Metzger, direktor ureda za međunarodnu klimatsku strategiju unutar Europske komisije

Kako to sročiti na najjednostavniji način? ,,...Zamislite da imate solarne panele na krovu i sami proizvodite svoju energiju. Znate točno koliko ste je proizveli i potrošili. Pritom možete napuniti svoj vlastiti automobil električnom čistom energijom i odvesti se bez zagađenja okoliša. Naposljetku, nitko vas ne može oporezovati jer: kako netko može staviti porez na sunce?..."

Objasnio je Artur Runge-Metzger, direktor ureda za međunarodnu klimatsku strategiju Europske komisije, koji je službeno posjetio Hrvatsku uoči predstavljanja strategije Europske unije za održivi razvoj 'Čisti planet za sve' - plan prema kojem će se do 2050. godine morati dostići nulta razina emisije stakleničkih plinova kako bi spriječili zagrijavanje Zemlje i prouzročili klimatsku katastrofu.

Činjenica je da je temperatura od početka 20. stoljeća narasla za 0.9 Celzijevih stupnjeva, a najveći se dio tog porasta dogodio u prošlih tridesetak godina dok je svijet doživljavao industrijski procvat i dok su naši roditelji, bake i djedovi bili prve generacije kojima su otkrivene pogodnosti jeftinih: plastičnih tanjura, čaša, vilica ili vrećica, baterija, poliestera itd. Ako se ne poduzmu gospodarske promjene temperatura će se povisiti za jedan stupanj do 2050. godine, ili čak dva do 2070. što će imati katastrofalne posljedice, upozorava Metzger.

- Dakle to je unutar života većine djece koju vidite da danas idu u školu. Roditelji moraju odlučiti kakvu budućnost vide za svoju djecu i unuke i to će promijeniti perspektivu. Početak smo mi sami i što god učinili da ovaj svijet bude drugačiji ne smijemo potrošiti sve resurse svijeta – rekao je Metzger objašnjavajući kako će Europa od sada do 2050. godine doživjeti tranzicijsko razdoblje koje će rezultirati nultom razinom zagađenja i emisijom stakleničkih plinova.

Iako nam se trenutno na prvi pogled cijeli plan Europske unije čini nedostižnim i nemogućim, Euractiv.hr je razgovarao s direktorom za klimatsku strategiju kako bi nam približio ciljeve plana i pripremio za 'tranzicijsko razdoblje'.

Koliko to košta?

Jedan od prvih razloga zbog kojih će mnogi biti skeptični kad je riječ o ciljevima održivog razvoja je ekonomska isplativost i novčana ulaganja. Održivi razvoj je nužan, no za njega je potrebna velika početna investicija koja mnogima nije dostupna.

Artur Runge Metzger je objasnio da će za postizanje ciljeva održivog razvoja biti potrebno uložiti oko '200 milijardi eura godišnje' sve do 2050. godine što su odlučili Europski parlament i sve države članice.

- Brojka se može činiti velikom, no moramo gledati praktično i u perspektivi. Svake godine bilijuni eura se ulažu u europsko gospodarstvo. Dakle, radit će se o povećanju od oko samo 1 posto iznosa BDP-a koji se trenutno ulaže – rekao je Metzger.

Sljedeći prijedlog višegodišnjeg financijskog okvira do 2027. godine predviđa 25 posto izdvajanja vezanih za klimu. To će značiti da će i regionalni strukturni fondovi morati ulagati u područja koja pomažu u smanjenju emisija stakleničkih plinova.

Nejednakost na društvenoj razini u postizanju ciljeva može dovesti do pobuna što smo vidjeli na primjeru francuskih "žutih prsluka". Ipak, prema podacima Eurobarometra, ljudi smatraju klimatske promjene velikim problemom koji se mora riješiti.

- Različiti članovi društva će na različiti način doživjeti gospodarsku tranziciju – rekao je Metzger svjestan rizika na koje će provođenje strategije naići posebice na društvenoj razini.

Kako neki slojevi društva ne bi bili zakinuti zbog promjena, Komisija raspravlja o načinima kako bi se provela prekvalifikacija i obrazovanje ljudi za nove sektore. Primjerice,'zelena ekonomija' danas u Europi već zapošljava oko 4 milijuna ljudi, a nova radna mjesta se na tom polju otvaraju svakodnevno.

Dekarbonizacija i Kinezi na Balkanu

Dekarbonizacija industrijskih postrojenja mogla bi dovesti do gubitka brojnih radnih mjesta, a padom industrijske proizvodnje zbog neprovođenih promjena bit će zahvaćene brojne regije Europe koje i dalje ovise o elektranama na ugljen.

Za tu skupinu, osim zapadne Njemačke i sjeverne Španjolske najveći rizik ipostoji u istočnoj Poljskoj i na Zapadnom Balkanu gdje brojna postrojenja još ne razmatraju model dekarbonizacije. Komisija raspravlja o tome kako pristupiti problemu, a 'promjena se ne treba dogoditi od danas do sutra, već za nju imamo vremena dva do tri desetljeća', rekao je Metzger.

Komentirajući slučaj jugoistočne Europe (primjer kineskih investicija o čemu je Euractiv pisao) objasnio je da onaj tko sada napravi 'novo ulaganje u ugljen, mora si postaviti pitanje koliko dugo će mu to ulaganje trajati budući da cijeli sektor mora u potpunosti biti dekarboniziran unutar sljedećih dvadeset godina'.

- Investicije traju dulje od dvadeset godina tako da će bilo koje ulaganje u elektrane na ugljen biti izgubljen novac i investicija. Stoga bi bilo dobro za današnje vlade da razmisle o tome u narednim desetljećima. Jednostavno je donijeti brzu odluku da se riješi problem potrošnje energije, ali ćete morati razmišljati i duže. Primjer: LNG terminal, razmislite kako će LNG terminal izgledati 2040. godine.

Iako se neka rješenja poput hvatanja i skladištenja ugljika mogu čini skupa, ona imaju dugoročnu korist. S druge strane energetska učinkovitost može se postići smanjenjem potrošnje energije na različite načine: dobar je primjer u Hrvatskoj projekt poboljšanja energetske učinkovitosti zgrada koji je doživio veliki uspjeh kroz korištenje strukturnih fondova EU.

- Pitanje je, dakle, hoćete li ulagati u proizvodnju nove energije ili ćete ulagati u smanjenje potrošnje energije, pri čemu će svaka ušteda energije uštedjeti i mnogo novca.

Građani i zeleni razvoj

Brojne analize ukazuju na uštede energije i novaca koje se mogu postići jednostavnim koracima u svakodnevnom kućanstvu. Metzger je ponovno spomenuo projekt energetske obnove zgrada u Hrvatskoj koji će dovesti do velikih ušteda energije i popraviti stare instalacije te europsku strategiju za smanjenje korištenaj plastike.

Smatra da ljudi danas češće donose potrošačke odluke čitajući oznake o energetskoj potrošnji na proizvodima. Kupci su prvi koji donose pravilne odluke primjerice prilikom kupnje jednostavnih proizvoda poput perilica za rublje, frižidera ili žarulja. Ako želimo doista postati klimatski neutralni do 2050. godine, Europa se mora prebaciti u kružno gospodarstvo. To znači da ćemo morati što više smanjiti količinu otpada i reciklirati mnoge sirovine, što je također dio strategije.

- Odluka je na nama samima kakav ćemo proizvod kupiti, kakav automobil ćemo izabrati ili ćemo koristiti javni prijevoz, ali to su neke bitne odluke o kojima ćemo morati voditi računa.

Mobilnost

Prijevoz je jedno od područja gdje je emisija opasnih plinova i dalje u porastu. Promjene u politikama mobilnosti zahtijevat će djelovanje na razini gradova i općina koje će morati osigurati da javni prijevoz bude dostupan, organiziran i prilagođen.

Po pitanju mobilnosti mnogi smatraju električne i hibridne automobile opcijom prijevoza za elitu dok državne subvencije koje su dostupne ne pokrivaju ni trećinu troškova. Broj punionica je i dalje ograničen, a kupovna moć u Hrvatskoj je niska. Primjerice, električni automobili su u prvom tromjesečju 2019. godine iznosili samo oko 0,2 posto svih prodanih automobila dok su u Norveškoj (europskoj predvodnici kupnje električnih automobila) činili 57 posto.

- Promjenu u mobilnosti i električnim automobilima ćemo vidjeti u sljedećih deset do petnaest godina. Tada ćemo biti svjedoci električne pokretljivosti u Europi, a u međuvremenu automobili će postati jeftiniji te će si ih moći priuštiti i ljudi manje kupovne moći – rekao je Metzger.

Skeptični političari

Katastrofe povezane s vremenskim neprilikama izazvale su prošle godine rekordnih 283 milijarde eura, a ekonomske štete mogle bi pogoditi oko dvije trećine europskog stanovništva do 2100. godine. Već se diljem Europe i svijeta vide brojne posljedice klimatskih promjena poput poljoprivrednih gubitaka, suša, poplava ili požara, posebice u mediteranskoj regiji.

Ipak, po pitanju održivog razvoja brojne političke stranke i dalje ne stavljaju te opcije u svoju političku agendu, raste populizam, a utjecaj Zelenih stranaka u zemljama istočne i jugoistočne Europe je i dalje neznatan.

- Potrebno je pogledati što će biti dugoročni učinci klimatskih promjena koji će biti vrlo skupi. Također, prilagođavajte svoje gospodarstvo prema održivom razvoju – savjet je direktora za klimatsku strategiju.

Budući da će se većina toga morati financirati iz privatnih investicija ili pojedinačnih kućanstava 'vlada mora pomoći u usmjeravanju gospodarskih investicija'. Naveo je da će se puno trebati raditi na inovacijama u nove energetske tehnologije tj. sljedeće generacije tehnologije za proizvodnju energije iz vjetra, sunca ili baterija, a sve će se to moći postići korištenjem novca iz europskog proračuna. Postoji i Modernizacijski fond, novčani prihod od trgovanja emisijama plinova, koji će se početi provoditi od 2021. godine, a od kojeg će i Hrvatska imati koristi.

Iako danas postoje brojne populističke struje koje negiraju znanstvene pretpostavke postojanja klimatskih promjena, što smo vidjeli na primjeru Brazila ili SAD-a, Metzger smatra da će svijest ljudi prevladati negativne tendencije. Budući da se i Europa suočava s rastućim brojem stranaka koje zastupaju antiklimatske politike, njihove ideje neće prevladati jer nisu većinske u Europskom parlamentu.

- Politika koju donosimo u Europi je utemeljena na dokazima i znanosti te takvo stajalište moramo zadržati i u budućnosti.