Desni populisti nisu prijetnja samo za demokraciju, vladavinu prava i slobode, nego i za borbu protiv klimatskih promjena

Autor:

  • Karla Juničić

27.02.2019.

Supporters of the Anti-immigration party Alternative for Germany (AfD) hold German flags during a protest in Berlin, Germany May 27, 2018. REUTERS/Hannibal Hanschke
Hannibal Hanschke / REUTERS

Marš podržavatelja njemačke stranke Alternative za Njemačku (AfD) u Berlinu, 27.lipnja 2018.godine

Novo istraživanje provedeno nad desno orijentiranim populističkim strankama u Europi je pokazalo da klimatske politike i održivi razvoj nisu prioriteti u njihovim programima.

Istraživanje 'Convenient Truths – Mapping climate agendas of right-wing populist parties' koje su proveli politički stručnjaci iz berlinskog think tanka adelphi, Stella Scaller i Alexander Carius, analizira 21 od desno orijentiranih populističkih stranaka u Europi, od kojih njih 7 čine dio vladinih koalicija u državama članicama, a njih 16 ima zastupnike u parlamentu.

Svoje podatke su analizirali na temelju službenih nacionalnih izbornih programa, javnih izjava stranačkih vođa i glasnogovornika, priopćenja za tisak, pouzdanih izvora vijesti za desničarske populističke stranke te posebice parlamentarne aktivnosti i glasačkog ponašanja.

Teme održivog razvoja i klimatske politike, koje su često dovode u vezu sa strankama ljevice, gotovo su nepostojeće među strankama desnice koja je većinom skeptične prema toj temi. S obzirom na cjelokupne rezultate istraživanja, desničarske populističke stranke, koje tvrde da govore zbog "istinskog interesa običnih ljudi", često se protive politici klimatskih i energetskih tranzicija.

S rastućim političkim rejtingom koie dobivaju desničarske populističke parlamentarne skupine, one akumuliraju i više utjecaja na djelovanje u parlamentu, dulji raspon vremena za govore i veća financijska sredstva.

 

adelphi

Usporedbe glasovanja za mjere klimatske i energetske politike

Populističke stranke koje su zastupljene u Europskom parlamentu gotovo redovito glasaju protiv mjera klimatskih politika. Među njima se ističu Alternativa za Njemačku (AfD), francuska stranka Nacionalno okupljanje Marine Le Pen, Salvinijeva Liga, britanska Nezavisna stranka (UKIP) Nigela Faragea i nizozemska Slobodarska stranka. No, i među desničarima postoji veliki broj različitih stavova prema klimatskoj i energetskoj politici, od onih koji u potpunosti poriču klimatske promjene do konzervativnih boraca za okoliš.

Dok AfD dovodi u pitanje znanstveni konsenzus o klimatskim promjenama kao posljedici ljudskog djelovanja, želi izaći iz Pariškog sporazuma i poništiti planove za obnovljivu energiju, mađarski Fidesz (Europska pučka stranka) vodi kampanje za međunarodno smanjenje stakleničkih plinova kako bi ublažio klimatske promjene. Francuska stranka Nacionalno okupljanje odlučno odbacuje Pariški sporazum, smatrajući ga "komunističkim projektom", ali se zalaže za razvoj domaćih obnovljivih izvora energije uključujući solarnu energiju i bioplin kroz "inteligentni protekcionizam" i "ekonomski patriotizam".

Neprijateljstvo prema klimatskoj politici

Desničarka se politika razvija unutar okvira koji navode da je klimatska politika: ''ekonomski štetna'' (šteti ekonomiji i konkurentnosti nacionalne industrije), ''socijalno nepravedna'' (šteti socijalnoj pravdi), ''štetna za okoliš'' (prirodni oblici za dobivanje energije štete okolišu i lokalnim životinjskim vrstama), ''nije isplativa'' (klimatska politika je nepotrebna).

French far-right National Rally (Rassemblement National) party leader Marine Le Pen gestures at a meeting in Saint-Paul-du-Bois, France, February 17, 2019. REUTERS/Stephane Mahe
REUTERS

Marine Le Pen, predsjednica francuske desne stranke Nacionalno okupljanje

Velik broj desnih populista promovira energetsku tranziciju (bez obzira na njihove stavove o klimatskim promjenama) jer smatra da će se time smanjiti ovisnost o uvozu energije i porasti kvaliteta života. Marine Le Pen potiče sektor obnovljive energije te je izjavila, u duhu nacionalnog protekcionizma, da bi smanjenje fosilnih goriva učinilo Francusku 'manje ovisnom o zemljama Zaljeva poput Saudijske Arabije koje, osim što dopremaju svoju naftu, donose i svoju ideologiju'.

Austrijska Slobodarska stranka (FPÖ) unatoč tome što se oštro suprotstavlja porezima na ugljik koji bi potaknuli deindustrijalizaciju, zastupa potpunu tranziciju na domaće izvore obnovljive energije no odbacuje Pariški sporazum jer je to 'dokument koji uzima novac iz džepova naših industrija, ne smanjujući pritom CO2". Salvinijeva Liga vidi u poticanju tehnologije za obnovljive energije 'talijansku genijalnost koja je na prvom mjestu' te održivu mobilnost koja će smanjiti štetne emisije automobilskog zagađenja.

S obzirom na stavove o klimatskim promjenama istraživanje je podijelilo stranke na tri kategorije: 'poricatelji ili skeptičari', 'oslobođene i oprezne stranke' te 'afirmativne'.

 

adelphi

Podjela desnih stranaka u Europi prema svojim klimatskim stajalištima

 

Skeptične stranke negiraju znanstvene pretpostavke da su klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem. Dva najbolja primjera su AfD koji u svom programu tvrdi kako 'CO2 nije zagađivač već neophodni dio svega živućeg' dok 'njemačka vlada potiskuje pozitivne efekte CO2 na rast biljaka i globalnu prehranu' ; britanski UKIP negira postojanje klimatskih promjena. John Sutart Agnew, zastupnik UKIP-a u Europskom parlamentu, izvijestio je 2018. godine da su klimatske promjene došle 'iz kozmičkih zraka i da je učinak razine CO2 zanemariv'  jer je 'jedan od najvećih prijatelja poljoprivrede'.

Izjave poput 'Grenland je bio zelena zemlja s vinogradima', lidera FPÖ-a Heinza-Christiana Stracha ili 'Antartika se zapravo hladi' AfD-a pokazuju da su neke stranke sklone širenju lažnih vijesti zastupajući da su ljudi zapravo žrtve tajnih planova i teorija zavjere vodećih političkih aktera.

Oprezne stranke - njih 11 iz istraživanja - ne zauzimaju poziciju prema klimatskim promjenama ili im priklanjaju malo pažnje. Tu spadaju stranke poput belgijskog Vlaamas Belang, češke stranke Slobode i izravne demokracije (SPD), talijanske Lige ili grčke Zlatne zore. Stranke u ovoj kategoriji često naglašavaju neizvjesnost oko utjecaja emisija u atmosferu i učinaka klimatske politike:

- Klima na Zemlji se mijenja tijekom vremena, no imamo malo saznanja o utjecajima tih promjena – tvrdi norveška Stranka napretka.

Zanimljiv je podatak da su jedine tri stranke koje nimalo ne negiraju znanstvene pretpostavke o klimatskim promjenama Fidesz mađarskog premijera Viktora Orbana, nacionalistička finska stranka Finns i ekstremno-desna latvijska stranka Nacionalna alijansa. One pripadaju grupi afirmativnih stranka koje prepoznaju opasnost klimatskih promjena na svoje države. Njihova dugotrajna prisutnost u nacionalnom parlamentu razlog je njihovog većeg interesa za klimatske promjene. Pritom je stranka Fidesz jedina koja aktivno podržava Pariški sporazum jer smatra da klimatske promjene predstavljaju globalnu prijetnju.

Hungarian Prime Minister Viktor Orban leaves the stage after delivering his annual state of the nation speech in Budapest, Hungary, February 10, 2019. REUTERS/Bernadett Szabo
Bernadett Szabo / REUTERS

Premijer mađarske Viktor Orban

 
Zašto desnica?

Narativ desničarskih populističkih stranka ističe da klimatska politika predstavlja pokušaj da se zaštite interesi ekonomske elite: klimatska politika vodi do većih energetskih cijena i predstavlja teret za kućanstva s niskim prihodima i kompanije. Desni populisti ignoriraju utjecaje klimatskih promjena u Europi poput ekstremnih vremenskih uvjeta.

Prema najnovijim podacima Eurobarometra, desne euroskeptične stranke će osvojiti više od 150 mjesta u Europskom parlamentu nakon svibanjskih izbora, a već imaju veliki broj mandata u nacionalnim parlamentima država članica. Neke nacionalne ankete pokazuju da će više Europljana nego ikada prije glasovati za stranku s autoritarnom, nativističkom i populističkom jezgrom. To povećava rizik od populističkog negativnog utjecaja na klimatsku i energetsku politiku.

- Istraživanje impresivno pokazuje da populizam desnih stranaka ne predstavlja samo prijetnju za demokraciju, vladavinu prava i individualne slobode, već može ugroziti i multilateralnu borbu protiv klimatskih promjena – izjavio je europarlamentarac Jo Leinen (njemački socijaldemokrati) uoči predstavljanja istraživanja u Europskom parlamentu u Bruxellesu u srijedu, 27.veljače.

Members of the Group of the Greens/European Free Alliance of the European Parliament hold posters with the slogan
Vincent Kessler / REUTERS

Ilustracija: zastupnici zelene skupine/Europske slobodne alijanske prilikom glasovanja u Europskom parlamentu

 

Pritom je nadodao da rastom utjecaja desnih populista u Europskom parlamentu 'Europska unija gubi svoju vodeću poziciju na polju zaštite od klimatskih promjena' a 'aktivna klimatska politika i industrijska strategija' su potrebni kako bi se 'CO2 transformirao u neutralnu ekonomiju', izjavio je Leinen.

 Izazov sljedećeg mandata Europskog parlamenta bit će uskladiti razvoj s ciljem zadržavanja zagrijavanja za manje od 2 Celzijeva stupnja  određeno Pariškim sporazumom.

- Moramo pričati europsku priču o uspjehu klimatske politike koja jamči zdravo okruženje i čisti zrak, umreženu i pristupačnu mobilnost, energetsku sigurnost i održive poslovima i stavlja socijalnu koheziju i razvoj u prvi plan – izjavila je Stella Schaller, voditeljica projekta u adelphi.

Nadovezujući se na to, njezin kolega Alexander Carius je izjavio da će se 'o budućnosti europske klimatske i energetske politike odlučiti u demokratskoj domeni, a ne u desničarskoj periferiji'.