EK iznijela prijedlog kojim će se postići klimatska neutralnost do 2050. godine

Autor:

05.03.2020.

President European Commission President Ursula von der Leyen (L) talks with Swedish environmentalist Greta Thunberg (R) before a college meeting at the EU headquarters in Brussels on March 4, 2020. (Photo by JOHN THYS / AFP)
JOHN THYS / AFP

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i klimatska aktivistica Greta Thunberg

Obveza o postizanju klimatske neutralnosti do 2050. – Komisija predlaže europski propis o klimi te se savjetuje o europskom sporazumu o klimi

Komisija u srijedu predstavlja prijedlog kojim bi se politička obveza EU-a o klimatskoj neutralnosti do 2050. ugradila u zakonodavstvo EU-a kako bi se zaštitili planet i naši građani. U europskom propisu o klimi određuje se cilj za 2050. te se utvrđuje smjer za sve politike EU-a, a javnim tijelima, poduzećima i građanima osigurava se predvidljivost. Komisija pokreće i javno savjetovanje o budućem europskom sporazumu o klimi kako bi javnost bila uključena u zajedničko oblikovanje tog instrumenta.

Predsjednica Ursula von der Leyen izjavila je: Danas radimo na tome da do 2050. postanemo prvi klimatski neutralan kontinent na svijetu. Propis o klimi je pravni oblik naše političke obveze, kojim ćemo krenuti na put koji će nas nedvojbeno odvesti prema održivijoj budućnosti. On je srž europskog zelenog plana. Europskoj industriji i ulagačima nudi predvidljivost i transparentnost te usmjerava našu strategiju zelenog rasta i jamči postupnu i pravednu tranziciju.

Izvršni potpredsjednik za europski zeleni plan Frans Timmermans dodao je: Danas prelazimo s riječi na djela kako bismo europskim građanima pokazali da ozbiljno želimo ostvariti nultu stopu emisija stakleničkih plinova do 2050. Europski propis o klimi je, osim toga, i poruka našim međunarodnim partnerima da je ovo godina u kojoj moramo zajedno raditi na ostvarenju globalnog cilja kako bismo postigli zajedničke ciljeve iz Pariškog sporazuma. Propisom o klimi osigurat ćemo usredotočenost, disciplinu, kretanje prema cilju i odgovornost.

Komisija europskim propisom o klimi predlaže pravno obvezujući cilj neto nulte stope emisija stakleničkih plinova do 2050. Institucije EU-a i države članice imaju zajedničku obvezu poduzimanja potrebnih mjera na razini EU-a i na nacionalnoj razini kako bi ostvarile taj cilj.

Propis o klimi uključuje mjere za praćenje napretka i prilagodbu našeg djelovanja u skladu s tim napretkom, na temelju postojećih sustava kao što su postupak upravljanja nacionalnim energetskim i klimatskim planovima država članica, redovita izvješća Europske agencije za okoliš te najnoviji znanstveni dokazi o klimatskim promjenama i njihovu utjecaju. Napredak će se preispitivati svakih pet godina u skladu s globalnim pregledom stanja u okviru Pariškog sporazuma.

U propisu o klimi razmatra se i kako će se ostvariti cilj za 2050.:

·        Komisija će na temelju sveobuhvatne procjene učinka predložiti novi cilj EU-a za 2030. kad je riječ o smanjenju emisija stakleničkih plinova. Nakon dovršetka procjene učinka donijet će se izmjene propisa o klimi.

·        Komisija će do lipnja 2021. preispitati i prema potrebi predložiti reviziju svih relevantnih instrumenata politike kako bi se ostvarili ciljevi u vezi s dodatnim smanjenjem emisija za 2030.

·        Komisija predlaže da se u razdoblju od 2030. do 2050. odredi smjer za cijeli EU u vezi sa smanjenjem emisija stakleničkih plinova kako bi se mogao pratiti napredak u postizanju tog cilja te kako bi se javnim tijelima, poduzećima i građanima osigurala predvidljivost.

·        Komisija će do rujna 2023. te potom svakih pet godina procijeniti usklađenost mjera EU-a i nacionalnih mjera s ciljem klimatske neutralnosti i smjerom za razdoblje od 2030. do 2050.

·        Komisija će imati ovlasti za davanje preporuka državama članicama čije djelovanje nije u skladu s ciljem klimatske neutralnosti, a države članice morat će propisno uzeti u obzir te preporuke ili obrazložiti zašto to nisu učinile. Komisija također može preispitati primjerenost plana odnosno smjera za razdoblje od 2030. do 2050. te mjera na razini Unije.

·        Države članice također će morati razviti i provesti strategije prilagodbe radi jačanja otpornosti i smanjivanja osjetljivosti na učinke klimatskih promjena.

 

Oblikovanje europskog sporazuma o klimi i budućih politika

Osim što postoje nacionalne politike i propisi, i svi sektori društva i gospodarstva moraju se angažirati oko tranzicije na klimatski neutralnu Europsku uniju. Komisija stoga danas pokreće javno savjetovanje o novom europskom sporazumu o klimi. To je opća inicijativa kojom se građanima i dionicima daje glas i uloga u oblikovanju novih klimatskih mjera, razmjeni informacija, pokretanju lokalnih aktivnosti i predstavljanju rješenja koja se mogu primijeniti i drugdje.

Javno savjetovanje trajat će 12 tjedana. Mišljenja će doprinijeti sadržaju sporazuma o klimi, koji će biti predstavljen prije Konferencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama koja se treba održati u studenome 2020. u Glasgowu (COP26).

Komisija je danas službeno započela s radom tako što je objavila početne procjene učinka o mehanizmu za graničnu prilagodbu emisija ugljika i reviziju Direktive o oporezivanju energije, još dva važna instrumenta politike u okviru europskog zelenog plana. Osim toga, Kolegij povjerenika donio je prijedlog da se 2021. proglasi Europskom godinom željeznica kako bi se istaknulo koliko je za klimu korisno što se željezničkom mrežom koristi sve više putnika te što se njome prevozi sve više tereta. Više informacija nalaze se ovdje

Tagovi/Tags: