Prema strategiji izloženoj u dokumentu BusinessEurope, najveće europsko udruženje poslodavaca namjerava se suprotstaviti direktivi Europske unije kojom se planiraju postaviti veći ciljevi u borbi protiv klimatskih promjena. Naime, EU želi smanjiti emisiju ispušnih plinova do 2030. godine, dok poslovni lobi navodi da bi stav Bruxellesa o borbi protiv klimatskih promjena trebao biti 'prilično pozitivan, kao politička izjava bez ikakvih implikacija', poput postojećih obaveza definiranih Pariškim sporazumom.
O spornom će se dokumentu raspravljati na internom sastanku koji će se održati u srijedu.
Miguel Arias Cañete, povjerenik Europske komisije za klimatske promjene, predstavio je paket mjera kojim bi se emisija stakleničkih plinova u EU drastično smanjila do 2030. godine, nakon što je ustvrdio da bi europski cilj trebao biti podignut nakon što je u lipnju postignut dogovor o obnovljivim izvorima energije i energetske učinkovitosti.
U ovom trenutku, Europska unija planira smanjiti emisiju ispušnih plinova za najmanje 40 posto do 2030. godine prema razinama ispušnih plinova koje datiraju iz 1990. godine. Povjerenik smatra da bi se cilj mogao povećati na 45 posto, nakon što je u lipnju uspješno postignut sporazum o obnovljivim izvorima energije i energetske učinkovitosti.
Tu je tvrdnju kasnije potvrdio i predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker, koji je u svom godišnjem obraćanju Parlamentu o stanju Unije rekao da je 'znanstveno ispravno' povećati ciljeve EU kad je riječ o klimatskim promjenama.
No, Njemačka je zahvaljujući konkurentnosti svoje industrije koja uvelike ovisi o izvozu skeptična prema takvoj sugestiji Europske komisije. Kancelarka Angela Merkel se još u kolovozu otvoreno protivili ambicioznijim ciljevima Europske unije u borbi protiv klimatskih promjena, rekavši da se 'prvo moramo početi držati onih ciljeva koje smo si već postavili'.
S njezinim se stavom slaže i dokument BusinessEurope, koji uz preporuku protivljenja novom povećanju cilja uz uobičajene argumente navodi da Europa ne može djelovati sama i da prije bilo kakvog poteza treba tražiti ravnopravnost s globalnim konkurentima.
Navodi se da 'pitanje treba minimalizirati' uz zaključak da povećanje ciljeva ne bi trebalo biti najvažnije, već da je ključno uvjeriti druge ekonomije da sustignu europske ciljeve.
BusinessEurope također preporuča 'preispitivanje procesa' uz provođenje studija koje bi ispitale odnos troškova i koristi i zahtijevanje veće transparentnosti kod procjene.
Tara Connolly, aktivistica Greenpeacea, optužuje BusinessEurope za političke poruke u trenutku kada Europljani sve više osjećaju katastrofalne učinke klimatskih promjena. Europska unija je, tvrdi Connolly, već trebala posegnuti duboko u džep kako bi spasila bespomoćne poljoprivrednike od valova vrućina i suša ovo ljeto.
- Odgovornost Europske komisije je ići naprijed i zanemarivati spinove, laži i taktike odugovlačenja prastarih europskih korporacija. Bilo bi neodgovorno pasti na ovakva zastrašivanja i zanemariti golemu štetu koju klimatske promjene imaju na gospodarstvo, zdravlje i okoliš - rekla je Connolly.
Ovo nije prvi put da se Njemačka protivi ambicioznijim europskim ciljevima za zaštitu okoliša. Još je u lipnju njemački ministar energetike Peter Altmaier odbio zahtjeve skupine zemalja Europske unije za povećanje udjela obnovljivih izvora energije na 35 posto do 2030. godine.