Prije sedam godina njemačka je vlada uvela naknadu za energiju iz obnovljivih izvora ali je umanjila iznose koje moraju plaćati veliki industrijski potrošači, uključujući sektor aluminija i bakra, kako ne bi naštetila njihovoj konkurentnosti.
Tim je potezom Berlin prema nekim procjenama uštedio kompanijama poput kemijskog diva BASF-a i proizvođača čelika Thyssenkruppa nekih pet milijardi eura troškova.
U Komisiji su 2014. zaključili da je posrijedi nedopušteni oblik državne pomoći, naloživši Berlinu da od nekih 2.000 velikih potrošača energije zatraži uplatu dijela umanjenog iznosa naknada.
Prvostupanjski Opći sud EU-a podupro je 2016. odluku Komisije ali je drugostupanjski Europski sud pravde danas poništio tu presudu uz obrazloženje da EK nije dokazao da smanjeni iznosi naknada, bazirani na zakonu iz 2012. godine, predstavljaju nepropisnu državnu pomoć.
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?