Francuska ponovno pokreće raspravu o porezu koji je pokrenuo prosvjede 'Žutih prsluka'

François de Rugy, francuski ministar za ekološku i inkluzivnu tranziciju, pokrenuo je debatu o ekološkom oporezivanju na inauguracijskom zasjedanju konferencije o europskoj energetskoj tranziciji koja se održala u Dunkirku 22. i 24. siječnja.

De Rugy je pokrenuo pitanje francuskog poreza na ugljik, koji je stavljen na čekanje krajem 2018. u pokušaju da se zaustavi pokret "žutog prsluka".

Usvojen 2013., doprinos Climat-Énergie, tj. porez na ugljik, određuje cijenu po toni emisije CO2, koja se povećava iz godine u godinu.

Budući da je porez na ugljik povećao cijenu goriva,  bio je polazna točka za prosvjede 'Žutih prsluka', koji su se kasnije pretvorili u širi pokret protiv oporezivanja i vladine politike.

No, dok je planirani porast stope poreza na ugljik stavljen na čekanje za 2019. godinu, on je i dalje prioritet francuske vlade, rekao je de Rugy tijekom posjeta Dunkerku.

- Kada je riječ o provedbi klimatske politike, postoji konsenzus. Mi nismo zemlja u kojoj klimatski skeptici napreduju – rekao je ministar.

Pauza

Porez na ugljik ostaje 'jedan od najvažnijih i najdjelotvornijih pokretača' za ublažavanje klimatskih promjena, naglasio je de Rugy tvrdeći da pauza na povećanje poreza koji je vlada odobrila ne bi trebala trajati vječno.

  - Da, napravili smo stanku zbog prosvjeda 'žutih prsluka' – priznao je ministar.  No, naglasio je da ono što slijedi u raspravi je stopa promjene, a ne načelo poreza.

Porast poreza na ugljik povećao je cijenu benzina za 3 centa po litri 2018. godine. U budućnosti bi se moglo predvidjeti sporiji rast od oko 1 ili 2 centa, kazao je ministar.

Pitanje će se ponovno pokrenuti u sklopu 'Velike nacionalne debate' koju je francuska vlada pokrenula 15. siječnja.

 - Pitanje porasta poreza na ugljik bit će  pokrenuto na velikoj debati. Francuskim ljudima moramo dati odgovore na razini, ritmu i primjeni formule za ekološku tranziciju. Predlažem da lokalni predstavnici raspravljaju o implikacijama za teritorije - objavio je de Rugy na svom Twitter profilu.

- Ali rasprava o ekološkoj tranziciji se ne smije odvijati kao da je riječ o još jednoj raspravi o proračunu - upozorio je Arnaud Leroy, predsjednik Francuske agencije za upravljanje okolišem i energijom (ADEME).

Osim porezne stope rasta, problem koji vlada mora hitno riješiti je kako će se ubuduće raspodijeliti sredstva generirana od poreza. Trenutno je samo dio sredstava uložen u energetsku tranziciju, a lokalni predstavnici smatraju da se taj problem treba razmotriti kao prioritet.

Trenutno se samo dio prihoda od poreza na ugljik dodjeljuje energetskoj tranziciji. To uključuje potporu za zamjenu vozila, u što je uloženo 600 milijuna eura prošle godine.

No, brojke se ne uklapaju, a značajan iznos od 9 milijardi eura prihoda ostvarenih porezom zapravo ide u opći državni proračun.

 -Ljudi su spremni platiti posebne poreze - rekao je Pierre-Jean Crastes, zamjenik skupštine za regionalnu suradnju Grand Genève, prekogranične aglomeracije između Francuske i Švicarske.

 - Slažu se, pod uvjetom da ne postoji sumnja da se dio poreza koristi u druge svrhe koje nisu za ekološku tranziciju, na primjer za oslobađanje od poreza na imovinu - objasnio je.

Pitanje prihvaćanja

Transparentnost u raspodjeli prihoda od poreza je središnji stup kako bi zeleno oporezivanje bilo prihvatljivo, smatra Chantal Jouanno, predsjednica francuskog Nacionalnog povjerenstva za javnu raspravu (CNDP).

- Radi se o prvom nužnom elementu, povjerenju, jer je jasno da se ovaj porez na ugljik ne koristi samo za financiranje energetske tranzicije - rekla je bivša francuska ministrica ekologije.

Nakon glavne rasprave oko višegodišnjeg energetskog programa (PPE) 2018. godine, druga bitna točka koju je istaknuo CNDP je svijest o poreznoj nepravdi koju građani osjećaju zbog ekološkog oporezivanje.

- Energetska tranzicija smatra se socijalnom nepravdom. Posebice porezi na gorivo koji pogađaju ljude u ruralnim područjima – objasnila je Jouanno dodavši da je 'u svojim zaključcima u lipnju, javna rasprava već ukazivala na rizik od pobune zbog oporezivanja'.

Još jedno porezno pitanje kritizirano od strane građana bilo je nisko oporezivanje 'velikih zagađivača' u usporedbi s oporezivanjem građana. Štoviše, francuski porez na ugljik predviđa niz iznimaka, od poljoprivrede do zrakoplovstva i pomorskog prometa.

To obuhvaća industrije koje najviše zagađuju, koje već plaćaju poreze u okviru europskog tržišta ugljika, gdje je cijena CO2 znatno niža.

Ministrica vjeruje da bi se trebalo raspravljati o uključivanju određenih sektora u opseg francuskog poreza, imajući na umu da industrije koje zagađuju trebaju biti kompetitivne.  Oporezivanje poduzeća moglo bi ih navesti na preseljenje u zemlje u kojima će proizvodnja generirati puno veće emisije CO2, upozorio je de Rugy, osobito ističući primjer industrije čelika i njezine kineske konkurencije.

Za lokalno izabrane predstavnike namjere francuske vlade glede poreza na ugljik otvaraju niz pitanja.

 - Dio ekološkog poreza mora se dodijeliti lokalnim projektima – rekla je Anne Walryck, predsjednica regionalnog područja Bordeaux Métropole.

 - Ali prihvaćam poreze koji se dodjeljuju za ekološku tranziciju - dodala je.