Francuska ponovno pokreće raspravu o porezu koji je pokrenuo prosvjede 'Žutih prsluka'

Autor:

  • Cécile Barbière / Euractiv.com

25.01.2019.

French President Emmanuel Macron (L) speaks next to Minister for the Ecological and Inclusive Transition Francois de Rugy after landing at Remy de Haenen airport on the Caribbean island of Saint Barthelemy, France September 28, 2018. Thomas Samson/Pool via REUTERS - RC1BE8791730
Thomas Samson / REUTERS

Francuski predsjednik Emmanuel Macron i francuski ministar za ekološku i inkluzivnu tranziciju Francois de Rugy

Prihod od poreza na ugljik, koji je pokrenuo pokret 'žutih prsluka' u Francuskoj, trebao bi biti uložen u energetsku tranziciju ako ga francuski narod prihvati. No, čini se da vlada to nerado priznaje. Izvještava Euractiv Francuske

François de Rugy, francuski ministar za ekološku i inkluzivnu tranziciju, pokrenuo je debatu o ekološkom oporezivanju na inauguracijskom zasjedanju konferencije o europskoj energetskoj tranziciji koja se održala u Dunkirku 22. i 24. siječnja.

De Rugy je pokrenuo pitanje francuskog poreza na ugljik, koji je stavljen na čekanje krajem 2018. u pokušaju da se zaustavi pokret "žutog prsluka".

Usvojen 2013., doprinos Climat-Énergie, tj. porez na ugljik, određuje cijenu po toni emisije CO2, koja se povećava iz godine u godinu.

Budući da je porez na ugljik povećao cijenu goriva,  bio je polazna točka za prosvjede 'Žutih prsluka', koji su se kasnije pretvorili u širi pokret protiv oporezivanja i vladine politike.

No, dok je planirani porast stope poreza na ugljik stavljen na čekanje za 2019. godinu, on je i dalje prioritet francuske vlade, rekao je de Rugy tijekom posjeta Dunkerku.

- Kada je riječ o provedbi klimatske politike, postoji konsenzus. Mi nismo zemlja u kojoj klimatski skeptici napreduju – rekao je ministar.

Pauza

Porez na ugljik ostaje 'jedan od najvažnijih i najdjelotvornijih pokretača' za ublažavanje klimatskih promjena, naglasio je de Rugy tvrdeći da pauza na povećanje poreza koji je vlada odobrila ne bi trebala trajati vječno.

  - Da, napravili smo stanku zbog prosvjeda 'žutih prsluka' – priznao je ministar.  No, naglasio je da ono što slijedi u raspravi je stopa promjene, a ne načelo poreza.

Porast poreza na ugljik povećao je cijenu benzina za 3 centa po litri 2018. godine. U budućnosti bi se moglo predvidjeti sporiji rast od oko 1 ili 2 centa, kazao je ministar.

Pitanje će se ponovno pokrenuti u sklopu 'Velike nacionalne debate' koju je francuska vlada pokrenula 15. siječnja.

 - Pitanje porasta poreza na ugljik bit će  pokrenuto na velikoj debati. Francuskim ljudima moramo dati odgovore na razini, ritmu i primjeni formule za ekološku tranziciju. Predlažem da lokalni predstavnici raspravljaju o implikacijama za teritorije - objavio je de Rugy na svom Twitter profilu.

- Ali rasprava o ekološkoj tranziciji se ne smije odvijati kao da je riječ o još jednoj raspravi o proračunu - upozorio je Arnaud Leroy, predsjednik Francuske agencije za upravljanje okolišem i energijom (ADEME).

Osim porezne stope rasta, problem koji vlada mora hitno riješiti je kako će se ubuduće raspodijeliti sredstva generirana od poreza. Trenutno je samo dio sredstava uložen u energetsku tranziciju, a lokalni predstavnici smatraju da se taj problem treba razmotriti kao prioritet.

Trenutno se samo dio prihoda od poreza na ugljik dodjeljuje energetskoj tranziciji. To uključuje potporu za zamjenu vozila, u što je uloženo 600 milijuna eura prošle godine.

No, brojke se ne uklapaju, a značajan iznos od 9 milijardi eura prihoda ostvarenih porezom zapravo ide u opći državni proračun.

 -Ljudi su spremni platiti posebne poreze - rekao je Pierre-Jean Crastes, zamjenik skupštine za regionalnu suradnju Grand Genève, prekogranične aglomeracije između Francuske i Švicarske.

 - Slažu se, pod uvjetom da ne postoji sumnja da se dio poreza koristi u druge svrhe koje nisu za ekološku tranziciju, na primjer za oslobađanje od poreza na imovinu - objasnio je.

Pitanje prihvaćanja

Transparentnost u raspodjeli prihoda od poreza je središnji stup kako bi zeleno oporezivanje bilo prihvatljivo, smatra Chantal Jouanno, predsjednica francuskog Nacionalnog povjerenstva za javnu raspravu (CNDP).

- Radi se o prvom nužnom elementu, povjerenju, jer je jasno da se ovaj porez na ugljik ne koristi samo za financiranje energetske tranzicije - rekla je bivša francuska ministrica ekologije.

Nakon glavne rasprave oko višegodišnjeg energetskog programa (PPE) 2018. godine, druga bitna točka koju je istaknuo CNDP je svijest o poreznoj nepravdi koju građani osjećaju zbog ekološkog oporezivanje.

- Energetska tranzicija smatra se socijalnom nepravdom. Posebice porezi na gorivo koji pogađaju ljude u ruralnim područjima – objasnila je Jouanno dodavši da je 'u svojim zaključcima u lipnju, javna rasprava već ukazivala na rizik od pobune zbog oporezivanja'.

Još jedno porezno pitanje kritizirano od strane građana bilo je nisko oporezivanje 'velikih zagađivača' u usporedbi s oporezivanjem građana. Štoviše, francuski porez na ugljik predviđa niz iznimaka, od poljoprivrede do zrakoplovstva i pomorskog prometa.

To obuhvaća industrije koje najviše zagađuju, koje već plaćaju poreze u okviru europskog tržišta ugljika, gdje je cijena CO2 znatno niža.

Ministrica vjeruje da bi se trebalo raspravljati o uključivanju određenih sektora u opseg francuskog poreza, imajući na umu da industrije koje zagađuju trebaju biti kompetitivne.  Oporezivanje poduzeća moglo bi ih navesti na preseljenje u zemlje u kojima će proizvodnja generirati puno veće emisije CO2, upozorio je de Rugy, osobito ističući primjer industrije čelika i njezine kineske konkurencije.

Za lokalno izabrane predstavnike namjere francuske vlade glede poreza na ugljik otvaraju niz pitanja.

 - Dio ekološkog poreza mora se dodijeliti lokalnim projektima – rekla je Anne Walryck, predsjednica regionalnog područja Bordeaux Métropole.

 - Ali prihvaćam poreze koji se dodjeljuju za ekološku tranziciju - dodala je.

Inačica na drugom jeziku / Alternate language version