Istraživanje i razvoj zelenog gospodarstva bit će ključ buduće energetske politike EU

Autor:

  • Miguel Arias Cañete

21.11.2018.

, Image: 372400632, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, Alamy
Profimedia, Alamy

Povjerenik Europske komisije za klimatsku i energetsku politiku Miguel Arias Cañete

Svi stavovi izrečeni u ovoj kolumni odražavaju stav njezina autora, a ne stavove redakcije Euractiva.com. Miguel Arias Cañete povjerenik je Europske komisije za klimatske promjene i energetiku.

U borbi protiv klimatskih promjena, prelazak na gospodarstvo temeljeno na niskim emisijama ugljika jedna je od najvećih prilika našeg doba.

Kao povjereniku Europske komisije za klimatsku politiku i eneretiku, cilj mi je što prije uvesti odgovarajući pravni, politički i financijski okvir za prelazak na čistu energiju. Također, putem inovativnog plana Strateška energetska tehnologija (SET), paniram uključiti i nove tehnologije koje proizvode čistu energiju.

Prelazak na čistu energiju dobro napreduje u Europi, pa smo ostvarili impresivan napredak u jačanju naših instrumenata i politika. Europski parlament i vlade država članica dogovorili su nove, ambiciozne ciljeve za 2030. godinu u pogledu energetske učinkovitosti (najmanje 32,5 posto) te obnovljivih izvora energije (najmanje 32 posto). Od članica Europskeunije, tražit će se izrada vlastite nacionalne energetske strategije za vremenski period od 2021. do 2030. godine. To neće biti urađeno zasebno, već uz koordinaciju tih planova s ostalim članicama, kako bismo zajedno na najučinkovitiji način ostvarili naše ambicije. To je istinska dodana vrijednost Europske unije i zakonski pravilnik prilagođen potrebama 21. stoljeća.

Tehnološki razvoj imat će ključnu ulogu u ispunjavanju tih obaveza, a za uspjeh u tom pogledu potrebna su golema ulaganja. Iz tog razloga, sve veću prednost dajemo upotrebi financijskih sredstava Europske unije kao osnove privatnog financiranja.

Izvrstan primjer takve prakse je Plan ulaganja za Europu koji omogućava učinkovitiji povrat javnih ulaganja. Zahvaljujući tome, sve je više projekata fokusirano na obnovljive izvore energije. Naime, za istraživanja o tehnologijama za čistu energiju i dalje se velikodušno dodjeljuju financijska sredstva Europske unije. Predložili smo ambiciozan okvirni program Obzor koji predviđa sredstva za istraživanje i inovacije u području klime, energetike i mobilnosti koji stvaraju klaster vrijedan 15 milijardi eura s nekoliko područja djelovanja u energetici koji pomažu poslovnom sektoru u tranziciji na zelenu ekonomiju.

Za klimatska pitanja, uključujući i pitanje potpore pri prelasku na čistu energiju, Europska unija predviđa najviše sredstava iz proračuna zahvaljujući prijedlogu da se ciljna vrijednost potrošnje poveća na 25 posto.

Međutim, tehnološka pitanja mogu se u potpunosti riješiti samo suradnjom.

Moj pristup za ostvarenje rezultata u istraživanju i inovacijama u području čiste energije sličan je onome za općeniti prelazak na čistu energiju. Naime smatram da usklađenim pristupom možemo bolje poticati inovacije i brže širiti najbolje prakse nego bi to bio slučaj kad bi države članice djelovale samostalno.

 

Uključivanjem država, industrija i istraživačkih instituta u plan SET-a objedinjuju se javna i privatna ulaganja kako bi se vizija čiste energetike ostvarila u praksi. Integrirani plan SET odražava novi europski program za istraživanja i inovacije povezane s energijom. Taj progra obuhvaća cijeli energetski sustav; osiguravanje vodećeg položaja Europske unije u sljedećoj generacij tehnologija zelene energije, otvaranje radnih mjesta te ostvarivanje gospodarskog rasta i koristi za svakoga.

Sada se nalazimo na važnom raskrižju.

Jedna od glavnih faza plana SET-a privedena je kraju. Nedavno smo prihvatili njegove provedbene planove. U tim se planovima predlažu konkretne mjere za svako područje tehnologije, uključujući i potporu javnih i privatnih ulaganja. Ukupno postoji 14 područja djelovanja od kojih u svakom ima mnoštvo obećavajućih projekata. Spremnost sudjelovanja u tim 'planovima djelovanja' zapanjujuća je. Do sad je alocirano 20 milijardi eura u okviru preuzetih obaveza država koje sudjeluju u planu SET-a ili industrijskog sektora uključenog u pojedini plan. Taj će se novac investirati u određene suradničke aktivnosti, uključujući i projekte istraživanja i inovacija koje će države samostalno provoditi.

Primjerice, cilj nedavno odobrenog provedbenog plana za energiju oceana u okviru plana SET-a jest podizanje ulaganja u vrijednosti od 1,2 milijarde eura za razvoj komercijalno održive industrije valova i plime kojom bi se moglo zadovoljiti 10 posto potražnje za elektičnom energijom u Europskoj uniji do 2050. godine.

Drugim provedbenim planom osigurat će se konkurentnost Europe na globalnom tržištu baterija, a tako će se pridonijeti i planovima Europske unije za e-mobilnost i skladištenje energije. Kad bismo postigli ciljeve za razvoj sljedeće generacije litij-ionskih baterija, e-mobilnost bi se udvostručila zbog povećanog korištenja električnih vozila, dok bi se troškovi zadržali na današnjim razinama.

Razvojem propisanih materijala i konstrukcije ćelija pridonijelo bi se i mogućnostima proizvodnje u Europi.

Sada je više nego ikad za borbu protiv klimatskih promjena potrebno zajedničko djelovanje. Pritom je upravo prelazak na čistu energiju područje u kojem je vrlo očito potrebno više suradnje, a ne manje. Naša je suradnja u okviru plana SET dobar primjer načina na koji EU najbolje funkcionira: u bliskoj suradnji među zemljama kako bismo poticanjem inovacija i tehnoloških promjena ubrzali prelazak na niskougljično, konkurentno i uspješno gospodarstvo.

OPed Miguel Arias Cañete 

Inačica na drugom jeziku / Alternate language version