Je li populizam loš za klimatske promjene?

Autor:

  • Sanjeev Kumar

11.12.2018.

Demonstrators are seen during the
Yves Herman / REUTERS

Ilustracija prosvjeda 'žutih prsluka'

Svi stavovi izrečeni u ovoj kolumni odražavaju stav njezina autora, a ne stavove redakcije Euractiva.com. Sanjeev Kumar je utemeljitelj Partnerstva za promjenu, think-tanka fokusiranog na rješavanje politike klimatskih promjena. Također, u Bruxellesu je Direktor odjela za klimu i energije u konzultantskoj komunikacijskoj agenciji Burson Cohn & Wolfe (BCW).

Nasilna reakcija na uvođenje 'poreza na gorivo' zbog kojeg je došlo do povišenja cijena goriva u Francuskoj pokazuje da dobra klimatska politika ovisi o pravednoj, pravilnoj i kontroliranoj tranziciji prema čistim izvorima energije piše Sanjeev Kumar.

Bez odugovlačenja, djelovanje vezano uz klimatske promjena postaje veliki problem za političke kampanje. Jednostavno je zaključiti da je prosvjed 'žutih prsluka' dio svjetske, izokrenute, negativne posljedice djelovanja u kontekstu borbe protiv klimatskih promjena. Naposljetku, okidač je bio porez na štetno gorivo, koje se smatra vodećim uzrokom respiratornih, srčanih i krvnih bolesti, ali i preuranjene smrti.

No, ono što je započelo kao mirni prosvjed protiv troškova životnog standarda u ruralnim dijelovima Francuske, zarobile su mračne sile preobrazivši ga u nasilne orgije vandalizma, anarhije i neuspjelog pokušaja svrgavanja Emmanuela Macrona, prominentnog simbola moderne, nadnacionalne i progresivne politike.

Neki komentatori su tvrdili da će porez na gorivo omesti buduće reforme u području klimatskih promjena. Taj porez nije bio usmjeren na rješavanje utjecaja klimatskih promjena u mobilnosti. Porez koji podiže trošak ali ne donosi očitu i trenutnu dobrobit građanima, ne investira prihod u infrastrukturu i čiste alternative a nije ni shvatljiv ruralnim područjima. To je najgori mogući oblik zarade novca u kojem zarađuju oni koji kradu od onih koji imaju mogućnosti to platiti.

Zbunjujuće je da država koja slavi 'sans culottes', radničku revoluciju, i proučava utjecaj 'gabelle' poreza na sol koji je izazvao Francusku revoluciju 1789., shvatila da je to potpuno pogrešno. Ovo rasulo pokazuje potrebu za učinkovitom klimatskom politikom koja se temelji na pravednom i kontroliranom prijelazu na održivu energiju.

To je učinjeno i prije. Španjolska regija Bilbao se transformirala od zagađenog i prljavog industrijskog središta u jednu od najatraktivnijih turističkih destinacija s dinamičnim stanovništvom jer su njihovi politički čelnici prepoznali ekonomski model koji je bio održiv. Istaknuli su viziju kako bi trebao izgledati grad i drevna rijeka u 21. stoljeću, izgradili su političku i narodnu potporu za tu viziju te učinkovito upravljali prijelazom. Ironija za Emmanuela Macrona stoji u tome da su političari iz Bilbaoa imitirali prakse koje su poduzele obližnje francuske regije.

Mnoge države su uvele klimatske, okolišne, zdravstvene, sigurnosne i socijalne poreze prije no što su se susrele s reakcijom s kojom se proteklih dana susreće Pariz. Trošak od 15 eurocenti na plastične vrećice u trgovinama i supermarketima su uvedene 2002. godine u Irskoj rezultirali su smanjenjem njihove uporabe za 90 posto i generiranjem prihoda od 200 milijuna eura koji je poslužio za podržavanje Fonda za zaštitu okoliša. Njime se potom uložio novac u podizanje svijesti, čišćenje okoliša i druge projekte. Čak je i vodeća klimatska politika Europske unije, sustav trgovanja emisijama uvela prihod od recikliranja u obliku fonda za tehnološke inovacije i zahtjevima za države članice da izvještavaju o tome gdje troše prihode dobivene od dražbe emisijskih jedinica.

Nakon desetljeća lažnog oblikovanja i potkopavanja znanosti, klimatska politika je konačno postala popularna. Dok se medijska pozornost usredotočila na zapaljeni Pariz u subotu 8. prosinca, oko 25.000 klimatskih aktivista iz svih dijelova društva bili su obeshrabreni nasiljem te su hrabro koračali ulicama Pariza s ciljem hitnih i snažnih postupaka za rješavanje klimatskih promjena. Vikend prije, monumentalnih 75.000 ljudi odlučno je marširalo kroz kišne i vjetrovite ulice Bruxellesa kako bi prosvjedovalo protiv postupaka vezanih za borbu protiv klimatskih promjena. Prije toga, aktivisti su blokirali neke od najslikovitijih londonskih mostova zahtijevajući hitne promjene politike vezane za klimatske promjene.

S druge strane Atlantika i daleko od bučnih prosvjeda, anketa provedena u SAD-u je pokazala da je 67 posto Amerikanaca zabrinuto zbog ekonomskih utjecaja klimatskih promjena na američko gospodarstvo. Problem je što ti glasovi ne dobivaju toliku medijsku pozornost kao što ju dobivaju spaljeni automobili ili statusi Donalda Trumpa na njegovom službenom Twitter profilu.

No, smjer strujanja se mijenja. Klimatske promjene razvijaju se od prosvjeda na ulicama do akcija u glasačkim kutijama. Najveće postignuće Donalda Trumpa je da je potaknuo nekad apatične i neorganizirane progresivce da glasuju te da to učine masovno. Američki izbori za Kongres mobilizirali su veliku skupinu mladih i progresivnih ljudi fokusiranih na borbu protiv klimatskih promjena i unaprjeđenje društva koji su izabrani u Kongres i lokalne vlade, čime su u drugi plan stavili klimatske skeptike. Mnogi u ovoj novoj skupini traže radikalnije djelovanje na području klimatskih promjena nego prije, kao što potvrđuje i rasprava oko 'Novog zelenog sporazuma'.

U Francuskoj je podrška stranci zelenih proteklih tjedana porasla za nevjerojatnih 40 posto. U Bruxellesu 'zeleni val' je obilježio regionalne izbore u listopadu, dok su zeleni u Luksemburgu istovremeno osvojili najviše mandata na parlamentarnim izborima. Manifest grupe ALDE za Europske parlamentarne izbore 2019. godine obvezuje grupu da će smanjiti stopu emisije plinova do 2030. godine više od onog što trenutno predlažu vlade država članica. Rani nacrt manifesta europskih socijaldemokrata predlaže pravedan i pravilan prijelaz na održivi razvoj pored visokih ciljeva za borbu protiv klimatskih promjena u Europskoj uniji.

Trend je jasan.

Klimatske promjene su u glasačkim kutijama svih izbora. Vlade se mogu sakriti iza isprike za katastrofu u Parizu. Mogu se naći na pogrešnom kraju još jedne pobune naroda, tjerajući vladu na djelovanje kroz pravne sudove. Tisuće nizozemskih građana je podnijelo tužbu protiv svoje vlade jer nije postupala u smjeru borbe protiv klimatskih promjena. Vlada je izgubila slučaj i naknadnu žalbu. Ona mora djelovati sada, i po svom trošku te već zatvara sredstva za fosilna goriva i obnavlja svoj gospodarski model. Temeljeći svoju odluku kao ljudsko pravo sadržano u Europskoj konvenciji o ljudskim pravima (ECHR), ona je osigurala pravni presedan za slično djelovanje svim državama potpisnicama Europskog suda za ljudska prava. Malo je mjesta iza kojih se mogu sakriti vlade država.

Uspješne vlade će biti one koje će prevesti slogan Emmanuela Macrona, 'Učinimo ponovno naš planet odličnim' u učinkovitu klimatsko djelovanje temeljeno na upravljanoj tranziciji na održive oblike energije. Oni koji to neće učiniti bit će manje uspješni.

Inačica na drugom jeziku / Alternate language version