Zašto je utjecaj Zelenih stranka na Balkanu i Mediteranu gotovo neprimjetan?

Autor:

  • Karla Juničić

11.02.2019.

Leaders of the German Green party (Die Gruenen), Henrike Hahn, Robert Habeck and Anton Hofreiter react after the announcement of first exit polls in the Bavarian state elections in Munich, Germany, October 14, 2018. REUTERS/Andreas Gebert - RC119090FCC0
Andreas Gebert / REUTERS

Lideri stranke Zelenih (slijeva) Henrike Hahn, Robert Habeck i Anton Hofreiter slave najbolji rezultat u povijesti na izborima u Bavarskoj prošle godine

Zelene stranke doživljavaju neviđenu razinu uspjeha u nekoliko razvijenih zemalja Europske unije; međutim, u velikom broju drugih zemalja posebice u zemljama srednje i jugoistočne Europe one ostaju samo manje stavke na nacionalnim izborima.

Trend jačanja Zelenih stranaka intenzificira se u zemljama zapadne Europe do mjere do koje kritičari raspravljaju mogu li Zelene stranke zamijeniti europsku ljevicu. One pružaju odgovor na sve jaču zabrinutost građana za klimatske promjene i održivi razvoj koju stranke ljevice i desnice ne uspijevaju ponuditi relevantan odgovor.

Velika borba 'Žutih prsluka' i sve češći marševi i prosvjedi vezani za klimatske promjene samo su dokaz koliko je građanima stalo do efektivnih mjera koje će poštovati ekološke i socijalne zahtjeve. Dok političari raspravljaju kako se izboriti za 1.5 Celzija stupnja temperaturnog ograničenja predviđenog u Pariškom sporazumu Zelene stranke započinju svoje izborne pobjede.

U inače konzervativnoj Bavarskoj na lokalnim izborima u listopadu prošle godine Zeleni su pobijedili Socijaldemokratsku stranku (SPD) što se dogodilo prvi puta u povijesti. U međuvremenu Zeleni su postali druga najveća politička sila u Njemačkoj. U Luxembourgu je u studenom na izborima pobijedila koalicija koja je uključivala stranku Zelenih, dok u susjednoj Belgiji dvije Zelene stranke postižu dobre rezultate.

 

 

Švedska Zelena stranka je visoko pozicionirana, a krajem siječnja šest ministara koji potječu iz stranke su oformili vladu sa Socijaldemokratima blokirajući time utjecaj desnice. Amsterdam, koji je desetljećima bio uporište nizozemske Laburističke stranke, je preoblikovao politiku grada prema održivom razvoju od kada je Zelena stranaka preuzela vlast.

Novi trend Zelenih stranki je uspješno preuzimanje različitih kompetencija Europske unije od vanjskih poslova, obrazovanja i gospodarskog razvoja. No za razliku od njihovog uspjeha na zapadu, postoji veliki jaz o utjecaju Zelenih stranka i njihovom sporadičnom prisustvu u zemljama južne i istočne Europe.

U suprotnosti s onim što se događa u gotovo svim dijelovima Europe, nacionalističke i ekstremno desne stranke se u južnim i istočnim zemljama bore za izbore ili vođenje opozicije u politici Europske unije. Istovremeno u tim državama inicijative okolišne politike ne zadobivaju veliku pažnju u programima desničarske politike. Zar se natprosječne temperature, klimatske nepogode, zagađenja okoliša i socijalne nepravde događaju samo u zapadnim zemljama pa je u njima potreban veći utjecaj Zelenih stranaka?

Sporo penjanje

Činjenica je da su Zelene stranke u većini zapadnih zemalja poput Finske, Njemačke i Belgije započele svoj razvojni put još u 70-im i 80-im godinama prošlog stoljeća. Mnoge su proizašle iz lijevih, okolišnih ili feminističkih pokreta što možemo vidjeti na primjeru njemačkih Zelenih. Oni su od 80-ih polako gradili svoj put i postali poznati kao nekonvencionalna stranka koja je uzdrmala političku situaciju osvajanjem parlamentarnih mandata.

U istočnim i južnim zemljama Europe, stranke Zelenih su se počele formirati nakon pada Berlinskog zida i otada nisu uspjele uspostaviti iole relevantnu političku moć. Teško pronalaze svoje biračko tijelo i najčešće se pojavljuju kao politička opcija ili građanska inicijativa u pluralističkom okruženju.

U svom istraživanju iz 2017. godine Zack P. Grant je uspoređujući izborni uspjeh Zelenih stranaka zaključio da on uvelike ovisi o dobrim ekonomskim preduvjetima, prisutnosti opipljivih ekoloških sporova i glavnim strankama koje pokušavaju oponašati stavove Zelenih u svojim temeljnim pitanjima. Primjerice u sastavu europskog parlamenta od 2009. do 2011. utvrđeno je da države koje su pretrpjele tešku ekonomsku krizu, poput grupacije PIGS (Portugal, Irska, Grčka i Španjolska) nisu imale niti jednog zastupnika Zelene stranke u parlamentu.

U južnoj Europi su ekonomske poteškoće smanjile popularnost okolišnih politika među biračima. Dok je 1989. godine 11,5 posto Talijana navelo zaštitu okoliša kao važno pitanje dva desetljeća nakon važnost je pala na 2,4 posto.

Monica Frassoni, supredsjedateljica Europske zelene stranke je u svom intervjuu za Green European Journal u ožujku izjavila da je u Italiji utjecaj  PoKreta 5 Zvjezdica i ekstremno desne stranke Lige jednostavno prejak, za razliku od neetabliranih Zelenih.

- Kombinacija lošeg vodstva i organizacije, dala im je loš imidž i progresivno marginalizirala i odmakla najjače ljude, izborna reforma nas je prisilila da idemo u nesigurne saveze i visoki pragovi su nas gurnuli na margine političke arene  – izjavila je Frassoni.

Prema Frassoni pitanja okoliša, klime i zelenog gospodarstva prisutna su u talijanskom društvu, ali se ne pretvaraju u glasove jer ni vodstvo ni stranka nisu stavili ta pitanja u srž svog programa.

 

Sistematski pomak

Zelene stranke trpe lošu percepciju i manjak sustavne definicije. Uvijek se postavlja pitanje jesu li stranka, pokret ili nevladina organizacija.

Vedran Horvat, direktor Hrvatskog instituta za političku ekologiju, smatra da se vrijednost zelene politike ne broji nužno u saborskim mandatima nego više u borbi za zaustavljanje štetnih projekata koji bi dodatno unazadili kvalitetu života ili ugrozili javni interes.

-  Upravo zato što zelena politika zagovara i zahtijeva duboku sistemsku promjenu koja ugrožava ustaljene i etablirane modele, njen put do uspjeha je prilično dugotrajan i težak te zahtijeva ustrajan rad s mogućim biračima. Prepoznavanje granica rasta kao okosnice političke poruke lako će izazvati otpor u društvu u kojem sve političke stranke u izbornoj kampanji besramno obećavaju rast – rekao je Horvat

Prema njegovom mišljenju zapadno i modernizacijski orijentirana zelena politika često ne rezonira s profilom birača, a veliku su razlike u unutarnjoj demokratskoj izgrađenosti društva.

Prostora za zelenu politiku u Hrvatskoj sigurno postoji što pokazuju uspjeh Stranke održivog razvoja ORaH, Zelena stranka u Rijeci, Zeleni forum, inicijativa Srđ je grad u Dubrovniku, Zagreb je naš u Zagrebu.

Horvat tvrdi da su pomaci polagani ali sigurni jer su prema recentnim istraživanjima birači zabrinuti za sadašnji neodrživi ekonomski model i štetu koju rast stvara okolišu.

- Ljudi žele živjeti bolje, manje užurbano, kvalitetnije, polaganije, pa čak i skromnije, kada bi im sustav to omogućio – izjavio je Horvat.

Matija Djanjesic / CROPIX

Prosvjed protiv LNG terminala

 

Kao što je napomenula Frassoni o nedostatku organizacije i vodstva Zelenih stranaka, stranka ORaH je također pretrpila loš period. Osnivačica i predsjednica stranke Mirela Holy podnijela je ostavku nakon loših rezultata na parlamentarnim izborima 2015. u kojima stranka nije osvojila nijedno zastupničko mjesto. Nedugo zatim Davor Škrlec, zastupnik u Europskom parlamentu napustio je stranku navodeći kao razlog njenu pasivnost prema aktualnim problemima hrvatskog društva te gubitak kredibiliteta i povjerenja građana.

Nakon što je 26. siječnja novi predsjednik stranke Zoran Antun Petrović preuzeo poziciju izjavio je da 'zelena ideja ima budućnost u cijeloj Europi, a mi ćemo pokazati da je tako i u Hrvatskoj'.

Skok na zelenu granu

Razvoj zelenih stranaka uvelike će ovisiti i o samom razvoju Europske unije, zbog čega će bitni test bit sljedeći Parlamentarni izvori. Prema trenutnim tokovima Zeleni u zapadnoj Europi postaju jedna od 'mainstream' stranaka s velikom razinom glasača.

Europska zelena stranka izabrala je svoje spitzenkandidat, Ska Keller iz njemačkih Zelenih, koalicije Bündnis 90 / Die Grünen, te Basa Eickhouta iz nizozemskih Zelenih GroenLinksa

Greens congress in Berlin
European Parliament

Kandidati Europske stranke zelenih Ska Keller i Bas Eickhout

Ubrzo nakon proglašenja pobjednika, Ska Keller je komentirala da je Europa napadnuta od strane desničarski stranaka koje se žele vratiti nacionalizmu i ograničiti građanske slobode i demokraciju.

- Kao Zeleni, mi branimo Europu i njezine vrijednosti. Želimo učiniti Europu ekološkom, socijalnom i demokratskom kako bi mogla ispuniti svoja obećanja – rekla je Keller dodavši da je na predstojećim izborima mnogo toga na kocki.

Zeleni su naglasili hitnost zelene transformacije u borbi protiv klimatskih promjena kroz socijalnu pravdu budući da je 'Europa bila dugo pod utjecajem multinacionalnih kompanija na štetu socijalne Europe', naglasio je Bas Eickhout.

Na svojim službenim stranicama ORaH je objavio da će se u kampanji na izborima u svibnju njeni glavni naglasci poklapati s Europskom zelenom strankom EZS, s time da će se uz nekoliko ključnih dodati i lokalni elementi.

- Ekološka tranzicija se treba dogoditi s dvije noge, jednom nogom među ljudima i na cesti, drugom nogom u institucijama i parlamentu(...) taj transfer se događa pomalo i u Hrvatskoj – zaključio je Horvat razmatrajući da će uspjeh ovisiti najviše o tome koliko će poruke rezonirati sa stvarnim potrebama građana.

Inačica na drugom jeziku / Alternate language version