Hrvatska, koja u prvih šest mjeseci 2020. predsjeda EU-om, predložila je izmjenu pravila uoči razgovora među europskim vladama o reviziji prava putnika koji trebaju početi idućih tjedna.
Potpredsjednica Europskih socijalista Biljana Borzan oštro je osudila najave da će hrvatska Vlada za vrijeme našeg predsjedanja EU predložiti smanjenje prava putnika u zračnom prometu.
“Mislim da je ovakav prijedlog skandalozan! Prava putnika u zračnom prometu su već godinama na snazi, a još uvijek tek 14 posto građana zna za njih. Čak 72 posto putnika se u slučaju problema ne žali jer smatra ili da nema smisla, ili da neće biti dovoljno kompenzirani. Smanjivati pravo koje ionako putnici ne uspiju ostvariti je opasno i bezobrazno! Ukoliko Vlada nastavi s ovim prijedlogom, ja ću napraviti sve u mojoj moći da ne prođe u Europskom parlamentu“, rekla je Borzan.
Podsjetimo, jučer je u javnost dospjela informacija da naša Vlada u neformalnim razgovorima pokušava vratiti na stol europski zakon o pravima putnika u zračnom prometu i srezati prava putnika. Putnik sada ima pravo da u slučaju kašnjenja leta duljeg od tri sata ostvari naknadu, a naša Vlada predlaže da putnici naknadu mogu ostvariti tek nakon pet sati kašnjenja.
„Ne vidim zašto bi se aviokompanijama izlazilo u susret?! Unatoč golemoj zaradi, statistike pokazuju da aviokompanije u samo pola slučajeva otkazivanja ili kašnjenja kažu putniku da ima prava. Većina putnika tako sama plati nastale troškove poput hotela ili hrane, a koji su često veći i od naknade na koju imaju pravo. Ovo je baš u maniri naše Vlade kojoj nije dovoljno što uništava prava potrošača u Hrvatskoj, već sad smanjuje i europska prava na koje se naši građani mogu pozvati“, kaže Borzan.
Borzan je podsjetila i da su kompanije u slučaju izvanrednih okolnosti poput terorističkih napada ili vremenskih nepogoda izuzete plaćanja odštete putniku, tako da su veća otkazivanja letova u zadnjih nekoliko godina posljedica jedino njihove neorganiziranosti.
Europska komisija, izvršno tijelo EU-a, je 2013. predložila da se najmanje kašnjenje leta s tri poveća na pet sati no pregovori su nakon toga stali.
Hrvatska je tijekom svog predsjedanja EU-om samo naslijedila točku vezanu uz povećanje minimalnog kašnjenja leta od tri sata za koje putnici mogu tražiti odštetu od zrakoplovnih kompanija, rekao je u srijedu ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.
"Nije to prijedlog hrvatskog predsjedanja, hrvatskog ministarstva niti hrvatske Vlade, to je rasprava o točki koja se vraća u vrijeme našeg predsjedanja od strane Europske komisije i koja će se tek raspraviti", istaknuo je Butković prije užeg kabineta Vlade. Ne zna kako će i kada ta rasprava završiti, ni kako će ona teći.
"Proteći će još puno Save ispod Savskog mosta kada gledam kako se odluke u EU-u donose. Hrvatski stav po tom pitanju je logičan i normalan, nećemo se zalagati za to da krajnji korisnici, odnosno građani, budu oštećeni, a da se aviokompanije i tvrtke bogate", naglasio je ministar Butković.
Po pravilima EU-a putnici imaju pravo na odštetu do 600 eura ako let kasni najmanje tri sata ili se otkaže manje od 14 dana prije polijetanja. Također mogu dobiti odštetu ako im se ne dopusti ukrcaj u zrakoplov.
Neke nacionalne vlasti i sudovi su, međutim, kritizirali ta pravila rekavši da države članice teško uspijevaju obraditi veliki broj zahtjeva koji dobiju, a zrakoplovnim kompanijama su se povećale isplate odštete jer se povećao broj otkazivanja i kašnjenja letova.
Razgovori među europskim vladama o reviziji prava putnika trebali bi početi idućih tjedana.
Europska komisija, izvršno tijelo EU-a, je 2013. predložila da se najmanje kašnjenje leta s tri poveća na pet sati no pregovori su nakon stali.
U neformalnom dokumentu koji kruži među državama članicama predlaže se da se zadrži isti iznos odštete, ali se sugerira povećanje najmanjeg kašnjenja za koje zrakoplovne kompanije moraju platiti odštetu.
U 2018. letovi su otkazani za 17,6 milijuna putnika a 16,5 milijuna putnika imalo je duga kašnjenja.
Bilo kakav dogovor među vladama EU-a o izmjenama pravila koja vrijede od 2005. trebaju razmotriti i Europska komisija i Europski parlament.
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?