Dio je to Prometne politike Europske Unije koja ima za cilj smanjiti broj nesreća na cestama za 50 posto uz pomoć sigurnijih automobila i uvjeta prometovanja te smanjenom brzinom vožnje. U Glavnoj upravi za promet i mobilnost Europske unije razvijaju mjere za sigurniju, učinkovitiju i čišću vožnju. Jedna od njih je i revizija opće regulative o sigurnosti vozila po kojoj bi se uvela nova, obvezna sigurnosna oprema za sve kategorije i modele vozila. Planiraju do 2022. godine u sva vozila ugraditi inteligentni sustav koji bi služio kao pomoć u vožnji i to tako da bi vozilo opremljeno kamerama čitalo prometne znakove te bi papučica gasa davala otpor u slučaju da vozač želi voziti iznad dopuštene brzine. Osim toga, ugradio bi se i sustav koji vozilo zadržava u njegovoj prometnoj traci, potom sustav koji bi pratio budnost i pozornost vozača te detektirao kad se vozilo kreće unazad. Svako vozilo će imati i uređaj za snimanje podataka o prometu, sigurnosno vjetrobransko staklo za bicikliste i pješake u slučaju sudara te napredno kočenje u slučaju nužde.
U glavnoj europskoj Upravi za promet predviđaju kako će ovime spasiti 25 tisuća života do 2037. godine, a poboljšanjem cestovne infrastrukture planiraju spasiti još 3200 života u deset godina, od 2020. do 2030. Predviđaju da bi električna autonomna vozila, koja bi dovela do sigurnije vožnje i stvarala puno manji trošak za državu, u punoj primjeni mogla biti do 2050. godine.
Prošle je godine u prometu teško ozlijeđeno 135 tisuća ljudi, a najčešće su žrtve pješaci, biciklisti i motociklisti. Osim ljudskih žrtava, prometne nesreće utječu i na socio-ekonomsko stanje EU. Godišnje se zbog troškova liječenja, rehabilitacije i pokrivanja materijalne štete potroši i do 120 milijardi eura.
Najbolje na ljestvici europskih zemalja stoji Švedska koja godišnje u prosjeku ima 25 smrtnih slučajeva na milijun stanovnika. Hrvatska se trenutno pak nalazi pri dnu ljestvice, točnije treća je najgora zemlja u EU što se tiče smrtnih slučajeva, odmah iza Rumunjske i Bugarske. Prosjek poginulih je u EU u prosjeku 49 na milijun stanovnika, dok ih je u Hrvatskoj 80. Iako je razloga za takvo stanje puno, kao jedan koji se ističe, a specifičan je za većinu zemalja istočne Europe, je ekonomsko siromaštvo. Ono što je najpotrebnije osigurati su manje brzine, sigurniji automobili i sigurnija infrastruktura. Međutim, čini se kako se ovaj problem sve više prepoznaje, o čemu govori i zamjenica glavnog direktora u Glavnoj upravi za mobilnost i promet koja razvija i provodi politiku Europske Komisije u području prometa Maja Bakran Marčić.
- Mi smo ispod europskog prosjeka, ali to je problem koji se prepoznaje. Postoji novi zakonski prijedlog Zakona o sigurnosti na cestama kojim bi se strože kažnjavali prekršitelji. Ono što je važno je da se taj zakon uistinu provodi i primjenjuje na našim cestama - kaže Marčić.
- Nakon toga, osim zakona, važno je promijeniti mentalitet i navike u vožnji, a naposljetku i osigurati određene investicije u infrastrukturu.
No, da nije potrebna velika investicija, pokazuje Slovačka koja je poboljšala svoje prometnice 'za 80 posto uz samo 40 milijuna eura investicije', kaže Marčić. Kako dodaju u Upravi za promet, novaca je dovoljno, ali ga Hrvatska ne iskorištava. Ističu kako postoji dobrih inženjera za ceste, ali ne i projekata na kojima bi radili. Kad je u pitanju hrvatski željeznički promet, situacija je jako slična.
Hrvatske željeznice zaostaju za europskim standardima, ponajviše zbog slabe investicije u infrastrukturu i neodržavanja željeznica. Kao najveći problemi loše kvalitete željezničkih usluga ističu se brzina, cijena i točnost. Velika je mana i sporost u provedbi projekata, a posebno se ističe pruga Križevci-Koprivnica za koju je iz EU pribavljeno 241 milijun eura, ali zbog kašnjenja u izgradnji, EU bi taj novac mogla zatražiti natrag. Kako ističu u europskoj instituciji za promet, rok za dobivanje potrebnih dozvola i dogovorenih ugovora s izvođačima radova je do ljeta ove godine.
Što se pak tiče zračnog prometa, ulaganja u zračnu infrastrukturu u Hrvatskoj su se povećala posljednjih par godina. Također, voditelj strategija Eurocontrola Paul Bosman kaže da se u Hrvatskoj sljedeće godine očekuje povećanje zračnog prometa za 8 do 10 posto. Međutim, i ovdje postoje problemi. Iako financijski stabilniji, zračni promet u Hrvatskoj stvara tri puta više emisije štetnih plinova nego što je to prosjek na razini EU. Hrvatska je prošle godine zabilježila porast od 16 posto u emisiji ugljičnog dioksida, a prosječni porast u EU je oko 5 posto.