Europski parlament traži uvođenje jedinstvenog punjača za mobitele

Europski parlament poziva Komisiju da najkasnije do srpnja 2020. predloži jasnija pravila o univerzalnim punjačima

Postoji „hitna potreba za regulatornim djelovanjem EU-a” kako bi se smanjila količina elektroničkog otpada i osnažilo potrošače za donošenje održivih odluka, izjavili su zastupnici u Europskom parlamentu u rezoluciji odobrenoj s 582 glasova za, 40 protiv i 37 suzdržanih, u kojoj se poziva na obvezno uvođenje univerzalnih punjača za sve mobilne uređaje.

Parlament želi da do srpnja 2020. Komisija donese delegirani akt predviđen Direktivom o radijskoj opremi iz 2014. ili, ako je potrebno, odobri drugu zakonodavnu mjeru najkasnije do istog datuma.

Epilog je to borbe koja u Bruxellesu traje već punih deset godina, a intenzivirala se novim sazivom Europskog parlamenta koji je pokazao odlučnost u svom zahtjevu za žurnom standardizacijom punjača. Rezoluciju je potpisalo dvadesetak zastupnika iz svih važnijih grupacija, a među njima je i Tomislav Sokol kao jedini od hrvatskih članova nadležnog Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača.

Na rezoluciji je radila i potpredsjednica europskih socijalista Biljana Borzan. Založila se za uvođenje jedinstvenog punjača koji bi građanima donio uštede i do 300 kuna po uređaju.

„Svatko od nas kod kuće ima nekoliko punjača koje nikad ne koristi. Nekoliko smo ih već i bacili, ali po ladicama se i dalje nakupljaju novi. Ako uzmemo u obzir da nepotrebni punjač poskupljuje uređaj i do 300 kuna, očito je da postojeće stanje ne odgovara potrošačima niti okolišu. Jedino profitira industrija!“, kazala je Borzan.

U okoliš se godišnje odloži 51 000 tona punjača. Komisijine dobrovoljne mjere za standardizaciju punjača nemaju rezultata. Komisija je početkom ove godine napravila studiju koja utvrđuje koji model punjača treba postati standard, a nakon toga bi jedinstveni punjač trebao postati obaveza.

„U Radnom programu Europske komisije izmjena zakona o punjačima je najavljena za ovu godinu. Želim naglasiti da bi standardizacija punjača trebala biti samo jedan mali korak prema održivijoj potrošnji. Zbog lošeg dizajna mobitela, primjerice ukopavanja baterije iza matične ploče ili slabog ekrana, čak 78 posto građana je moralo kupiti novi uređaj. To su problemi koji su se lako mogli riješiti u fazi dizajna uređaja. Vrijeme je da nova Komisija pokaže da su interesi građana ispred interesa industrije!“, zaključila je Borzan.

Tomislav Sokol je istaknuo kako je vrijeme pokazalo da se proizvođači ne žele dobrovoljno dogovoriti oko uspostavljanja jedinstvenog punjača i da je došao trenutak za rezolutnije odluke Europske komisije. "Proizvođači su se dugo opirali uspostavi jedinstvenog punjača, ali riječ je o logičnom koraku i vrijeme je da ih prisilimo na to. To je za njih maleni korak koji će smanjiti velike frustracije, ali i troškove potrošača. Još važnije, jedinstveni punjač će smanjiti nepotrebno zagađenje okoliša – rekao je Sokol, istaknuvši kako je elektroničkog otpada svakim danom sve više i da EU što hitnije krenuti u odlučniju regulatornu borbu za rješavanjem tog problema.

Izvršne vlasti EU-a trebale bi osigurati da se zakonodavni okvir za univerzalni punjač „redovito nadzire kako bi se uzeo u obzir tehnički napredak”. To znači da će se pozornost davati tome da postojeće zakonodavstvo ne ograničava inovacije na tržištu. Zastupnici u Europskom parlamentu ponavljaju da su istraživanje i inovacije ključni za poboljšanje postojećih tehnologija i osmišljavanje novih.

Parlament također želi da Komisija:

• poduzme mjere kako bi se na najbolji način osigurala interoperabilnost različitih bežičnih punjača s različitim mobilnim uređajima;

• razmotri zakonodavne inicijative kao bi se povećala količina kablova i punjača koji se prikupljaju i recikliraju u državama članicama EU-a;

• osigura da potrošači više nisu obvezni kupovati nove punjače sa svakim novim uređajem: strategije za odvajanje kupnje punjača od kupnje novih uređaja trebale bi se uvesti rješenjem o univerzalnom punjaču, međutim, zastupnici u Europskom parlamentu ističu da bi se „svakom mjerom čiji je cilj odvajanje trebale izbjeći potencijalno više cijene za potrošače”.