Malmström posjetila Washington u jeku zaoštravanja trgovinskih pregovora s SAD-om

Malmström će se susresti s američkim tajnikom za trgovinu Robertom Lighthizerom unutar okvira izvršne radne skupine koju su u srpnju zajednički uspostavili SAD i EU, nakon sastanka Jean-Claude Junckera i Donalda Trumpa. Sastanak se odvija u jeku čekanja presude američkog ministarstva trgovine o tome hoće li se europski automobili smatrati prijetnjom nacionalnoj sigurnosti, kao što je predložio američki predsjednik, što bi moglo potaknuti seriju restriktivnih mjera za europsku automobilsku industriju.

Trgovinske tenzije između EU i SAD-a eskalirale su nakon što je administracija Donalda Trumpa nametnula dodatne poreze na uvoz željeza i aluminija, što je bio jedno od glavnih predizbornih obećanja njegove kampanje. Bruxelles je odgovorio uvođenjem protumjera za uvoz američkih proizvoda u vrijednosti 2.8 milijuna eura.

Tijekom sastanka Junckera i Trumpa koji se održao u srpnju, američki predsjednik je pristao na veći angažman oko otvaranja tržišta i harmonizacije propisa kojima bi se olakšala trgovina, a predložio je i rješavanje spora putem dijaloga. Prema iskazima, obje strane ne bi poduzele ništa 'protiv prirode sporazuma', posebice u pogledu nametanja daljnjih carina sve dok pregovori i dalje traju.

Bruxelles ostaje optimističan oko mogućeg spora automobilske industrije, unatoč tome što prepoznaje da su konačne odluke i dalje u rukama američke administracije. Međutim, vrijeme ističe, a proteklih su mjeseci postignuti neznatni pomaci, osobito u harmonzaciji propisa koja je jedan od glavnih prioriteta SAD-a. Upravo taj nedostatak najviše prijeti zaustavljanju trgovinskih pregovora.

Uvoz soje iz SAD-a u porastu

Glavni razlog sastanka predsjednika ovoga ljeta bio je porast uvoza američke soje u Europsku uniju. Od tada, Komisija redovito obavještava o trgovinskim proračunima. Prema podacima izvršnoga tijela EU, uvoz američke soje povećao se za 112 posto u periodu od srpnja do prosinca 2018. godine, ukoliko se usporedi s istim periodom prethodne godine. Zato, SAD ostaje glavni dobavljač soje Europske unije. Ipak, to nije učinjeno s ciljem zamijene dobavljača ili narušavanja poslovanja drugih partnera poput Brazila i Kanade, već jednostavno zbog prirodnog tržišnog trenda i povećane potrebe za sojom u Europi.

Naime, Komisija je u prosincu lansirala postupak kojim bi u konačnosti odobrila korištenje američke soje za biogoriva u Europi, što bi u budućnosti moglo povećati potrebu za uvozom tog proizvoda.

Reforma WTO-a

Europska unija i SAD međusobno su se obvezale da će zajedno surađivati u borbi protiv nepravilnih praksa u globalnoj trgovini, što uključuje i reformiranje Svjetske trgovinske ogranizacije (WTO). Bruxelles je u studenom iznio prijedlog čiji je glavni cilj bio odgovoriti na zabrinutosti SAD-a vezanim uz djelovanje te organizacije. Međutim, to za Trumpovu administraciju nije bilo dovoljno. Bruxelles je ipak zaključio da je unatoč preprekama, Trumpova administracija iznijela nove odredbe Žalbenom tijelu Svjetske trgovinske organizacije. Unatoč tome što je Washington zaprijetio da će se povući iz Svjetske trgovinske organizacije, izrazio je spremnost za pregovore. Upravo će reforma te organizacije biti ključni dio prijedloga povjerenice Malmström tijekom njezinog posjeta Washingtonu.

Predstavnici SAD-a, Europske unije i Japana ove će srijede održati sastanak kako bi odgovorili na nelegalne trgovinske prakse koje štete njihovoj razmjeni. Očekuje se da će veliki fokus biti stavljen na Kinu. Američki službenici ovoga tjedna putuju u Peking kako bi se susreli sa svojim kineskim suradnicima, budući da će se primirje koje su sklopili tijekom svog trgovinskog rata u prosincu ubrzo približiti kraju.

Mjere zaštite će postati stalne

Nakon američke odluke o nametanju carina na uvoz europskih proizvoda od željeza, Bruxelles je pokrenuo istragu kako bi razotkrio na koji će način ta odluka otjecati na europsko tržište, najavivši pritom provizorne mjere zaštite. Komisija je zaključila da su restriktivne mjere Trumpove administracije narušile europsko tržište.Upravo zato, Bruxelles je obavijestio Svjetsku trgovinsku organizaciju o svojoj namjeri da učini te mjere stalnima u periodu od tri godine. Mjere zaštite će zahvatiti 26 kategorija željeznih proizvoda, a carinska kvota od 25 posto implementirat će se kada uvoz nadmaši svoju prosječnu količinu. Sve države članice Svjetske trgovinske organizacije koje su zabrinute mogu se konzultirati s Komisijom dok se donese finalna odluka.

Očekuje se da će mjere stupiti na snagu u prvim tjednima veljače.

Ovaj članak je u cijelosti preuzet s Euractiv.com i preveden na hrvatski.