Članovi Parlamenta podržali su sporazum s 474 glasa 'za', 152 'protiv' i 42 suzdržana glasa. Dokument su ranije u srpnju potpisale obje strane, čime su se povezale dvije ekonomije na koje zajedno odlazi jedna trećina svjetskog BDP-a.
- Ne samo da je to najveći trgovinski sporazum kojeg je Europa do sada sklopila, nego je to i najveći trgovinski sporazum na svijetu – izjavila je novinarima Cecilia Malmström, povjerenica Komisije za trgovinu, dodajući kako će taj sporazum stvoriti najveće područje slobodne trgovine na svijetu u kojeg je uključeno 600 milijuna ljudi.
Japan je drugo najveće azijsko tržište za tvrtke iz država Unije. Europske tvrtke već izvoze u Japan na godišnjoj razini preko 58 milijardi eura u robi i 28 milijardi eura u uslugama.
Sporazum će nastaviti jačati ekonomske odnose dvaju blokova, a njime će se ukloniti preko milijardu eura godišnje carina na robu europskih tvrtki.
Uspješna ratifikacija od strane Parlamenta omogućila je da sporazum stupi na snagu već u veljači 2019. godine.
#EPlenary gave its consent to #EUJapanECA with 474 votes for, 152 against, 40 abstentions. More info soon. Press conf MEP Silva Pereira @berndlange @MalmstromEU at 14:30, live here: https://t.co/BQ4RZq8WW5 pic.twitter.com/w9IiItcJ8d
— INTA Committee Press (@EP_Trade) December 12, 2018
Trgovina temeljena na pravilima
Usvajanjem trgovinskog sporazuma EU i Japan pokazali su svoju predanost međunarodnoj trgovini temeljenoj na pravilima, unatoč tome što protekcionistički trend i dalje raste.
- Spajanje dvaju velikih svjetskih gospodarstava i naše trgovanje je dobra stvar ako to radimo kako treba – rekla je Malmström.
- U određenim trenucima iskusili smo val protekcionizma, činjenica da Europski parlament odobrava ovaj sporazum snažan je znak koji ide u korist poštene trgovine temeljene na pravilima – izjavio je portugalski pravnik Pedro Silva Pereira koji je tijekom procesa zastupao stajališta socijaldemokrata.
Sporazum je snažan simbol 'koji nadilazi i Europsku uniju i Japan', dodala je povjerenica Malmström.
EU i Japan borili su se s carinama koje je nametnula Trumpova administracija te s rastućim trgovinskim napetostima koje su proizašle iz tog nameta SAD-a.
- Svi znamo da s druge strane Atlantika živi carinik. Naš odgovor je jasan. Mi nismo carinici nego ljudi koji se zalažu za poštenu trgovinu – rekao je njemački član parlamenta Bernd Lange (S&D) koji predsjeda Odborom međunarodnu trgovinu Europskog parlamenta.
Snažna podrška Parlamenta
Podrška parlamentaraca nije bila sigurna. Europski parlament bio je podijeljen kada su glasali o trgovinskom sporazumu Unije i Kanade u veljači 2017. godine, dok proces ratifikacije u državama članicama još uvijek traje, ali s preprekama.
Tom sporazumu snažno su se suprotstavili predstavnici belgijske regije Valonije koji su tjednima blokirali sakupljanje potpisa, a kasnije su nastavili blokadu putem peticije protiv sporazuma koju je potpisalo oko milijun građana.
Međutim takvog protivljenja nije bilo u slučaju sporazuma s Japanom. U Parlamentu, Pereira je dokument predstavio kao 'napredni sporazum' ističući kako se sporazum nosi s trgovinskim barijerama, ali i s 'održivim razvojem, okolišnim pitanjima, zaštitom potrošača te radničkim pravima'.
Uistinu, sporazum s Japanom prvi je ikad koji je eksplicitno uključio referencu na Pariški sporazum kao legalni zakonski okvir za okolišne standarde.
- Europske institucije danas su dokazale kako mogu odlučivati i pravovremeno reagirati na postojeće izazove – istaknuo je Pereira.
Međutim, nisu svi zadovoljni rezultatima pregovora. Europska ljevica i zeleni suprotstavili su se sporazumu.
Njemački član parlamenta Helmut Scholz (GUE/NGL) napomenuo je kako će mnogo ljudi u Europi izgubiti svoja radna mjesta od 'konkurencije koja dolazi s japanskog tržišta i tvrtki automobilske industrije'.
Scholz također naglašava da spuštanje carina ide u dva smjera te će EU prestati primati oko 1.6 milijardi eura od carinskih nameta na uvoz.
- Kako države članice i Komisija planiraju nadoknaditi taj ogroman gubitak u proračunu? - zapitao se.
Zeleni sa svoje strane kritiziraju kako mjere opreza za sprječavanje štete za okoliš, zdravlje i potrošače nije zaštićeno u sporazumu.
- Parlament je propustio priliku da pokaže vodstvo i zahtijeva održivu i poštenu međunarodnu trgovinsku politiku - ističe jedna od čelnih ljudi zelenih Ska Keller.
- Europska unija ignorira glas građana i ponavlja stare greške sporazuma s Kanadom i u slučaju trgovinskom sporazuma s Japanom – dodao je izvjestitelj zelenih iz sjene Klaus Buchner.
Sporazum ukratko
U trenutku kada sporazum stupi na snagu, carine na izvoz europske robe u Japan smanjit će se za preko 90 posto, konkretno na prehrambene proizvode poput sira, teletine, svinjetine i vina. Carine će u potpunosti biti ukinute za industrijske proizvode poput kemikalija, plastike, kozmetike, tekstila i odjeće. Prema Europskoj komisiji to će EU izvoznicima uštediti gotovo 1 milijarde eura godišnje.
Istovremeno sporazum prepoznaje istu razinu zaštite carina u Japanu kao što je slučaj u državama Unije, i to za preko 200 europskih poljoprivrednih proizvoda specifičnog geografskog porijekla.
S druge strane, Europa je odlučila otvoriti svoje tržište japanskoj moćnoj automobilskoj industriji. No, kako bi pripremili europske proizvođače automobila postavit će tranzicijski period od sedam godina prije nego u potpunosti uklone trenutne carinske namete od 10 posto u tom području.
Slično će se učiniti i po pitanju odjeće i medicinskih uređaja. Sanitarne i fitosanitarne mjere uskladit će se i obje strane će nastaviti raditi na umanjivanju drugih tehničkih prepreka u trgovini.
Nadalje, trgovinski sporazum s Japanom liberalizirat će telekomunikacije, e-trgovinu i tržište prijevoza te će se osigurati pristup nabavi na tržištu u 54 japanska grada.
Jače političke veze
Usporedno s gospodarskim partnerstvom, EU i Japan predani su ojačavanja svojih političkih veza u obliku sporazuma o strateškom partnerstvu.
U svijetu gdje raste protekcionizam i geopolitička nesigurnost, 'obje regije će raditi zajedno na obrani demokracije, zaštiti ljudskih prava, na slobodnoj i otvorenoj trgovini, multilateralizmu i poretku temeljenom na pravilima'.
- Ovo je jako dobar dan za trgovinsku agendu Europske unije te za veze s Japanom – zaključio je izvjestitelj Parlamenta.