Zbog 'zelenih' ambicija EU na pomolu je trgovinski rat s azijskim zemljama

Naime, proizvodnja palminog ulja jedan je od glavnih pokretača uništavanja prašuma i isušivanja močvara i zaliha vode u jugoistočnoj Aziji, a sve više i u Južnoj Americi (soja je druga kultura koja je izravno povezana s krčenjem šuma)

Više od polovice svih palminog ulja koje se uvoze u Europu završi u spremnicima goriva automobila i kamiona, a ostatak se koristi u prehrambenim i kozmetičkim proizvodima te za proizvodnju energije.

Transport & Environment

Upotreba palminog ulja u Europskoj uniji

Komisija je prema Zakonu o obnovljiv izvorima energije EU postavila kriterije održivosti u skladu sa svojim zelenim ciljevima. Prema uvedenim mjerilima koju je komisija usvojila 8.ožujka, palmino ulje je klasificirano kao 'neodrživo'. Novi zakon predviđa da se uporaba ovog ulja mora ograničiti od 2019. godine, postupno ukidati 2023., te u potpunosti zabraniti do 2030. godine.

Zakon je također pozvao Komisiju da razvije sustav certificiranja za biogoriva koji je povezan s njihovim utjecajem na takozvane neizravne promjene u korištenju zemljišta, poznate kao ILUC, budući da biogoriva na usjevima dovode do krčenja šuma neizravno povećavajući emisije stakleničkih plinova.

Cijene palminog ulja pale su 18 posto od početka 2018. dijelom zbog kampanje ekoloških skupina za smanjenje njegove upotrebe u gorivima.

Indonezija i Malezija koje su glavni svjetski proizvođači palminog ulja upozorile su da su spremne osvetiti se 'diskriminirajućim pravilima' koja ugrožava borbu protiv siromaštva u zemljama u razvoju.

U pismu 8. ožujka, ministar vanjskih poslova Indonezije Retno Marsudi rekao je visokoj povjerenici za vanjsku i sigurnosnu politiku Federici Mogherini da će zemlje koje proizvode palmino ulje biti prisiljene obratiti se Svjetskoj trgovinskog organizaciji ako Europa odobri ograničenja.

Edgar Su / REUTERS

Proizvodnja palminog ulja dovodi do masovne deforestacije. Na slici: plantaža za proizvodnju ulja u Jahoru, Malezija

EU smatra da su nova mjera i kriteriji održivosti palminog ulja kompatibilni s pravilima WTO-a.

Indonezija čija ja uvozna carina na mliječne proizvode iz Europske unije trenutno 5 do 10 posto najavila je povećanje carina na 20 do 15 posto. Lukita je također najavio da će se Indonezija u slučaju daljnjih restrikcija Europske unije okrenuti drugim dobavljačima mlijeka poput Australije, Novog Zelanda, SAD-a ili Indije.

Indonezija je treći najveći kupac obranog mlijeka u prahu iz EU-a nakon Alžira i Kine, prema podacima Europske komisije. Indoneziji je Europska unija treći najveći trgovinski partner, no ova azijska zemlja se nalazi tek na 31. mjestu trgovinskog partnera europskog bloka.