Upozorenje Europske središnje banke 'Klimatske promjene će sigurno utjecati na monetarnu politiku'

Autor:

  • Frédéric Simon/ EURACTIV.com

09.11.2018.

NASA

Ilustracija: NASA-ina simulacija koncentracije ugljikovog dioksida u atmosferi

Ako čovječanstvo ubrzo ne pronađe rješenje za globalno zatopljenje koje sve više izmiče kontroli, središnje će banke biti prisiljene reagirati kako bi pokušale zaštititi ekonomski interes, smatra Benoît Cœuré, član upravnog odbora Europske središnje banke.

- Klimatska promjena nije teorija, već činjenica – rekao je Cœuré u svom jučerašnjem govoru, u kojem je naglasio da će ona zasigurno utjecati i na buduću monetarnu politiku Europske unije.

Ako se promjene ubrzo ne obuzdaju, mogle bi zakomplicirati ili u potpunosti onemogućiti predviđanja prirodnih nepogoda i njihovog utjecaja na društvo i gospodarstvo.

- Suše i toplinski valovi nerijetko uzrokuju nestašicu poljoprivrednih dobara što vrši pritisak na prehrambenu industriju i izravno utječe na drastičan porast cijena elementarnih namjernica – objasnio je Cœuré, dodavši da takav učinak na globalnu ekonomiju imaju i sve češći uragani i poplave.

Klimatske promjene su neka područja učinila nenaseljivima, što je potaknulo velike migracijske valove koji gotovo podjednako utječu na ekonomsku stabilnost onih država iz kojih migranti dolaze, kao i država domaćina.

Međutim, klimatske su promjene toliko raširene da je gotovo nemoguće spriječiti nestabilnost monetarne politike čak i u slučaju da čovječanstvo uskoro pronađe rješenje za ublažavanje ili zaustavljanje njihovih katastrofa. Primjerice, brža tranzicija prema obnovljivim izvorima energije i brži tehnološki napredak mogli bi uzrokovati još veću inflaciju, tj. nekontrolirani pad cijena i plaća.

Ovo nije bio prvi put da se čelnici središnjih banaka javno istupaju govoreći o opasnosti klimatske promjene. Godine 2015., britanski guverner Mark Carney je tijekom pariške konferencije COP21 upozorio da se mogućnost sprječavanja posljedica globalnog zatopljenja drastično i rapidno smanjuje. Poguban utjecaj klimatskih promjena kombiniran s financijskim preokretom naglog prelaska na zelenu ekonomiju, mogao bi dugoročno negativno utjecati na financijski sektor.

- Drugim riječima, čak i da klimatska promjena konačno postane ključnim preduvjetom globalne financijske stabilnosti, vrlo je izgledno da će tada već biti prekasno – rekao je Carney.

Njegovo je crno upozorenje prenijelo i europsko savjetodavno vijeće European Systemic Risk Board koje je osnovano 2008. godine kao odgovor na veliku financijsku krizu. U izvješću objavljenom u veljači 2016. godine, ESRB je upozorio i na rizik od prekasnog i prenaglog prelaska na zelenu ekonomiju.

- Nagla tranzicija od energije bazirane na fosilnim gorivima na onu 'zelenu' destabilizirat će BDP i uzrokovat će naglu promjenu cijene goriva, ali i svih proizvoda koji se na toj energiji baziraju – upozorilo je izvješće ESRB-a, naglasivši da bi takav scenarij drastično destabilizirao tržište.

Ako se nagla tranzicija na 'zelenu' ekonomiju poklopi s katastrofama uzrokovanim prirodnim nepogodama koje nije moguće predvidjeti ili spriječiti, svjetsko gospodarstvo se nalazi u velikoj opasnosti.

Utjecaj suša i toplinskih valova do sada nije bilo dugoročno na gospodarstvo, ali bi se prema Cœuréu to ubrzo moglo promijeniti.

- Naravno, smatram da je sve manje moguće spriječiti utjecaj klimatskih promjena na gospodarstvo te da postoji realna opasnost za stabilnost monetarne politike – dodao je.

Središnje banke su zabrinute da će biti prisiljene usvojiti nekonvencionalne mjere, kao što su to trebale učiniti 2008. godine, stoga pojačano analiziraju svoje monetarne strategije.

Inačica na drugom jeziku / Alternate language version