Hrana koju jedemo sigurnija je nego ikad, a građani imaju sve manje povjerenja u nju

Autor:

  • Gerardo Fortuna/ EURACTIV.com

12.10.2018.

Vlado Kos / HANZA MEDIA

Građani Osijeka prosvjeduju protiv GMO sjemenja i TTIP-a u svibnju 2016.

Političari, civilno društvo i industrijski sektor nastoje pronaći način za usklađivanje znanstvenih dokaza s uvjerenjima javnosti kada se radi o sigurnosti hrane.

Međutim, to se uvijek iznova ispostavi kao težak izazov.

Nedavno je započeta žestoka rasprava o odgovarajućoj ravnoteži između znanosti, politike te samog stvaranja politika, i to kao rezultat niza problema vezanih uz sigurnost hrane. Naime, industrija optužuje dio zajednice nevladinih organizacija za nepotrebno dizanje panike, pozvavši pritom političare da se usredotoče na znanost.

S druge strane, civilno društvo kaže da bi industrija trebala biti transparentnija u ispitivanjima sigurnosti, dok europski političari čvrsto tvrde da su dosljedni znanosti.

Europska komisija nedavno je predstavila nova pravila transparentnosti u odlukama vezanim za odobrenja u poljoprivredno-prehrambenom lancu. Iako tako, čini se da pravni okvir neće u potpunosti riješiti tu zagonetku, osim ako odgovarajući akteri ne postanu svjesni svoje međusobne uloge u tom procesu.

Teška ravnoteža

- Javno mnijenje više je nalik uvjerenju, a ljudi ga običavaju prihvatiti poput istine, bez ikakvih dokaza - izjavio je češki zastupnik u Europskom parlamentu Pavel Poc iz kluba zastupnika Progresivnog saveza socijalista i demokrata (S&D).

Češki je zastupnik pritom naglasio da zakonodavci imaju mogućnost povezati nesigurnost koju znanost potiče kod ljudi, s ljudskom željom za pronalaskom utjehe u uvjerenjima, osim da nastoje postići onoliko sigurnosti koliko je moguće u narednim uvjetima.

- Javno mnijenje je nešto što se uvijek mora pažljivo slušati i uzeti u obzir jer je često vrijedan pokazatelj vrste informacija koju ljudi dobivaju i kojom se bave - navodi Joanna Dupont-Ingles, predstavnica grupa iz biotehnološke industrije u EU (EuropaBio).

No, javno se mnijenje ponekad ne podudara s mišljenjem znanstvenih stručnjaka, što se očituje u pitanjima kao što su klimatske promjene, propisi o zaštiti biljaka, cjepiva i uređivanje genoma, izjavili su iz poljoprivredno-prehrambenog diva Bayera za EURACTIV.

- Tvorci politika odgovorni su za zastupanje javnog interesa, jednako kao i za razumijevanje složenosti problema i naposljetku za određivanje rezultata politika - kazali su iz Bayera.

Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir iz Europske pučke stranke izjavila je da se 'odlučivanje treba temeljiti na točnim i provjerenim podacima kako bi se donosile dobre odluke'.

- Nedostatni, lažni, skriveni ili krivotvoreni podaci, kao i pogreške u procesu procjenjivanja nadležnih tijela, mogu ozbiljno ugroziti povjerenje građana - rekla je Petir.

Nepovjerenje prema javnim agencijama

- Činjenica je da naša hrana nikada nije bila sigurnija nego što je danas, dok nam današnja raznovrsna prehrana pomaže da živimo zdravije i duže - izjavila je za EurActiv Joanna Dupont-Ingles iz organizacije EuropaBio.

Unatoč tome, rekla je, čini se da javnost nije imala nikad manje povjerenja u suvremene poljoprivredne tehnologije i u naš sustav sigurnosti hrane.

Donošenje odluka na temelju dezinformacija, a ne čvrste znanosti, može dovesti do zabrana proizvoda koji mogu pružiti stvarne koristi za okoliš i naše gospodarstvo, rekla je i pozvala tvorce politika EU, kao i zemlje članice EU, 'da podrže znanstvena mišljenja Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) o proizvodima kao što su GMO-i te da bolje izvještavaju o stvarnim koristima i rizicima poljoprivrednih tehnologija u odnosu na njihovu predodžbu u javnosti'.

Franziska Achterberg, savjetnica za prehrambene politike EU pri organizaciji Greenpeace, smatra da nepovjerenje uglavnom postoji prema javnim agencijama zaduženima za procjenu sigurnosti.

- A to nije stvar javnog mnijenja u odnosu na znanost, već se tu doslovno radi o mišljenju kojeg su iznijele te agencije - rekla je.

Nepovjerenje se javlja kada postoji znanstvena kontroverza između različitih regulatornih tijela odgovornih za davanje mišljenja o istoj temi. Stvari postaju sve složenije 'kada javnost ustanovi da različita tijela imaju različita mišljenja, kao i kada EFSA iznese točno isto mišljenje kao i tvrtke poput Monsanta' dodala je.

Achterberg se pozvala na slučaj glifosata, kojeg su odobrile EFSA, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i druge nacionalne agencije za sigurnost hrane, dok je Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC) izjavila da je ta kemijska tvar 'vjerojatno kancerogena'.

Transparentnost je važna

Zastupnik Poc smatra da postoje i neke rupe u zakonu koje treba zatvoriti tijekom postupka procjene rizika.

Rekao je da u ovom trenutku EFSA može procijeniti regulirane proizvode samo na temelju dokumentacije za dobivanje odobrenja koju dostavljaju podnositelji zahtjeva, bez naručivanja dodatnih ispitivanja radi provjere sigurnosti određene tvari ili proizvoda.

Stoga, ako EFSA smatra da nedostaju određeni podaci, može zatražiti od podnositelja zahtjeva da dostavi navedene podatke ili može napomenuti u svom znanstvenom mišljenju da još uvijek postoje nejasnoće zbog nedostatka podataka.

Tada je na rukovoditeljima za upravljanje rizicima da odluče hoće li odobriti takvu tvar/proizvod. Kako primjećuje, oni vrlo često zanemaruju nedostajuće podatke i odobravaju takvu tvar/proizvod bez daljnjih istraživanja.

- To se dogodilo ponajprije s aromama i prehrambenim aditivima - rekao je Poc, dodavši kako pokušavaju to riješiti novim predloženim pravilima.

Ispitivanja u svrhu provjere predviđena u prijedlogu Komisije mogla bi biti pozitivan element u slučaju znanstvene nesigurnosti, sve dok se ne upotrebljavaju 'kako bi se kupilo nešto vremena za ostanak nesigurnih tvari na tržištu', rekao je.

Provjeravanje nevladinih organizacija

S obzirom na to da su nevladine organizacije također dio rasprave i imaju ulogu u informiranju javnosti, industrija kaže da i njih treba temeljito provjeravati.

- Bez rada, strasti i predanosti brojnih nevladinih organizacija vjerojatno nikada ne bismo postigli Pariški sporazum o klimatskim promjenama, UN-ove ciljeve održivog razvoja ili očuvanje mnoštva ugroženih vrsta, između ostalog - istaknula je Dupont-Ingles iz organizacije EuropaBio.

Unatoč tome, postoji mnogo slučajeva u kojima su neke nevladine organizacije širile pogrešne informacije o poljoprivrednim tehnologijama, uključujući i GMO-e, koje se prodaju kao sigurni proizvodi na tržištima diljem svijeta već više od 20 godina, rekla je.

Uloga nevladine organizacije je ispitati dokaze, čime bi se znanstvenike i institucije uključene u takve procese potaklo na oprez, kaže zastupnica Petir.

- Postoje nevladine organizacije koje to jesu i one koje to nisu - izjavio je zastupnik u Europskom parlamentu Pavel Poc, izražavajući divljenje prema onima koje potječu iz stvarne javnosti ili iz sveučilišta, zbog njihova rada na stvaranju protuteže moćnoj mašineriji lobiranja za industriju.

- Zatim, postoje nevladine organizacije koje je osnovala industrija kako bi se suprotstavila onim prethodno spomenutim organizacijama. Nije ih potrebno ni na koji način provjeravati, one su demoni nad kojima treba izvršiti egzorcizam. One uništavaju demokraciju, uništavaju javno mnijenje, uništavaju priliku javnosti da utječe na bilo što - rekao je.

Dodao je da postoji čak i treća skupina, nevladine organizacije koje brane određeni interes neke uske skupine ljudi.

- Takve nevladine organizacije ponekad su korisne, a ponekad štetne, osobito kada se pretvaraju da štite interese 'sviju', ali one su srećom lako prepoznatljive i informacije kojima one raspolažu uvijek treba provjeriti - zaključio je.

Inačica na drugom jeziku / Alternate language version