Hrvatska ima vrhunske znanstvenike, ali oni su prisiljeni svoje mjesto tražiti u EU

Autor:

04.09.2018.

, Image: 310701639, License: Royalty-free, Restrictions: Specifically, you may not use the Images in ways or contexts that might reasonably be construed as pornographic, defamatory, libellous or otherwise unlawful;
Specifically, you may not use images depicting any model in any unduly controversial or unflattering context, unless accompanied with a statement indicating that the person is a model and the images are being used for illustrative purposes only., Model Release: yes, Credit line: Profimedia, ImageSource
Profimedia, ImageSource

Ilustracija

Čak 53 posto učenika u dobi između 15 i 18 godina najpoželjnije mjesto za život i rad vidi izvan Hrvatske.

Kad je ovoga ljeta upisivao prvi razred srednje škole, mladi Zagrepčanin Martin Šimunković bio je uzbuđen i pod velikim stresom, svjestan da od te odluke uvelike ovisi njegova budućnost.

- Mene najviše zanimaju matematika, fizika, biologija i kemija, a nakon srednje škole želio bih studirati u inozemstvu – rekao nam je Martin Šimunković tijekom groznice upisa u srednje škole krajem lipnja, baš kad se obilježavala peta godišnjica ulaska Hrvatske u EU. Poput Martina razmišljaju mnogi hrvatski tinejdžeri.

Tako je najopsežnije istraživanje srednjoškolske populacije u našoj zemlji pod vodstvom dr. Borisa Jokića i dr. Zrinke Ristić Dedić iz Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu pokazalo da čak 53 posto učenika u dobi između 15 i 18 godina najpoželjnije mjesto za život i rad vidi izvan Hrvatske, Istraživanje je obuhvatilo 13.301 učenika iz 59 srednjih škola diljem Hrvatske, a razotkrilo je i da se više od polovine srednjoškolaca koji ulaze u 20 posto najuspješnijih u generaciji (52,3 posto) namjerava skrasiti izvan domovine. Nadalje, o odlasku van ozbiljno razmišlja i polovina onih koji ulaze u 61 do 80 posto uspješnih učenika.

Masovno iseljavanje najboljih

- Ulaskom Hrvatske u EU postalo je jako jednostavno da naši učenici odmah nakon završene srednje škole odu studirati na neko europsko sveučilište. Mnoge članice EU nude mogućnost besplatnog studiranja na kompetitivnim sveučilištima koja su dobro rangirana na listama i imaju veliku međunarodnu reputaciju. Sad se već može govoriti o masovnom iseljavanju naših najkvalitetnijih srednjoškolaca koji žele studirati u EU. To znači da su naša sveučilišta u kompeticiji za studente sa stranim sveučilištima htjela to njihova vodstva ili ne – rekao je Tome Antičić, državni tajnik za znanost i fondove EU u Ministarstvu znanosti i obrazovanja (MZO).

"imamo vrhunske znanstvenike, ali oni ne mogu doći do izražaja u našoj zemlji te svoje mjesto nalaze unutar EU. To ukazuje na loš znanstveni sustav u Hrvatskoj", istaknuo je Antičić.

 

Antičić smatra da su se ulaskom Hrvatske u EU otvorile fantastične mogućnosti za napredak znanosti i obrazovanja putem europskih projekata i suradnje, ali da naša zemlja ni izbliza nije iskoristila pružene mogućnosti. - To se reflektira na više načina. Jedan je da smo u apsorpciji projekata u sklopu programa Obzor 2020 na 25. mjestu od 28 zemalja. Nadalje, naša sveučilišta su na europskim i svjetskim rang listama i dalje nisko plasirana. Suradnja naše znanosti i gospodarstva je i dalje nekvalitetna, a to su prioriteti EU – rekao je Antičić.

Koliko naša znanost zaostaje za europskom, pokazala je i analiza objavljena prošle godine kada se obilježavalo 10 godina Europskog istraživačkog vijeća (ERC), najkompetitivnijeg europskog istraživačkog fonda. Od 2007. do 2017. godine ERC je dodijelio oko 7000 projekata ukupne vrijednosti 12 milijardi eura koje su velikim dijelom privukla vrhunska svjetska sveučilišta koncentrirana u nekoliko zemalja zapadne Europe. Među zemljama uvjerljivo najuspješnija bila su Velika Britanija, Njemačka i Francuska, a visoko su na listi bili rangirani i Švicarska te Izrael koje nisu članice EU, ali se mogu natjecati za ERC-ove projekte.

Hrvatska na začelju

Hrvatska je na začelju ljestvice s pet grantova, makar službena statistika govori o svega tri jer se projekti koje su dobili dr. Stipan Jonjić sa Sveučilišta u Rijeci, dr. Vernesa Smolčić s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF) i dr. Iva Tolić s Instituta “Ruđer Bošković” (IRB) u Zagrebu u potpunosti izvode u našoj zemlji dok se projekti dr. Ane Sunčane Smith s IRB-a i dr. Nevena Barišića s PMF-a tek djelomično izvode kod nas.

- Hrvatska među članicama EU ima vjerojatno najveći nesrazmjer među ERC projektima koje su dobili naši znanstvenici u domovini i inozemstvu. Imamo tri ERC projekta dobivena u RH, a čak 19 dobivenih vani. To pokazuje da imamo vrhunske znanstvenike, ali oni ne mogu doći do izražaja u našoj zemlji te svoje mjesto nalaze unutar EU. To ukazuje na loš znanstveni sustav u Hrvatskoj – istaknuo je Antičić.

Naš sugovornik ističe kako Ministarstvo znanosti i obrazovanja radi na stvaranju uvjeta kako bi se stvorio kompetitivniji znanstveni sustav koji će privlačiti naše i strane znanstvenike.

- Jedna od mjera MZO-a je mogućnost lakšeg dobivanja pozicija za naše povratnike, ali i strance. Drugo, uvode su dodatna radna mjesta na svim Obzor 2020 projektima na kojima smo koordinatori. Nažalost, imamo svega 13 takvih projekata – rekao je Antičić. Naglasio da će uzletu naše znanosti svakako pomoći milijardu kuna koliko je u posljednjih godinu dana osigurano iz Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF) kako bi se obnovila zastarjela infrastruktura te nabavila suvremena oprema za niz znanstvenih organizacija u Hrvatskoj.

- To je strahoviti vjetar u leđa našoj znanosti, a u idućih godinu dana sredstva osigurana iz europskih strukturnih fondova trebala bi se popeti na 2,5 milijarde kuna - naglasio je Antičić. Pozitivnim iskorakom smatra i potpisivanje ugovora s Europskom svemirskom agencijom (ESA) te činjenicu da bi naša zemlja krajem ove ili početkom iduće godine napokon trebala postati pridružena članica CERN-a (Europski centar za nuklearna istraživanja) kod Ženeve.

Projekt DONES

Krajem lipnja ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak u Madridu je potpisala Memorandum o razumijevanju o suradnji na istraživanjima fuzije između Hrvatske i Španjolske. Tim se Memorandumom formalizira suradnja dvaju vodećih znanstvenoistraživačkih instituta - s hrvatske strane Instituta Ruđer Bošković, a sa španjolske instituta CIEMAT-a, koji sudjeluju u dizajniranju DONES-a (DEMO Oriented Neutron Source).

Riječ je o ključnom uređaju za razvoj fuzije, nuklearnog procesa koji se zbiva na Suncu i ostalim zvijezdama. Oko 550 milijuna eura vrijedni DONES drugi je po veličini i značenju uređaj u nuklearnom programu EU, odmah iza ITER-a (Međunarodni termonuklearni eksperimentalni reaktor), najvećeg međunarodnog znanstvenog projekta današnjice.

- DONES je prvi pravi međunarodni projekt na razini EU u kojem Hrvatska sudjeluje kao strateški partner na jednakopravni način.

Taj će uređaj, pema svemu sudeći, biti lociran u Granadi, no mi smo ravnopravni partneri. DONES je projekt od kojeg će jako profitirati i hrvatska znanost i gospodarstvo.

 

Inačica na drugom jeziku / Alternate language version