Komisija bi trebala odustati od zakonskog prijedloga o farmaceutskim patentima

Autor:

  • Jan Fischer

30.11.2018.

Pharmaceutical tablets and capsules in foil strips are arranged on a table in this picture illustration taken in Ljubljana August 20, 2014. Picture taken August 20. REUTERS/Srdjan Zivulovic (SLOVENIA - Tags: HEALTH) - LR1EA8L11W7GK
Srđan Živulovič / REUTERS

Ilustracija

Sva mišljenja izrečena u ovoj kolumni odražavaju isključivo stav autora, a ne redakcije Euractiv.com. Jan Fischer bivši je premijer Republike Češke koji je tu funkciju obnašao od 2009. do 2010. godine.

Europska komisija razmatra uvođenje inicijative koja bi dugoročno oštetila gospodarstvo cijeloga kontinenta, piše bivši češki premijer Jan Fischer.

Novi zakonski prijedlog potkopava biofarmaceutsku industriju zato što konkurentskim tvrtkama omogućava da proizvodi lijekove koji su zaštićeni kao patenti. Ako zakon stupi na snagu, njegove posljedice bi mogle naštetiti jednoj od najinovativnijih i progresivnijih industrija, usporiti razvoj budućih farmaceutskih proizvoda te oduzeti tisuće radnik mjesta u Europskoj uniji. Upravo zato, smatra Fischer, Komisija bi pod svaku cijenu trebala odustati od zakonskog prijedloga.

Farmaceutika je jedan od najriskantnijih sektora industrije.

Iscrpljujući proces proizvodnje novih proizvoda počinje kada znanstvenik u laboratoriju uspješno sintetizira novi spoj. Faza istraživanja počinje na samome početku, nakon što spoj pokaže naznake da bi mogao biti medicinski obećavajući, a upravo u tom trenutku tvrtka u ime znanstvenika aplicira za zaštitu patenta. Naime, tek onda započinje još dugotrajnija faza njegovog razvoja i testiranja.

Prosječno, manje od 2 spoja na 10.000 njih u konačnici uspije biti komercijalizirano. Plasiranje tih rijetkih znanstvenih postignuća na tržište nerijetko traje i više od deset godina, a kada se sve poteškoće i mogući rizici uklone, taj cjelokupni proces može koštati i više od 2 milijarde eura.

Patenti i druga zakonom zaštićena intelektualna vlasništva osnovica su kvalitetnog poslovanja svake ozbiljne farmaceutske tvrtke koje bez tih mehanizama ne bi imale dovoljno financijskih resursa da proces privedu kraju. Zabranjivanjem kopiranja lijekova inovatorima se pruža prilika da pokušaju nadoknaditi ogromne troškove proizvodnje. Također, ozbiljne tvrtke najveći dio svojih prihoda od prodaje preusmjeravaju prema istraživanjima i testiranjima novih lijekova.

Nažalost, regulatorne agencije često uspore ionako dugotrajni razvojni proces proizvoda. Ekscesivna klinička ispitivanja i testiranja mogu značajno usporiti cjelokupni proces, čime se onemogući da se lijekovi pravovremeno plasiraju na tržište i umanje trošak proizvodnje.

Kako bi osigurali da imaju prihod od svojih patenata, a time i barem kratkoročno predvidljive profite, tvrtke mogu aplicirati i za 'dopunski certifikat za zaštitu'. Njime se period zaštite patenata može produljiti za još pet godina kako bi se znanstvenicima omogućilo da nadoknade vrijeme izgubljeno po putu.

Europska komisija trenutno ozbiljno razmatra uvođenje slabije zaštite farmaceutskih patenata. U novom zakonskom prijedlogu predlažu stvaranje sustava koji bi generičkim tvrtkama omogućio da počnu razvijati i proizvoditi falsifikate lijekova, prije nego patentu službeno istekne rok. Naime, to bi omogućilo generičkim tvrtkama da tržište poplave krivotvorenim proizvodima koji nisu zaštićeni patentom.

Očita pozitivna posljedica tog zakonskog prijedloga je osjetno brži plasman lijekova na tržište. Međutim, ta bi promjena dugoročno kompromitirala sigurnost europskih pacijenata, ali i cjelokupne farmaceutske industrije EU. Političari bi željeli generičkim farmaceutskim tvrtkama ubrzati poslovanje, ali istovremeno nisu spremni sami poduzeti riskantne mjere poput ubrzavanja regulatornog procesa ili testiranja. Njihov prijedlog neće potaknuti razvoj znanstvenih inovacija, a neće niti unaprijediti zdravstvo, već će zapravo jedino imati negativni efekt na istraživanje i razvoj farmaceutike u Europskoj uniji, čime će se ono preusmjeriti u neke druge konkurentske države.

Do sada smo imali priliku vidjeti na koji način tržišna zaštita potiče razvoj inovacija. Od 2000. godine europska regulatorna agencija EMA odobrila je 136 novih lijekova. Samo deset godina prije bilo je odobreno njih 8, što dovoljno govori o napretku koji je do sada postignut. Novi farmaceutski proizvodi bore se protiv raznih zloćudnih tegoba poput srčanih bolesti i cistične fibroze. Inovacija lijekova potaknula je i osjetni profit. U periodu između 2000. i 2016. godine, broj radnih mjesta u farmaceutskoj industriji Europske unije porastao je s 500.000 na gotovo 750.000.

Slabijim zaštitnim mehanizmima, sav bi taj napredak mogao biti bačen u vjetar.

Farmaceutske tvrtke bi imale manje vremena za financijski oporavak od mukotrpnog perioda plasiranja proizvoda na tržište te ne bi adekvatno mole plasirati svoje tržišno poslovanje i profit.

U tom će trenu vjerojatno svoje investicije početi preusmjeravati u države s boljim, snažnijim, reguliranijim i predvidljivijim tržištem.

Hoće li to biti Kina?

Farmaceutsko tržište Kine jedno je od najvećih na svijetu, nalazi se na drugom mjestu odmah nakon SAD-a. Vrijednost industrije je 122 milijardi dolara, a predviđa se da će do 2022. godine narasti na 175 milijardi.

Reforme koje Komisija želi poduzeti samo bi kratkoročno polučile rezultatom, dok bi dugoročno stvorile osjetno teže uvjete poslovanja inovativne industrije medicine, dok su istovremeno druga tržišta spremnija ponuditi bolje uvjete. Kineska vlada poduzima konkretne mjere da privuče strane investicije u farmaceutsku industriju. Nedavno su produžili i farmaceutske patente s 20 na 25 godina istovremeno nametnuvši carine na uvoz čak 30 kategorija lijekova.

Preusmjeravanje ključnog istraživačkog kapitala prema Kini bi imalo ozbiljne ekonomske posljedice za Europu. Istraživanje koje je provela tvrtka Europe Economics predviđa da će oslabljivanje zakona o patentima rezultirati zatvaranjem više od 120.000 radnih mjesta u EU.

S obzirom na ozbiljne dugoročne posljedice, Europska komisija treba razmisliti o uvođenju zakonskog prijedloga. Oslabljivanje režima patenata Europske unije je čin koji će u konačnici rezultirati nesvjesnom gospodarskom autodestrukcijom, zbog čega će najveću cijenu platiti znanstvena scena Europske unije i njezini mnogobrojni zaposlenici.

Ovaj članak je u cijelosti preuzet s portala Euractiv.com i preveden na hrvatski.

Inačica na drugom jeziku / Alternate language version