Volja naroda mogla bi dovesti do katastrofe u britanskoj znanosti

Autor:

03.12.2018.

Zagreb, 180214.
Euroinspekt Croatiakontrola, tvrtka specijalizirana za kontrolu roba, ukljucujuci i laboratorijske analize.
Na fotografiji: laboratorij.
Foto: Boris Kovacev / CROPIX
Boris Kovačev / CROPIX

Ilustracija

Na izvanrednom summitu u Bruxellesu prošle nedjelje čelnici 27 država članica EU potvrdili su sporazum o razdruživanju s Velikom Britanijom i političku deklaraciju o budućim odnosima nakon Brexita.

Kako će britanski parlament o tom sporazumu glasovati 11. prosinca, na Otoku vladaju velika neizvjesnost, napetost i zabrinutost. Skorim izlaskom zemlje iz EU posebno će biti pogođena izrazito internacionalizirana britanska znanstvena zajednica, jedna od najuspješnijih na svijetu.

- Svi čekamo da vidimo što će biti. Nismo u poziciji učiniti išta drugo - rekao je molekularni biolog dr. Boris Lenhard, profesor na Imperial Collegeu u Londonu.

Apel nobelovaca

Mjesecima prije referenduma o Brexitu vodeći britanski znanstvenici, uključujući i pokojnog Stephena Hawkinga, slali su putem medija poruke u kojima su se zauzimali za ostanak u EU. No, većina je Britanaca, umjesto znanstvenika, slušala euroskeptične političare poput Borisa Johnsona i Nigela Faragea te u ljeto 2016. godine glasala za izlazak iz EU, što bi se katastrofalno moglo odraziti na britansku znanost. Stoga je krajem listopada ove godine 29 dobitnika Nobelove nagrade te šest dobitnika Fieldsove nagrade u matematici iz Velike Britanije, ali i zemalja europskog kontinenta, uputilo apel britanskoj premijerki Theresi May i predsjedniku europske komisije Jean-Claude Junckeru.

- Izazovi pred kojima smo se našli trebaju se rješavati na način koji će biti koristan svima i bolje ćemo ih rješavati zajedničkim snagama - ističe se među ostalim u pismu koje su potpisali britanski nobelovci Paul Nurse i Venki Ramakrishnan, bivši i sadašnji predsjednik britanske akademije znanosti Royal Society, Francuzi Albert Fert i Claude Cohen-Tannoudji, dobitnici Nobelove nagrade za fiziku za 2007., odnosno 1997., i njemački matematičar Peter Scholze, dobitnik Fieldsove medalje 2018. godine.

Ovisni o fondovima iz EU

Velika Britanija je jedna od zemalja s najvećim udjelom stranih istraživača: njih 33 posto rođeno je izvan Otoka, pri čemu većina stranaca dolazi iz EU. Prema izvještaju Royal Societyja, na britanskim sveučilištima radi više od 31.000 ljudi iz EU i oni čine 16 posto ukupnog broja britanskih sveučilišnih istraživača. Na Cambridgeu, jednom od najboljih svjetskih sveučilišta, 23 posto znanstvenika je iz EU. Nadalje, pet posto studenata na britanskim sveučilištima, koja su među ponajboljima u svijetu, dolazi iz EU. Duboko deprimirani vodeći britanski znanstvenici upozoravaju da bi britanska sveučilišta i znanstvenu zajednicu sada mogao pogoditi novi oblik Brexita, tzv. brain drain exit.

Nedavna anketa na Institutu Francis Crick u Londonu, najvećem biomedicinskom istraživačkom laboratoriju u Europi, pokazala je da 97 posto njih smatra da će Brexit bez sporazuma biti loš za britansku znanost. Od 1000 znanstvenika na tom institutu njih 51 posto izjavilo je da je malo vjerojatno da će ostati u Velikoj Britaniji. Kada je riječ o znanstvenicima iz zemalja EU, koji čine 40 posto istraživača na Institutu Francis Crick, čak 78 posto ističe da je malo vjerojatno da će ostati.

Što će se dogoditi u parlamentu?

- Nitko ne zna. Laburisti bi željeli nove izbore jer njihov trenutni vođa smatra da oni mogu ispregovarati Brexit po boljim uvjetima, u što osobno ne vjerujem. Ako ne mogu ishoditi nove izbore, najavili su da će podržati novi referendum. U načelu, to bi bila najbolja opcija pod uvjetom da se dovoljan postotak birača u međuvremenu opametio, u što nisam siguran - jer politička pozicija na koju su ljudi došli na temelju iracionalnih argumenata teško se mijenja racionalnim argumentima. Jednako tako, u slučaju novog referenduma nije jasno koje bi opcije bile ponuđene - rekao je Boris Lenhard. Istaknuo je da trenutno postoje tri opcije. - To su Brexit na temelju dogovora koji je postigla premijerka May i koji se gotovo nikome ne sviđa, naprasni Brexit bez dogovora u slučaju kojega sva prava i obaveze zemlje kao članice EU prestaju preko noći i ostanak u EU - dodao je Lenhard. Smatra da nije jasno ni kako bi se glas za ostanak u EU pravno proveo.

- No, ne sumnjam da bi u tom slučaju briselski političari nešto smislili da se to omogući. Većina konzervativaca ne želi novi referendum i podijeljena je između ekstremista koji žele naprasni izlazak, pa što bude, manjine koja nevoljko podržava dogovor premijerke May i najnovije inicijative da se ipak prihvati još mekši model sličan norveškom. Konzervativni birači pritom su u prosjeku ekstremniji od svojih političara. Ukratko, kaos - slikovito je rekao Lenhard.

Što će se dogoditi s europskim istraživačima?

- Neće se dogoditi ništa drastično preko noći jer nitko, pa ni pristaše najekstremnijih oblika Brexita među političarima, ne zagovaraju promjenu njihova statusa. Jednako tako, imamo punu podršku naših britanskih kolega i matičnih institucija. Bilo kakve promjene podjednako će utjecati na sve istraživače, neovisno o zemlji porijekla - rekao je Lenhard. Osvrnuo se na situaciju na Imperial Collegeu, jednom od najprestižnijih europskih sveučilišta.

- Vodstvo Imperiala je u više navrata potvrdilo svoju predanost internacionalnosti institucije kao mjesta za rad i istraživanje te nudi pravnu pomoć onima koji trenutno apliciraju za stalno boravište ili državljanstvo. Moja vlastita pozicija nije ugrožena i na kraći rok neće se dogoditi ništa. Na dugi rok sve ovisi o ishodu Brexita i njegovim posljedicama za financiranje znanosti u Velikoj Britaniji i za atraktivnost zemlje kao mjesta za život i rad najboljim mladim istraživačima iz inozemstva, o kojima ovise i moji budući rezultati - rekao je Lenhard.

Što će biti s mladim istraživačima?

Brexit bi se ponajviše mogao odraziti na mlade istraživače u Velikoj Britaniji koji su na doktoratu ili postdoktoratu, dakle bez stalne pozicije.

- Ništa se ne zna dok ne bude jasno kakav će biti ishod Brexita. Doktorandi u Velikoj Britaniji plaćaju školarine matičnom sveučilištu - u većini slučajeva, posebno u prirodnim i tehničkim znanostima, to znači da ih plaćaju istraživačke grupe ili odjeli s vanjskih projekata - pojasnio je Lenhard. - Za studente iz Velike Britanije i iz ostatka EU ta je školarina u prosjeku triput manja nego za studente iz ostatka svijeta jer ju djelomično subvencionira država, a prema pravilima EU studenti iz cijele Unije moraju imati jednak tretman kao domaći studenti. To bi se moglo promijeniti čim prestane obaveza Velike Britanije da tretira studente iz EU jednako kao domaće. Stav britanskih sveučilišta je da će svi studenti, uključujući doktorande, moći završiti studij, odnosno doktorat pod istim uvjetima pod kojima su ga započeli. Samo za buduće studente uvjeti bi mogli biti drugačiji - zaključio je Lenhard.

Inačica na drugom jeziku / Alternate language version