'Ako SDP ne osvoji tri mjesta na izborima za EU, Bernardić bi trebao dati ostavku'

Autor:

17.12.2018.

EP plenary session - Arms export: implementation of Common Position 2008/944/CFSP
Philippe Strinweiss / © European Union 2018 - Source : EP (Reference: EP-079352D2)

Hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula

Političar nominiran za europarlamentarca godine govori o odnosima na Iblerovu trgu i osobnim ambicijama da se kandidira za Pantovčak.

Davora Bernardića treba pustiti da vodi stranku do izbora za zastupnike u Europski parlament, no ako SDP na tim izborima osvoji manje od tri mandata, Bernardić treba dati ostavku. Mišljenje je to SDP-ova europarlamentarca Tonina Picule koji je nominiran za europarlamentarca godine. S Piculom smo razgovarali o sve napetijim odnosima između Sarajeva i Zagreba, njegovim ambicijama da se kandidira za predsjednika države i zašto vjeruje da bi mogao pobijediti Kolindu Grabar-Kitarović.

Nakon izbora Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH odnosi između Hrvatske i BiH postaju sve složeniji i napetiji. Je li to bilo moguće izbjeći?

Presložio bih elemente u vašem pitanju; kronična napetost u BiH odraz je složenosti njezina Daytonskog uređenja. Zadnja epizoda vjerojatno se mogla spriječiti voljom političkih predstavnika triju konstitutivnih naroda u BiH da su postigli konsenzus oko ključnih pitanja koja opterećuju funkcioniranje države. Daytonski poredak već dugo u BiH ne omogućuje konstruktivnu i dugoročnu suradnju, već sve snažnije potiče “kulturu” trajnih sukoba i blokade institucija. Bez nadogradnje Daytonskog sporazuma, u vidu reforme izbornog zakona prije posljednjeg izbornog ciklusa u BiH, uz uvažavanje presude Europskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci, teško će BiH izaći iz sjene nikada prevladanog postkonfliktnog, ali i potencijalno pretkonfliktnog stanja u društvu.

Koliku težinu ima stav trojice bivših visokih predstavnika u BiH koji tvrde kako se Hrvatska miješa u unutarnja pitanja BiH?

Pismo trojice visokih predstavnika baca jarko svjetlo na kronični i kontinuirani proces erozije daytonskog poretka u BiH. S obzirom na izuzetno važnu ulogu OHR-a u postdaytonskom razdoblju, a kojem su trojica bili na čelu, vjerojatno bi njima trebalo pisati pisma i tražiti da obrazlože svoj doprinos lošem stanju stvari. Njihove ocjene dodatno iskrivljuju realnost. Mogu se jedino složiti s bivšim Visokim predstavnicima kako se radi o zaista “rijetkom mehanizmu” primijenjenom u jednoj složenoj višenacionalnoj državi. Taj mehanizam, međutim, promovira podjele i majorizaciju, separatizam i unitarizam, umjesto da harmonizira odnose i interese. Drago mi je što se g. Lajčak, također bivši Visoki predstavnik, ogradio od stajališta svojih prethodnika.

Što se može postići Deklaracijom o položaju Hrvata u BiH koju je pripremio HDZ?

To nije smio biti dokument koji odražava politička stajališta samo jedne stranke prema BiH nego odraz kompleksnijeg odnosa prema prilikama u susjednoj državi. Politika predstavnika hrvatskog naroda u BiH i hrvatska politika prema BiH tijekom proteklih gotovo trideset godina previše su oscilirale i proizvele raznolike posljedice da bi 2018. godine Sabor je prihvatio jednostranu interpretaciju događaja vladajuće stranke. Ako se Deklaracijom traži promjena nabolje zabrinjavajućeg položaja Hrvata u BiH, najprije treba preuzeti i dio odgovornosti za postojeće stanje s kojim nismo zadovoljni. To je preduvjet da se traži razumijevanje i podrška drugih.

Kako bi se, po vama, Zagreb trebao postaviti po pitanju položaja Hrvata u BiH?

Zagreb se nalazi u dvostrukoj poziciji kada je riječ o BiH i hrvatskom narodu koji tamo živi. Hrvatska, pored činjenice da je potpisnica Daytonskog mirovnog sporazuma, kao prvi EU susjed BiH, mora predano poštivati njezinu teritorijalnu cjelovitost i pomagati BiH na putu prema članstvu u Uniji. Hrvatski pristup BiH treba proizlaziti iz povijesnog iskustva, geopolitičkih realnosti i potrebe da aktivno sudjeluje u konsolidaciji odnosa pomažući dogovaranje boljih rješenja od dokazano loših.

Europska federacija malih otoka Vas je nominirala za europarlamentarca godine. Što ste učinili za njih?

Otočani, kako hrvatski, tako i europski, kojih je gotovo 20 milijuna, u svakodnevnom se životu kontinuirano suočavaju s nizom problema: od viših cijena svega u odnosu na kopno, nestašicom električne energije, vode do manje dostupnih zdravstvenih usluga, obrazovanja i javnih usluga u cjelini. Uz to, više su izloženi negativnim posljedicama klimatskih promjena. Kao zastupnik iz Hrvatske, zemlje izrazito otočnog profila, dolaskom u Europski parlament suočio sam se s time da uopće ne postoji tijelo u EU koje se bavi njihovim specifičnim problemima. Odlučio sam pomoći da otočani u EU dobiju svoj glas. S kolegama sam osnovao Međuskupinu za mora, rijeke, otoke i obalna područja, a potaknuo sam i osnivanje Tajništva za otoke u Europskoj komisiji, s budžetom od 12 milijuna eura za početak energetske tranzicije europskih otoka. Pet otoka lošinjsko-creskog akvatorija već je u prvom, nedavno provedenom natječaju uspjelo osigurati sredstva za projekte energetske tranzicije, čime postaju piloti u provedbi ovog važnog projekta na europskoj razini. Moj ured prošle je godine započeo projekt “Izazov očuvanja voda”, usmjeren na dijeljenje iskustava u učinkovitom upravljanju vodom na otocima, na temelju kojeg smo objavili i Vodič za štednju vode. Da hrvatsko znanje vrijedi, potvrdila je i Otočka koordinacija Nordijskog vijeća ministara koja je projekt odlučila preslikati na svoje otoke.

Pomažete i gradovima da apliciraju za europska sredstva namijenjena besplatnim bežičnim internetima na javnim mjestima. Kako ide taj projekt u Hrvatskoj?

U prvom pozivu, čiji su rezultati objavljeni prošlog tjedna, sredstva za tzv. wi-fi hotspotove dobila su 224 hrvatska grada i općine, svaki po 15 tisuća eura. Sada je na njima da ta sredstva preuzmu i izgrade te hotspotove, čime će građanima omogućiti besplatan pristup internetu na javnim mjestima. Do kraja 2020. bit će objavljena još četiri poziva, tako da i ovim putem pozivam ostale gradove i općine koji se do sada nisu javili ili nisu dobili sredstva da ponovno apliciraju. Kao i do sada, pomoći ćemo im kroz postupak prijave.

Bliže se izbori za Europski parlament. Znate li na kojem ćete mjestu biti na listi?

Prije svega, zadovoljan sam činjenicom da je ovaj put SDP na vrijeme i ozbiljno započeo s pripremama za euroizbore. S obzirom na probleme s kojima se naša stranka suočava ti su izbori prilika za političku mobilizaciju i konsolidaciju. Što se tiče liste za Europski parlament, nju na prijedlog predsjednika stranke usvaja Glavni odbor. Vjerujem da ću biti na listi. Pozicija na listi me ne opterećuje. Nije ni prije.

Predsjednik SDP-a Davor Bernardić kaže da prvi na listi treba biti Zlatko Komadina, a Komadina kaže da prva treba biti Biljana Borzan. Tko, prema Vašem mišljenju, treba biti nositelj liste SDP-a?

SDP se prvenstveno treba biračima i javnosti obratiti jasnim programom i prepoznatljivim kandidatima na listi. Glasanje je preferencijalno pa na stranačkim tijelima određen redoslijed na listi nije nešto uklesano u mramor. Mislim da rasprava oko toga tko će biti prvi na listi pokazuje da za izbore za Europski parlament imamo više dobrih i jakih stranačkih kandidata.

SDP računa na dva sigurna mandata, no prema rejtingu stranke, mogli biste se boriti s Biljanom Borzan za jedno mjesto. Jeste li spremni na to?

Moram vas ispraviti jer je SDP projicirao izbornu podršku na dvjesto tisuća birača, odnosno tri mandata u Europskom parlamentu. Podrška koju sam dobio od županijskih organizacija, kao i činjenica da koordiniram izradu stranačkog programa za europske izbore, upućuje na povjerenje biračke baze i vodstva, ali i na potporu mojem dosadašnjem i budućem radu. SDP se obvezao na rodnu ravnopravnost u sastavljanju lista i vjerujem da će redoslijed kandidata to odražavati.

Treba li Davor Bernardić odstupiti s čela stranke ako SDP ostvari loš rezultat na izborima za Europski parlament?

Pozicija svakog predsjednika stranke u demokratskim sustavima treba ovisiti, prije svega, o izbornim rezultatima. Ali predsjedniku stranke treba pružiti priliku da dovede stranku do izbora.

Što bi za Vas bio loš rezultat?

Rezultat ispod zacrtanog cilja od osvajanja tri mandata.

Dio SDP-ovaca želio bi da budete kandidat stranke na predstojećim izborima za Predsjednika Republike. Biste li prihvatili takvu ponudu?

Svakako cijenim i takav izraz podrške svojem dosadašnjem radu. SDP kao vodeća stranka hrvatske ljevice i oporbe mora imati svojeg kandidata za Predsjednika Republike. Želim da svaki moj stranački angažman bude doprinos jačanju pozicije stranke na javnoj sceni. Pogotovo u ovakvoj krizi s kojom se suočavamo kao stranka, ali i kao država u cjelini. Međutim, o predsjedničkim izborima najprije u stranci treba provesti raspravu i pripreme, kao što smo to učinili u slučaju izbora za Europski parlament.

Zašto vjerujete da biste pobijedili Kolindu Grabar-Kitarović koja je, prema svim anketama, najpopularnija političarka u zemlji?

Zar treba podsjećati kako se izrazita anketna popularnost bivšeg predsjednika Ive Josipovića na kraju nije odrazila na njegov izborni rezultat? Uvjeren sam da neprihvatljiva politička svrstavanja aktualne predsjednice moraju izazvati snažnu reakciju jedne drugačije Hrvatske kako bi se već napravljena politička šteta s Pantovčaka ograničila na samo jedan njezin mandat.