Ekskluzivan intervju s finskim veleposlanikom: 'Glavni zadatak našeg predsjedanja je pronaći odgovore na suvremene izazove EU'

Autor:

  • Karla Juničić

12.07.2019.

Zagreb, 030719.
Veleposlanik Finske u Hvatskoj, Risto Piipponen.
Foto: Neja Markicevic / CROPIX
CROPIX

Veleposlanik Finske u Hvatskoj, Risto Piipponen

Od 1. srpnja Finska je preuzela šestomjesečno predsjedanje Europskom unijom, nakon Rumunjske. Hrvatska će 1. siječnja kao dio tria prvi put preuzeti zadatak promoviranja interesa EU.

Baš zato, Euractiv je odlučio provesti popodne s Ristom Piipponenom, finskim veleposlanikom u Hrvatskoj, kako bi razgovarali o svim važnostima zadatka koje bi predsjedanje moglo donijeti. Finskoj je ovo treće predsjedanje Vijećem EU, a Piipponen nas dobronamjerno upozorava: 'Uvijek budite spremni na iznenađenja!'.

Kakva će iznenađenja biti, hoće li euroskepticizam rasti u Europi, kakva je budućnost Europe i kako se natjecati s modernim izazovima poput klimatskih promjena ili novog financijskog okvira - Piipponen je prilično optimističan. Citirajući premijera Finske Anttija Rinnea koji je rekao "utjecaj koji imamo ovisi o vlastitom djelovanju", veleposlanik naglašava da smo 'utjecajniji od onog što sugerira veličina i broj stanovnika države'.

1. Finsko šestomjesečno predsjedanje upravo je započelo, kakva su očekivanja vaše vlade?

Naša će vlada imati aktivno i pozitivno predsjedanje. Vrlo smo pragmatični i fokusirani na rezultate, a to ćemo preslikati i na predsjedništvo EU. Teme smo odabrali na takav način da doista imaju važnost. Naš program predsjedanja je ambiciozan i vrlo europski.

2. Budući da je ovo treći put da Finska preuzima predsjedništvo, što će biti drugačije?

Od kad smo se pridružili Europskoj uniji 1995. godine, imali smo prvo predsjedanje u drugoj polovici 1999. godine te drugo predsjedanje u drugoj polovici 2006. Ovo nam je treći put. Naravno, svijet se mijenja tako da se moramo prilagoditi novim temama. Za nas to znači u fokus staviti klimatske promjene. O toj temi nismo puno razgovarali 2006. godine, barem ne u onoj mjeri u kojoj to činimo danas. Doista nam je cilj imati predsjedništvo koje traži odgovore na izazove koji su danas prisutni u Europskoj uniji.

Ono što je još drugačije je to što sada imamo Lisabonski ugovor, a prije smo imali predsjedanje regulirano prema bivšim sporazumima. Zadaci predsjedanja su zbog Lisabonskog ugovora ograničeniji. Danas imamo stalnog predsjednika Europskog vijeća, tako da sada predsjednici vlada država zemalja članica predsjedavaju tim sastancima. Imamo visokog povjerenika za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku koji predsjeda Europskim vijećem za vanjsku politiku. Naposljetku, imamo i Službu za vanjsko djelovanje i mnoge radne skupine kojima ta služba predsjedava.

3. Tijekom priprema čuli smo mnogo vijesti o neuspjehu finske vlade u provedbi zdravstvene reforme što je rezultiralo njenom ostavkom. Činilo se da vlada nije bila spremna preuzeti predsjedanje. Kako su tekle pripreme?

Prije svega pripreme traju nekoliko godina. Već prije početka našeg predsjedanja bili smo dio istog trija s Rumunjskom i Hrvatskom, tako da smo imali blisku suradnju s te dvije zemlje. Nismo se počeli pripremati u proljeće. Drugo, znali smo da će se naši parlamentarni izbori organizirati u travnju, a nova vlada će započeti s radom u lipnju, pa naravno nismo mogli čekati na drugu polovicu lipnja s programom predsjedanja. Već smo s pripremama započeli prije godinu dana, što znači da su sve stranke koje su predstavljene u parlamentu sudjelovale u pripremama izražavajući svoje stavove o temama koje bi trebale biti uključene u program. Dakle, u tom smislu, nije bilo praznine tijekom priprema. Drugim riječima, osnove su već postavljene tijekom mandata prethodne vlade a sada kada imamo novu vladu, sve što je ostalo je fino podešavanje.

4. Rekli ste nekoliko godina, činilo se kao nekoliko mjeseci ovdje?

Da, mislim da je to nesporazum. Čujem to često - da hrvatska vlada kasni s pripremama. Hrvatska vlada već nekoliko godina radi na predsjedanju. Kao dio tria imali smo vrlo intenzivnu suradnju na političkoj razini, ali i na razini državnih službenika. Znam da su hrvatska vlada i hrvatski državni službenici ovo shvatili vrlo ozbiljno, što naravno treba učiniti svako predsjedanje. Definitivno pripreme za predsjedanje u Hrvatskoj traju već dugo.

5. Kakav biste savjet dali za sljedećih šest mjeseci pripreme, prije no što Hrvatska preuzme?

Želio bih se nadovezati na prethodno pitanje. Morate pripremiti sadržaj i teme koje će predsjedništvo pokušati ostvariti. Morate napraviti i neke tehničke pripreme, što znači da morate imati veliki broj državnih službenika u Bruxellesu i u glavnom gradu, koji su spremni preuzeti zadatke na sastancima radnih skupina predsjedništva. Znam da je Hrvatska u to uložila mnogo i tu je 700 državnih službenika koji su prošli kroz opsežnu obuku. Moj dojam je da je Hrvatska naporno radila na sadržaju i na pripremi osoblja koje će se brinuti o predsjedanju.

Ljudi su možda čak i malo pod stresom znajući da se predsjedanje približava i to je normalno prije predsjedanja. Ali kad dođe prvi dan, a dobro ste obavili pripreme, onda se sve kreće odigravati samo od sebe i prije nego što shvatite bit ćete na posljednjem danu vašeg mandata.

U predsjedanju uvijek morate biti spremni na iznenađenja. Nikad ne znate kakva iznenađenja mogu biti, ali morate biti spremni reagirati brzo ako je to potrebno. Na kraju bih želio naglasiti da je nužno slijediti tradicionalnu ulogu predsjedanja, a to je promicanje europskih interesa, te se mora ostaviti po strani nacionalni interes. To znači da morate imati vodstvo koje će biti u stanju pregovarati i postići kompromise koji bi mogli biti različiti od onoga što vi želite kao država članica. Sve odluke i rješenja, na ovaj ili onaj način, su uvijek rezultat pregovora i kompromisa.

6. Dakle, kažete da možda postoji zabluda o predsjedanju, da je to promicanje nacionalnih interesa?

To je posve suprotno. Primjerice: Finska teži postizanju odluke oko budućeg financijskog okvira. Moramo uistinu uzeti u obzir različita gledišta i pokušati formulirati kompromis koji će biti prihvatljiv svima. Naravno, svi mi imamo svoje nacionalne pozicije o financijskom okviru. One sada moraju biti stavljene sa strane. Ono na što ciljamo i što će biti rezultat kad ga ostvarimo, bit će različito od onog što bismo željeli kao Finska.

7. Proteklih mjeseci tijekom rumunjskog predsjedanja, naglašen je problem vladavine prava i korupcije. Mislite li da je ova bitka tek počela na europskoj razini s obzirom na to da je korupcija prisutna u mnogim zemljama?

Ne, mislim da ne. Ako uzmete Rumunjsku i Bugarsku, kada su ulazile u EU jedan od uvjeta za to bio je stvoriti mehanizam za suradnju i verifikaciju CVM za praćenje razvoja vladavine prava i borbu protiv korupcije jer su Unija i države članice smatrale to osnovnim problemom. Istovremeno, to je nešto što je izuzetno važno za Europu općenito, jer korupcija ima negativan ekonomski učinak i također uzrokuje gubitak povjerenja građana u institucije, a iskonsko je da se protivimo tom fenomenu.

Sada vidimo da u Uniji postoje problemi glede poštivanja vladavine prava a korupcija je dio toga. Postoje problemi s poštivanjem demokratskih vrijednosti, postoje problemi s drugim sličnim pitanjima vezanim uz vrlo temeljna ljudska prava, slobodu izražavanja itd. Zato smo kao jednu od tema predsjedanja odabrali promicanje zajedničkih vrijednosti EU. Moramo naporno raditi kako bismo u svim državama članicama stekli poštovanje tih načela.

Zagreb, 030719.
Veleposlanik Finske u Hvatskoj, Risto Piipponen.
Foto: Neja Markicevic / CROPIX
Neja Markicevic / CROPIX

Risto Piipponen: Često čujete da je borba protiv klimatskih promjena ekonomski trošak. Možda je tako u početku jer morate ulagati u nove tehnologije.

8. O kojim ćete pitanjima i temama najviše raspravljati tijekom završnog predsjedanja?

Slogan našeg predsjedanja je 'Održiva Europa - održiva budućnost', znači vrlo je okrenut budućnosti. Više ili manje, svi prioriteti unutar našeg programa odnose se na održivi razvoj. Dakle, prije svega klimatske promjene.Cilj nam je da EU stekne konkretno globalno vodstvo u klimatskim akcijama. Moramo se posvetiti postizanju ugljične neutralnosti do 2050. godine. Naš premijer izjavio je tijekom predstavljanja programa predsjedanja da je prošlo vrijeme „da, ali..“ politike u borbi protiv klimatskih promjena. Finska želi biti primjer, tako da smo si postavili još ambiciozniji cilj a to je da budemo klimatski neutralni do 2035. godine.

Često čujete da je borba protiv klimatskih promjena ekonomski trošak. Možda je tako u početku jer morate ulagati u nove tehnologije. Dugoročnije, to je nešto što nam pomaže stvoriti održivi gospodarski rast jer ako smo inovativni, ako ulažemo u napredne zelene tehnologije, u biogospodarstvo i u kružno gospodarstvo, mi zaista možemo biti globalni lider kada je riječ industrijskim promjenama. To će nam donijeti rast i zapošljavanje.

Održivost možemo povezati s poštivanjem zajedničkih vrijednosti koje imamo u EU. To je, na primjer, borba protiv korupcije. To je područje gdje također moramo imati globalno vodstvo bilo da se radi o poštivanju ljudskih prava, demokracije ili vladavine prava.

Održivi rast možemo ostvariti ulaganjem u sektore budućnosti, koji su povezani s borbom protiv klimatskih promjena, ali i drugim pitanjima zaštite okoliša. To uključuje  istraživanje i razvoj i tako možemo povećati blagostanje naših naroda i bogatstvo naših građana. Istovremeno nam je potrebna regionalna i društvena pravednost koju možemo postići podržavajući sve one zemlje čiji stupanj razvoja još nije dosegao razinu zemalja s višim prihodima.

9. Finska je vrlo ambiciozna u pogledu ovog plana. Što mislite, kako je to moguće postići?

Ne možete ništa postignuti ako ne pokušate. Mislim da su naši ciljevi takvi da i drugi razumiju njihovu važnost. Vjerujem da ćemo imati dobru suradnju s drugim zemljama članicama kako bi radili na tome.

10. Budući da smatrate da je važno napraviti promjenu prema održivosti, mislite li da će se Finska uspjeti složiti s financijskim okvirom?

To je naš cilj. Financijski okvir diktira proračun za nadolazeće godine. Definitivno ćemo nastaviti poštovati tradicionalne politike, a to su kohezijski fondovi i ZPP (Zajednička poljoprivredna politika). Međutim, moramo ih povezati s održivošću. Stavljanje naglaska na ruralni razvoj učinit će poljoprivredu ekološki prihvatljivijom, isto se odnosi i na kohezijske fondove – moramo financirati investicije koje su ekološke i one koje ne zagađuju previše.

Održivost nije samo riječ, ona mora biti nešto što se uzima u obzir u svim našim aktivnostima.

11. Što mislite, tko je najveći neprijatelj u provođenju ovog plana, je li to vlada, vlasnici tvrtki, europski političari?

Mislim da je važno razumjeti važnost ovog pitanja. Velika većina država članica spremna je obvezati se. No, postoje i neke zemlje koje su možda neodlučne ali ne možemo si priuštiti da se netko protivi tome jer je to uistinu globalno pitanje, europsko pitanje. Ne možemo misliti samo na sebe, nego i na naše buduće generacije. Također je važno to što će nam globalno vodstvo EU-a u klimatskim akcijama omogućiti  da pomognemo zemljama u razvoju da ih usvoje. Rekao bih da na kraju nitko neće izgubiti a svi će profitirati.

Zagreb, 030719.
Veleposlanik Finske u Hvatskoj, Risto Piipponen.
Foto: Neja Markicevic / CROPIX
Neja Markicevic / CROPIX

Risto Piipponen: Brexit je imao barem jednu pozitivnu posljedicu, a to je da su građani EU-a u drugim državama članicama shvatili da napuštanje EU-a uzrokuje veliku štetu

 

12. Većina protivnika, također su euroskeptici, ne vjeruju u tu ideju?

To je točno. Napravili ste ispravnu analizu situacije. Političari koji se protive ne poriču nužno postojanje prijetnje uzrokovane klimatskim promjenama. Oni samo žele prikupiti političke poene. Oni shvaćaju kako mnogi obični ljudi mogu biti zabrinuti i reći: ''Pa što ja mogu učiniti, i ne sviđaju mi se svi ti zahtjevi za promjenom životnog stila. Ne želim da korištenje automobila poskupi zbog porasta cijene goriva“. Populistički političari, upravo koriste ovu priliku da kažu: '' Sve te priče o klimatskim promjenama su glupost, Europa je već učinila dovoljno. Globalno, emisije Finske su gotovo na nuli, pa zašto bi nas to brinulo. Ne vjerujte drugima i glasujte za nas".

Ono što moramo učiniti je objasniti ljudima dramatične promjene, svakodnevne promjene. U Francuskoj nikada nisu zabilježene takve vrućine kao prošlog tjedna. Istovremeno u  Meksiku odjednom imate dva metra leda zbog tuče. Vjetrovi su jači a oluje sve češće. Sjetite se oluje prije nekoliko tjedana u Zagrebu. Nažalost, neki neodgovorni populistički političari poriču ove činjenice.

13. Brexit bi se mogao dogoditi tijekom finskog predsjedanja. Koji je razlog rastućeg euroskepticizma u Europi?

Općenito bih rekao, Brexit je imao barem jednu pozitivnu posljedicu, a to je da su građani EU-a u drugim državama članicama shvatili da napuštanje EU-a uzrokuje veliku štetu tako da ljudi ne razmišljaju tako lako o toj ideji. Ako sada pogledate istraživanja javnog mnijenja u drugim državama članicama, mislim da podrška Unije nikada nije bila tako jaka kao što je sada. Općenito govoreći, manje je euroskepticizma nego prije Brexita. Prije je bilo lako kriviti Bruxelles za sve probleme. Međutim, sada su ljudi počeli razmišljati o prednostima koje imamo unutar EU, kao zajednička valuta, nema granične kontrole, unutarnje tržište koje olakšava prodaju naših proizvoda drugim zemljama, i roaming pozivi bez posebnih naknada, na primjer kada zovete iz Berlina u Zagreb to košta kao i poziv unutar Hrvatske.

Prije izbora za Europski parlament bilo je puno predstavnika tradicionalnih stranaka, i vlada, koji su se bojali mogućeg uspjeha stranki populista i ekstremne desnice. Sada kad vidimo rezultate te stranke nisu dobro prošle. Populisti i krajnja desnica postoje, neovisno o zemlji, ali oni ne dobivaju na snazi. Na primjer u Danskoj smo vidjeli kako je ekstremna desnica i euroskeptična stranka dramatično loše prošla na izborima.

14. Često ovdje u malim zemljama čujete da nismo dovoljno utjecajni da napravimo razliku u EU, da se sve radi sa zapadnim zemljama. Smatra li Finska da je dovoljno utjecajna u donošenju odluka?

Naš premijer je upravo rekao da ''utjecaj koji imamo ovisi o našim vlastitim djelovanjima'' i to je politika koju smo slijedili od 1995. godine kada smo se pridružili. Aktivni smo član, donosimo nove ideje u pregovore i djelujemo konstruktivno. Pokušavamo sagledati zabrinutost koju neke države članice imaju i nastojimo pridonijeti pronalaženju kompromisa koji odgovara svima. Tako povećavate svoj kapital među zemljama članicama.

Utjecaj država članica ovisi o njihovom vlastitom djelovanju i institucionalnom sustavu. U pregovorima o Lisabonskom ugovoru  Finska, zajedno s Austrijom, vodila je rad skupine malih zemalja koje su pokušavale pronaći uravnoteženo rješenje, koje bi također uzelo u obzir interese manjih članica. Naravno, nismo dobili sve što smo htjeli, ali smo dobili važna poboljšanja u konačnom tekstu. Sadašnji sporazum nije idealan, ali s njim možemo živjeti. Samo se morate prilagoditi i iz njega izvući najbolje.

Da odgovorim na vaše pitanje, rekao bih da smo utjecajniji od onoga što veličina i stanovništvo naše zemlje predviđa da možemo biti.

15. Kako komentirate izbore za najviše pozicije u europskim institucijama?

To je uvijek dramatično. Nominacije i druge velike odluke često su poput drame. Ali ovaj put to je prošao prilično dobro i nije trajalo puno vremena. Situacija nakon izbora za EU parlament je drugačija, jer su ranije EPP, konzervativci i S&D (socijaldemokrati) imali većinu u parlamentu i bilo je lakše dogovoriti se o tome. No sada su izgubili većinu, što znači da druge skupine, posebno ALDE i Zeleni, imaju puno veći utjecaj. To je donekle kompliciralo pregovore, ali s obzirom na okolnosti sve je prošlo relativno glatko.

Inačica na drugom jeziku / Alternate language version