Europska komisija objavila set preporuka za RH: 'Osnažite gospodarstvo, smanjite nezaposlenost i reformirajte glomaznu javnu upravu'

Autor:

  • Tea Trubić Macan

20.05.2020.

10.01.2020., Zagreb - Plenarni sastanak clanova Europske komisije i Vlade Republike Hrvatske. Predsjednik Vlade RH Andrej Plenkovic, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. Photo: Borna Filic/PIXSELL/EU2020HR
Borna Filić / PIXSELL/EU2020HR

Šefica Europske komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Vlade RH Andrej Plenković

Europska komisija danas je objavila paket preporuka za svih 27 država članica i Ujedinjenu Kraljevinu, a poseban je fokus u analizi bio stavljen na posljedice pandemije Covida-19 i njihovog utjecaja na gospodarsku i socijalnu politiku europskih zemalja.

Unatoč tome što su ovogodišnje preporuke umjerene na saniranje posljedica nezabilježene pandemije, preporuke su izdane u 2019. godini, stoga su i dalje relevantne te će se kontinuirano pratiti tijekom godišnjeg ciklusa Europskog semestra.

Preporuke koje je Komisija dala Hrvatskoj za vremenski period od 2020. do 2021. mogu se sažeti u četiri ključne točke; poticanje gospodarstva, jačanje mjera na tržištu rada, nastavi osiguravati likvidnost poduzećima te poboljša učinkovitost javne uprave i pravosudnog sustava.

Vlada RH je na ugrozu pandemije bolesti Covid-19 odgovorila donošenjem velikodušnih proračunskih mjera kojima je cilj bio povećati kapacitete zdravstvenog sustava, obuzdati širenje virusa i pomoći najugroženijim pojedincima, što je Komisija ocijenila da je sukladno Paktu o stabilnosti i rastu aktiviranom u ožujku ove godine. Puna provedba tih mjera, uz preusmjeravanje fiskalne politike prema ostvarenju razboritih srednjoročnih fiskalnih pozicija kada to gospodarski uvjeti dopuste, pridonijet će očuvanju fiskalne održivosti u srednjem roku, smatra Bruxelles.

Pandemija koronavirusa bila je neviđen test otpornosti zdravstvenih sustava diljem EU, a s obzirom na to da je Hrvatska u ranoj fazi poduzela kvalitetne mjere za suzbijanje virusa, hrvatski je zdravstveni sustav stavljen u stanje pune pripravnosti, čime su mu bili osigurani dodatni kapaciteti i čime je pravodobno nabavljena sva potrebna oprema. Komisija smatra da je rezultat brzog i efikasnog odgovora izuzetno povoljna epidemiološka situacija u zemlji, ali da je potrebno unaprijediti određene segmente zdravstvene skrbi za pružanje bolje usluge građanima.

Iako Bruxelles smatra da je pristup zdravstvenoj skrbi u Republici Hrvatskoj generalno zadovoljavajući, stopa nezadovoljenih potreba zbog zemljopisne udaljenosti među najvećima je u cijeloj EU. Komisija smatra da bi Zagreb, tj. Vlada RH, trebala unaprijediti suradnju s jedinicama lokalne samouprave s ciljem efikasnije nabave ključnih medicinskih proizvoda. U tom su kontekstu u posebnoj opasnosti izolirana područja poput otoka. Ravnomjernija zemljopisna raspoređenost zdravstvenih djelatnika, kao i daljnje promicanje e-zdravstva zasigurno bi poboljšali kvalitetu zdravstvenih usluga u Hrvatskoj, smatra EU.

Ove se godine očekuje osjetan porast stope nezaposlenosti zbog velikih poremećaja u poslovnim aktivnostima, što bi se moglo negativno odraziti na ekonomsku situaciju građana. Vladine mjere potpore kratkoročno su ublažile socioekonomske posljedice pandemije, ali bi Hrvatska u fazi oporavka trebala pojačati sudjelovanje na tržištu rada i unaprijediti razvijanje vještina kako bi se smanjila postojeća neusklađenost. EU smatra da je ova kriza više nego iti jedna do sada pokazala važnost digitalnih vještina i infrastruktura u svakodnevnom životu, osobito poslovnom i obrazovnom. Komisija očekuje da se veći fokus u fazi nakon pandemije stavi na jačanje socijalne sigurnosne mreže, poput naknade za nezaposlenost otpuštenim radnicima.

Bruxelles od buduće Vlade RH očekuje nastavak financijskog podupiranja kompanija pogođenih krizom.Trebala bi nastaviti s brzim i kontinuiranim mjerama potpore likvidnosti poduzeća kreditiranjem i odobravanjem jamstava, ponajprije malim i srednjim poduzećima. Dosad poduzete mjere za smanjenje administrativnih i regulatornih prepreka korak su u dobrom smjeru. Ovi napori trebaju se nastaviti kako bi se stvorilo konkurentnije poslovno okruženje. Kako bi se potaknuo gospodarski oporavak bit će važno dati prednost već razrađenim projektima javnih ulaganja i promicanju privatnih ulaganja. Prednost bi trebalo dati ulaganjima u sektore koji su poticajni za rast te koji doprinose zelenoj i digitalnoj tranziciji.

Komisija smatra da Hrvatska još puno mora napraviti u kontekstu podizanja učinkovitosti svoje javne uprave. Osim što je teritorijalno rascjepkana, Bruxelles smatra da financijski i ljudski resursi nisu u skladu s nadležnostima lokalne vlasti, što doprinosi različitom nivou javnih usluga i visokim troškovima administrativnih usluga. Očekivano, Komisija se u svojim preporukama osvrnula i na hrvatsko pravosuđe, istaknuvši da se još uvijek na stolovima nalazi puno neriješenih sudskih predmeta i dugotrajnih postupaka koji u konačnici utječu na poslovno okruženje. Problemi kvalitete i učinkovitosti kaznenopravnog sustava otežavaju borbu protiv gospodarskih i financijskih kaznenih djela, navodi EU.

O prijedlozima preporuka koji su danas najavljeni raspravljat će vlade u sklopu Vijeća EU, a očekuje se da bi ih ministri financija država članica mogli službeno usvojiti na summitu u srpnju. Europska komisija aktivno će surađivati s hrvatskom vladom i pratiti provedbu tih preporuka.

Preporuke u cijelosti pročitajte ovdje.