10 PITANJA ZA HRVATSKE EUROPARLAMENTARCE: Hoće li se EU tijekom sljedećeg mandata širiti?

Autor:

  • Euractiv.hr

06.05.2019.

A woman passes next to posters reading
Ognen Teofilovski / REUTERS

Poster 'EU za tebe' na referendumu u Makedoniji

Euractiv.hr će svaki dan objavljivati odgovore sedam dosadašnjih hrvatskih zastupnica i zastupnika u Europskom parlamentu - koji žele novi mandat - na isto pitanje vezano uz budućnost Europske unije i položaju Hrvatske u tom projektu.

Očekujete li da će se EU tijekom sljedećeg financijskog razdoblja širiti te koja je država najizgledniji kandidat za punopravno članstvo?

Biljana Borzan, SDP (S&D)

EU / European Union 2014 - source:EP

Zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan

 

"Očekujem da će države kandidati napredovati u pregovorima, no odgovor na ovo pitanje će biti lakše dati nakon izbora te kad se potvrdi novi sastav Europske komisije. Puno ovisi o tome koja država će dati povjerenika za proširenje. Ono što moram reći je da se zalažem i očekujem da će EU što prije otvoriti pregovore o pridruživanju sa Sjevernom Makedonijom."

Marijana Petir, nezavisna (EPP)

Zagreb, 090419.
Hotel Esplanade.
Poljoprivredna konferencija i Izbor za najboljeg mladog poljoprivrednika. Na fotografiji: Marijana Petir.
Foto: Darko Tomas / CROPIX
Darko Tomas / CROPIX

Marijana Petir

 

"Vjerujem da će Europska unija biti otvorena za proširenje i osobno bih voljela da iduća država članica bude Makedonija, koja je još davne 2003. godine identificirana kao potencijalana kandidatkinja za članstvo u EU, dok joj je 2005. godine dodijeljen status države kandidatkinje. Svjedočili smo da je Makedonija ostavljena u čekaonici i da su joj se postavljali uvjeti koji drugim državama kandidatkinjama nisu postavljeni. Činjenica je također da je Makedonija prije političke krize koja ju je pogodila bila gospodarski lider te je bila puno spremnija pristupiti EU negoli što su to bile neke države pri svom ulasku u Uniju. Makedoniji treba otvoriti pregovore i dati joj europsku perspektivu. Jasno je da je u tom procesu europskih integracija, Srbija ipak otišla puno dalje, no Srbija nije ozbiljno shvatila pripreme za članstvo u EU. Srbija je dobila puno koncesija ali ne isporučuje ono što je EU očekivala od nje. Srbija treba prioritetno rješiti otvorena pitanja koja zadiru u pravnu stečevinu od toga da treba promijeniti zakon kojim si je uzela ovlasti malog Haaga tzv. ZORZ do toga da treba poštivati ljudska prava i prava nacionalnih manjina ako želi nastaviti svoj europski put."

Tonino Picula, SDP (S&D)

Conference on ' How can the post 2020 Cohesion Policy meet EU Islands challenges ? '
Ured Tonina Picule

Eurozastupnik Tonino Picula

 

"Perspektiva članstva u Europskoj uniji jedna je od poluga u demokratizaciji budućih članica, jačanju vladavine prava, institucija i konkurentnosti njihovih ekonomija, što je faktor stabilizacije susjedstva Europske unije. No, treba priznati kako je rast populizma u starim članicama Unije, nastao kao posljedica neadekvatnog odgovora na Veliku recesiju i njegovih posljedica osjetno utjecao na to da među članicama postoji tzv. institucionalni umor od širenja. Članice će, gotovo je sigurno, veći dio sljedećeg petogodišnjeg razdoblja do novog izbornog ciklusa, kao i sedmogodišnjeg, do novog proračuna, provesti u promišljanju međusobnih odnosa unutar EU. Ipak, to ne treba demotivirati zemlje zapadnog Balkana, od kojih je svaka u različitoj fazi pristupanja Uniji, u nastavku reformi. Obzirom na njihovu pojedinačnu veličinu, one Uniji ne predstavljaju velik izazov integracije u ekonomskom smislu, već su upravo pitanja kvalitete institucija i vladavine prava na prvom mjestu."

 

Jozo Radoš, GLAS (ALDE)

Round table - ' Croatia on the road to illiberal democracy ? '
Marc Dossmann / © European Union 2016 - Source : EP (037669A)

Jozo Radoš

 

"U EU je prevladao stav kako je proširenje na šest zemalja jugoistočne Europe i ekonomski i sigurnosni interes same Unije. Što se tiče proširenja na istok Europe ili na Tursku, u tom smislu postoje velike rezerve i ne očekujem značajne promjene takvog stava. Nadam se da će uskoro doći do otvaranja pregovora sa svih šest zemalja jugoistočne Europe, unatoč svim poteškoćama koje postoje unutar tih zemalja i u njihovim međusobnim odnosima. Tehnički gledano, Crna Gora je danas najviše odmakla u približavanju EU pa je, unatoč unutarnjim neslaganjima, za očekivati da bude i prva nova članica Europske unije. Pregovori s Turskom su zamrznuti, a suradnja s istočnim i južnim susjedstvom će se nastaviti, ali bez perspektive budućeg članstva, barem u kratkoročnom razdoblju."

Dubravka Šuica, HDZ (EPP)

Ured Dubravke Šuice

Zastupnica Europskog parlamenta Dubravka Šuica (HDZ,EPP)

 

"Politika proširenja jedna je od najvažnijih politika Europske unije, no vanjskopolitičke okolnosti i prioriteti EU neprestano se mijenjaju. Fokus proširenja sada je na državama jugoistočne Europe ili tzv. Zapadnog Balkana, no puno je još reformi pred tim državama kako bi se priključile Europskoj uniji. Neki spominju 2025. kao potencijalnu godinu za novo proširenje. Kao potpredsjednica Odbora za vanjske poslove u Europskom parlamentu aktivno se bavim temom proširenja i podržavam napredak zemalja jugoistoka Europe, no nisam sigurna možemo li još govoriti o novom proširenju za 5 godina jer je puno posla preostalo po pitanju vladavine prava, korupcije, funkcioniranja pravnog sustava, slobode medija itd. Uspješna priča Republike Hrvatske svakako treba poslužiti kao primjer. Također, važno je napomenuti iznimno kompliciranu situaciju u Bosni i Hercegovini i naš konstantan rad da probleme nejednakosti konstitutivnih naroda u BiH približimo našim kolegama ovdje u Bruxellesu. Reforma Daytonskog mirovnog sporazuma i ostvarivanje prava hrvatskog naroda u BiH ključno je za funkcioniranje demokratskog sustava ne samo u BiH, nego u cijeloj regiji. Naravno, tu je i pitanje Kosova te jačanje dijaloga između Beograda i Prištine što predstavlja značaj za cijelu međunarodnu zajednicu."

Ruža Tomašić, Hrvatski suverenisti (ECR)

Plenary sessionCoordination of social security systems
Michel CHRISTEN / © European Union 2019 - Source : EP(-088518A)

Ruža Tomašić

 

"Ne očekujem da će doći do proširenja u narednom razdoblju, osim ako se ne bude 'gledalo kroz prste', što bi za EU bila katastrofa. Unija ima dovoljno internih problema i najmanje joj treba uvoz tuđih problema, a države koje su trenutno najbliže članstvu imaju dosta velikih problema koje neće tako jednostavno riješiti. Ako će sljedeće proširenje ponovno biti skupno, dakle više država odjednom, kako se planiralo, mislim da se ono neće skoro dogoditi."

Željana Zovko, HDZ (EPP)

Ured Željane Zovko

Zastupnica Željana Zovko

 

"Europska unija jako je zainteresirana za ulazak zemalja Zapadnog Balkana, ne samo zbog činjenice da su one zemljopisno na europskom kontinentu, nego i zato što proširenje na te zemlje znači proširenje jedinstvenog europskog tržišta, veću slobodu kretanja i jači utjecaj na globalnoj razini. Međutim, države članice neće podržati ulazak zemalja sa slabim gospodarstvom, zemalja u kojima dominiraju regionalni sukobi i zapaljivo političko okruženje. EU svojim susjedima nudi razne vidove pomoći u pripremama za pridruživanje, od financijske pomoći kroz IPA fondove do smjernica za izgradnju kapaciteta i institucija. Ne smijemo uvoziti nestabilnost, već moramo izvoziti stabilnost.

Ulazak u EU ovisi isključivo o spremnosti pojedinačnih država na provođenje reformi i europske pravne stečevine. S obzirom na slab napredak zemalja Zapadnog Balkana, u ovom je trenutku nemoguće predvidjeti kada će doći do sljedećeg proširenja. Tijekom mandata u Europskom parlamentu intenzivno sam radila na razvijanju svijesti o prednostima koje proširenje ima kako za EU, tako i regiju Zapadnog Balkana i nastavit ću tako sve dok zemlje kao što je Bosna i Hercegovina, koja mi je posebno draga i koja je druga domovina velike populacije Hrvata, ne postanu konačno dio obitelji Europske unije."

Inačica na drugom jeziku / Alternate language version