U Europi se svaki dan dijagnosticiraju novi slučajevi oboljenja od raka, a pacijenti, njihove obitelji i prijatelji svakodnevno su preplavljeni najrazličitijim osjećajima. Neizvjesna budućnost, šok, tuga, ljutnja ili čak i beznađe.
Rak je ozbiljan zdravstveni problem koji će u nekoj fazi života izravno utjecati na 40 % građana EU-a. U Hrvatskoj od raka svake godine umre 14 000 osoba. Ako ništa ne poduzmemo, ukupan broj slučajeva oboljenja od raka u EU-u vjerojatno će se udvostručiti do 2035. Ne preokrenemo li taj zabrinjavajući trend, teret oboljenja od raka koji snose naše obitelji, zdravstveni i socijalni sustavi i gospodarstva bit će sve veći.
Kao europska povjerenica za zdravlje i sigurnost hrane uvrstila sam smanjenje patnje uzrokovane rakom u Europi među svoje glavne prioritete jer je to zdravstveni prioritet za građane EU-a kao i za Komisiju Ursule von der Leyen. U tom području moramo i želimo učiniti više i postići konkretne rezultate.
Uvjerena sam da u borbi protiv raka možemo biti učinkoviti samo ako to bude zajednički, europski prioritet. Smatram da posjedujemo golem kapacitet za promjenu, ali samo ako snage udružimo svi – tvorci politika, zdravstveni djelatnici, predstavnici pacijenata i sektora te, što je najvažnije, građani. Danas znamo da se u gotovo 40 % slučajeva oboljenje od raka može spriječiti, što znači da postoje velike mogućnosti za djelovanje i spašavanje života.
Europskim planom za borbu protiv raka željela bih potaknuti upravo taj zajednički kapacitet i potencijal za djelovanje. Rak je složena bolest i moramo je sagledati sa svih strana, od hrane koju jedemo, dostupnosti lijekova, odgovarajuće njege i tehnologije do uključenosti drugih područja osim zdravstva, kao što su obrazovanje, okoliš, poljoprivreda i istraživanje. Svoj doprinos moraju dati svi dionici iz svih područja.
Europski plan za borbu protiv raka obuhvaćat će mjere koje se odnose na sve faze bolesti (prevenciju, otkrivanje, liječenje i palijativnu skrb).
Moramo poboljšati prevenciju i dijagnosticiranje raka. Rak je uvijek bolje prevenirati nego liječiti te stoga naš glavni prioritet mora biti prevencija raka među građanima. Budemo li ih poticali na zdraviji životi (zdravija prehrana, više kretanja, manja konzumacija alkohola i duhana), mogli bismo smanjiti broj dijagnosticiranih slučajeva raka. Pozitivne promjene mogu nastati i zahvaljujući povećanju procijepljenosti i uvođenju mjera za, primjerice, bolju kvalitetu zraka u gradovima.
Pomognemo li građanima da bolje shvate važnost probira raka i rane dijagnoze, možemo spasiti još više života. Zato sve države članice moraju imati certificirane nacionalne programe probira.
Iako naš glavni prioritet treba biti prevencija raka, oboljelima od raka i njihovim obiteljima moramo pružiti potrebnu potporu i skrb. U to se ubraja i temeljno pravo na jednak pristup lijekovima i inovativnim načinima liječenja.
Međutim, oboljeli od raka podršku trebaju i nakon liječenja. Osobe koji prežive rak ili s njime žive zavrjeđuju uredan i siguran život i ne bi smjele doživjeti diskriminaciju ni stigmatizaciju ili naići na prepreke povratku na posao.
Moramo složiti različite dijelove te velike slagalice kako bismo jasno vidjeli cijelu sliku. Prva faza u tom zajedničkom pothvatu počinje danas. Veselim se idejama i pitanjima građana Hrvatske i suradnji s tijelima Hrvatske u postizanju pozitivnih promjena.
Zajedno možemo učiniti više u borbi protiv raka. Zajedno možemo uspjeti.
Statistika smrtnih slučajeva uzrokovanih rakom po državama članicama, 2016.
Komentari (0)
Komentiraj