EKSKLUZIVNI INTERVJU Josep Borrell, šef diplomacije Europske unije Rekao sam Erdoganu da mu jednostrane akcije neće donijeti nikakva rješenja

Autor:

  • Tea Trubić,
  • Karla Juničić

04.03.2020.

High Representative of the European Union for Foreign Affairs and Security Policy, Josep Borrell holds a press conference at Esenboga International Airport ahead of his departure on March 4, 2020 in Ankara, Turkey. - The EU's top diplomat and its crisis-management chief set off for Turkey on March 3, 2020 after President Recep Tayyip Erdogan warned he could allow millions of refugees to head for Europe. (Photo by Adem ALTAN / AFP)
Adem ALTAN / AFP

Josep Borrell u Ankari, neposredno prije dolaska u Zagreb

Visoki predstavnik Europske komisije za vanjsku i sigurnosnu politiku, ujedno i potpredsjednik Komisije, u Zagrebu je na sastancima ministara obrane i vanjskih poslova. I razgovarao je za Jutarnji list i Euractiv.hr

Jedan od glavnih prioriteta Komisije je uspostava geopolitičke EU. Kako EU može biti jak geopolitički igrač bez zajedničke vojske ili čak istog interesa?

Europska unija mora razviti zajedničku stratešku kulturu. Europska unija u cjelini mora biti geopolitički akter, Europa mora razviti odgovorni apetit za moć i naučiti koristiti jezik moći.

Mnogi vjeruju da se to može učiniti samo vojnom snagom. Ali postoje i drugi načini projekcije moći. Moramo više zajedno raditi i moramo razviti zajedničko razumijevanje prijetnji koje dijelimo, zajedničku kulturu kako razumijemo svijet. Moramo izgraditi stratešku viziju svijeta koja se temelji na tome kako vidimo budućnost i izazove koji su pred nama.

Komentirali ste da novi prijedlog proračuna EU kad je riječ o obrani nije zadovoljavajući. Ako želite biti igrač, morate platiti cijenu, rekli ste. Znači li to da će EU vojnički intervenirati u nekim sukobima?

Europska unija se treba aktivirati i preuzeti veću odgovornost za svoju sigurnost. Imamo nekoliko kriza koje plamte u našem susjedstvu i šire. To traži zajedničko djelovanje. Ako ne djelujemo, drugi će i ne uvijek na način koji odgovara našim interesima. Ako želimo da diplomacija uspije, to moramo podržati akcijom. Trebamo oboje: volju i sredstva. U tom je pogledu ključna obrana. Ali EU nije vojna unija, obrana je u nadležnosti država članica EU-a. Istodobno, tijekom proteklih godina napredovali smo u osiguravanju da države članice mogu EU učiniti vjerodostojnim, pouzdanijim i aktivnijim pružateljem sigurnosti u svom susjedstvu i u svijetu.

Stabilnost i sigurnost su preduvjeti za napredak. Bio sam prije samo nekoliko dana u Africi, Etiopiji i Sudanu i to sam vrlo jasno istaknuo: pravilna obuka i odgovarajuća oprema su deteriminirajući elementi kad je riječ o stabilnosti.

U kojoj mjeri EU može surađivati s kontroverznim, ali moćnim liderima poput Putina i Erdogana, posebno nakon što je potonji najavio slanje 100.000 migranata na granicu s EU-om kao prijetnju?

Europska unija temelji svoj rad i djelovanje na suradnji i dijalogu sa svim relevantnim akterima. To je jedini realan način rada uzimajući u obzir brojne globalne i međusobno povezane krize s kojima smo suočeni i na koje moramo djelovati i reagirati. Primjerice, trenutna situacija u Siriji. Ministri vanjskih poslova EU-a okupljaju se danas i sutra u Zagrebu uz veliku pomoć hrvatskog predsjedništva Vijećem Europske unije, raspravljat ćemo o toj situaciji i pronaći mogućnosti za zajedničko djelovanje.

Proteklih sam dana imao otvorene rasprave s relevantnim igračima, uključujući turske vlasti tijekom mog boravka u Ankari ranije ovog tjedna i ministra vanjskih poslova Rusije. Moja je poruka jasna: potrebna nam je hitna deeskalacija i trajni prekid vatre. Patnja ljudi mora prestati. A EU mora osigurati da naš kolektivni postupak ima najveći mogući utjecaj ako želimo učinkovito riješiti krizu.

Je li Europa spremna za još jedan migrantski val koji prijeti nakon nedavne eskalacije krize u Siriji?

Sporazum EU - Turska se mora poštovati. Mi - na svim razinama Europske unije - angažirani smo u pružanju podrške Grčkoj i Bugarskoj u rješavanju situacije. 

Sazvao sam izvanredno Vijeće za vanjske poslove u Zagreb kako bi ministri vanjskih poslova članica EU raspravljali o najnovijem razvoju događaja te vidjeli što bi se moglo učiniti na rješavanju uzroka trenutne situacije: daljnje destabilizacije Sirije i nepodnošljive humanitarne situacije u Idlibu i okolici Idliba. Istodobno, ministri unutarnjih poslova članica EU-a sastali su se u srijedu kako bi oblikovali odgovor na rastući migracijski pritisak na vanjske granice EU-a. U Ankari sam razgovarao s turskim vodstvom i jasno sam im rekao: “Imamo zajednički interes da završimo sukob u Siriji. Samo će tako biti moguće privesti kraju patnje civila i pomoći rješavanju najvećih izazova pred kojima sada stoji Turska. Jačanje pritiska na granici EU s Turskom i jednostrane akcije Ankare neće donijeti nikakva rješenja”.

Kako se EU može pozicionirati među geopolitičkim divovima na globalnoj sceni poput Rusije, Kine itd.? Kasnimo li u igri?

Ne kasnimo ni na jednu igru. Ali rekao sam prije, moramo razviti apetit za moć. Trebali bismo moći djelovati, a ne samo razgovarati. To znači da moramo biti spremni upotrijebiti naše regulatorno vodstvo, financijski utjecaj, privlačnost našeg jedinstvenog tržišta, potrošačkog društva, proširiti trgovinske instrumente i upotrijebiti - ili ne - našu značajnu razvojnu pomoć. To je kombinacija koju nema niti jedna druga sila. Ako ozbiljno vjerujemo da je Europska unija geostrateški ili geopolitički akter u sve neprijateljskijem i sve polariziranijem svijetu, moramo igrati igru svijeta u kojem živimo; a ne u onoga u kojem bismo željeli živjeti.

Koji će biti najveći izazovi obrambene politike EU u budućnosti i tijekom mandata nove Komisije? Hoće li biti više hibridnih i kibernetičkih prijetnji ili ratova i vidljivih sukoba?

Obrana je očito 'područje rasta' Europske unije. Da bismo uspjeli, svi - institucije EU-a i države članice - moramo težiti istom strateškom cilju: sposobnijoj Europi na području obrane. Uloga Visokog predstavnika, kao potpredsjednika Komisije i čelnika Europske obrambene agencije, stvorena je upravo radi osiguranja koherentnosti i zajedničkog smjera europske obrane. Kibernetičke i hibridne prijetnje definitivno su jedan od glavnih izazova s kojima smo suočeni i s kojima ćemo se suočavati u budućnosti. Moramo razviti zajednički pogled na nove prijetnje s kojima se susrećemo i zajedničku strategiju reagiranja.

Kakva je budućnost iranskog nuklearnog sporazuma? Ima li EU plan B za Teheran koji nadilazi sporazum?

Iranski nuklearni sporazum, ili JCPOA, ključni je multilateralni uspjeh i kamen temeljac globalne arhitekture neširenja nuklearnog naoružanja. Pridonosi regionalnoj i globalnoj sigurnosti. Pregovori su trajali niz godina i znamo da nema alternative. Nijedan drugi međunarodni ugovor ne može jamčiti da su ispunjeni isti vitalni sigurnosni ciljevi. Europska unija i ostali sudionici sporazuma - uključujući Iran - 26. veljače su ponovili kako su predani očuvanju sporazuma i pronalasku diplomatskog puta naprijed. Kao koordinator Zajedničke komisije JCPOA, imam ulogu usmjeravati napore u tom smjeru. Nastavit ću raditi s preostalim sudionicima (SAD je iz JCPOA istupio 2018. godine) na podršci sporazumu i njegovoj punoj i učinkovitoj primjeni sa strane svih. Istovremeno smo jasno dali do znanja da se Iran mora bez odgađanja vratiti punoj suradnji u skladu s odredbama JCPOA. Ali ako želimo da iranski nuklearni sporazum opstane, moramo osigurati da Iran ima koristi od njega, ukoliko se vrati punoj suradnji u skladu s odredbama.

Jeste li zabrinuti zbog uplitanja SAD-a u odnose Kosova i Srbije? Gubi li EU utjecaj u regiji i tko ima koristi od posredovanja Washingtona?

Kao što sam rekao tijekom svoje posjete Kosovu i Srbiji u siječnju, područje Zapadnog Balkana prioritet je za Europsku uniju i za mene osobno. U ulozi posrednika predan sam podupiranju napretka u dijalogu pod okriljem EU. Kako bih ojačao svoj angažman i napore, odlučio sam imenovati posebnog predstavnika za dijalog i Zapadni Balkan.

Dobrodošao je bilo kakav angažman u podršci dijalog pod okriljem EU, kako zemalja članica tako i naših međunarodnih partnera. Radimo sa svim partnerima, situacija i dalje zahtijeva napore svih koji žele postići isti cilj - prosperitet ljudi u tim zemljama kao i njihovu europsku perspektivu.

Nedavno ste posjetili Afriku i raseljene osobe u Darfuru (pokrajina u Sudanu u kojoj je izveden genocid). Kakva je ondje situacija? Kakav je plan EU tijekom mandata ove Komisije za sprečavanje širenja terorizma u regiji Sahela?

Europska unija partner je Sudana od 1994. godine. Situacija se otad dosta poboljšala. Ali EU mora nastaviti pružati usluge osobama koje žive u kampovima u Darfuru ili na drugim mjestima u kojima su sukobi ostavili ljude - ako ne baš ni sa čime, a onda s vrlo malo ičega.  Spominjete Sahel, što je naravno prioritet Europske unije i mene osobno. Na kraju mjeseca imat ćemo samit koji je sazvao predsjednik Vijeća Charles Michel s ciljem rješavanja situacije u Sahelu. No, dozvolite mi da istaknem da ova Komisija svoje partnerstvo s Afrikom shvaća vrlo ozbiljno. Dvoje predsjednika, Europske komisije i Europskog vijeća, otputovali su u Afriku u prvim tjednima svog mandata. Sljedećeg ćemo tjedna usvojiti prijedlog za temelj nove strategije s Afrikom. Želimo novo partnerstvo s našim afričkim partnerima i to će biti prioritet za ovu, 2020 godinu. Datum kulminacije: listopad 2020. za sljedeći summit Europske unije i Afričke unije.

Kakva je vaša ocjena hrvatskog predsjedavanja EU-om?

Ovog će tjedna oči Europe  biti uperene u Zagreb gdje će se održavati važni sastanci ministara obrane i vanjskih poslova. U petk će biti i izvanredni sastanak ministara vanjskih poslova. Okupljamo se kako bismo raspravili situaciju u Siriji i njezine posljedice na odnose s Turskom. Kao predsjedavajuća rotirajućeg predsjedništva EU, Hrvatska je predvodila reakcije EU na nedavna događanja, pružajući, primjerice, političke smjernice na aspekte politike vezane za unutarnje poslove, kao i jamčeći nesmetanu suradnju i organizaciju sastanaka koje ćemo imati [danas i sutra] s ministrima vanjskih poslova EU. Zahvaljujem timu Predsjedništva, posebice jer sam ih zamolio da organiziraju izvanredni sastanak Vijeća za vanjske poslova za manje od tjedan dana!

Sjećam se prvog španjolskog predsjedanja Vijećem u prvoj polovici 1989. godine. Bio je to trenutak velikog ponosa za zemlju, voditi Europu, organizirati brojne događaje, ugostiti strane uglednike, posredovati u postizanju dogovora i zastupati Europsku zajednicu na međunarodnoj sceni. Vođenje rotirajućeg Predsjedništva pruža svakoj državi članici mogućnost da pokaže Europi i svijetu svoje kapacitete i europske vrijednosti. Ne sumnjam da će Europa potkraj lipnja 2020. Hrvatsku gledati s još više divljenja nego prije siječnja, ako mogu prosuditi samo po izvrsnoj organizaciji i suradnji s tima s kojim sam imao zadovoljstvo raditi.

Tagovi/Tags: