Glavni pregovarači Europskog parlamenta za proračun, Margarida Marques (S&D, Portugal) i Jan Olbrycht (EPP, Poljska) su na današnjoj videokonferenciji izrazili žaljenje što je Komisija u novom prijedlogu predstavila manji iznos VFO-a, čime se udaljila od njihovog stajališta.
Podsjećamo, nakon što se proračun jednoglasno usvoji na razini Europskog vijeća, Parlament daje svoju suglasnost bez koje VFO ne može postati važeći.
„Prijedlog Komisije bio je uistinu inovativan, a razgovor o daljnjim koracima koje EU treba poduzeti više nije tabu tema. Iznos kojeg je von der Leyen predstavila je zanimljiv, a Komisija je najavila raspodijeliti sredstva među državama članicama temeljem jasnih kriterija.“ izjavila je Maruques, naglasivši pritom da će Parlament svoju suglasnost uvjetovati demokratskom odgovornošću te da neće dozvoliti da dođe do prekida između trenutnog i novog proračuna kojim bi se kompromitirao novac kojeg građani koriste u ovim kriznim trenucima.
Portugalska zastupnica Margarida Marques (S&D)
Poljski zastupnik Jan Olbrycht pohvalio je, prije svega, ime koje je Komisija izabrala za svoj gospodarski plan, zato što smatra da će reforme koje se implementiraju narednih mjeseci nepovratno promijeniti EU.
„Ovoga puta nismo bili fokusirani samo na brojke, već i na sadržaj. Već dugo se na razini EU vodi rasprava o tome trebaju li nam vlastiti prihodi, a Komisija je ovoga puta priznala da trebaju. Želimo promjene; reforme su neizbježne“ kazao je Olbrycht, jasno istaknuvši da je Parlament još uvijek spreman blokirati proračun ako njegova sredstva za budu smanjena na summitu Europskog vijeća koji će se održati 19. lipnja.
Olbrycht napominje da predloženi paket, u slučaju da bude odobren, stupa na snagu tek početkom 2021. godine, a da EU do tada mora napraviti rebalans aktualnog proračuna kako bi pokrila nepredviđene troškove pandemije.
Poljski zastupnik Jan Olbrycht (EPP)
„Sadašnjem VFO-u nedostaje oko 11,5 milijardi eura koje bi članice trebale uplatiti iz svojih nacionalnih proračuna, a to je teško od njih dobiti u ovim trenucima kada se i same bore s posljedicama krize“ objasnio je poljski zastupnik, istaknuvši da bi bilo zanimljivo čuti što hrvatsko predsjedništvo EU misli o tom problemu.
Unatoč tome što je većina država članica zadovoljna jučerašnjim prijedlogom Komisije, a reakcije europskih prijestolnica možete pročitati u članku Euractiva, još uvijek je pitanje kako će reagirati tzv. 'štedljive' države među kojima je Austrija, Nizozemska, Švedska i Danska, koje odbijaju razmotriti ideju zajedničkog zaduživanja na razini EU. Iste su države tijekom pregovora o postotku bruto nacionalnog dohotka kojeg bi članice trebale uplaćivati u proračun odbijale razmotriti iznos veći od 1 posto.
Švedska i Danska su diplomatski signalizirale da prijedlog Komisije smatraju 'plodnim tlom za daljnje pregovore'. Štoviše, Kopenhagen je kazao da je 'jasna razlika između bespovratnih sredstva i zajmova važan korak prema danskoj poziciji', ali je ukupan iznos predloženih sredstava za Dansku i dalje prevelik.
Austrija i Nizozemska još uvijek smatraju da prijedlog Komisije ne predstavlja ujedno i kraj pregovora, te nastavljaju inzistirati na svojim interesima.
Očekuje se da će pitanje uvjeta korištenja predloženih sredstva 19. lipnja biti točka prijepora. Europski parlament želi vezati korištenje bespovratnih sredstva uz poštivanje vladavine prava u državama članicama. Izvjesno je da taj uvjet Europskom vijeću (tj. Orbanu i Dudi) neće biti prihvatljiv, već da će čelnici europskih zemalja inzistirati na makroekonomskim kriterijima kojima bi se otežao pristup novcu državama s visokim javnim dugom.
Zanimljivo, pitanje postotka bruto nacionalnog dohotka, koje je prije koronakrize bilo ključno u definiranju novog proračuna, posljednjih je mjeseci u potpunosti je palo u drugi plan. Štoviše, šefica Komisije jučer je Parlamentu predstavila proračunski prijedlog bez da je u ijednom trenutku spomenula postotak BND-a. Teško da je to bilo slučajno.
Njemačka kancelarka Angela Merkel već je napomenula kako smatra da nije realno očekivati dogovor već na sljedećem summitu Vijeća, što znači da će hrvatsko predsjedništvo Unijom najvjerojatnije završiti bez novog proračuna, a da će se ta zadaća 'prebaciti' u njemački mandat.