Schengen, jedno od najvećih ostvarenja cijelog europskog projekta, svoj 25. rođendan proslavio je kao najočitija žrtava bolesti Covid-19 jer su vlade država članica bile primorane poduzeti mjere za ograničavanje kretanja svojih građana zbog kojih je došlo do zatvaranja granica.
Iako se time uspješno uspostavila kontrola nad širenjem novog koronavirusa, zatvaranje granica imalo je nesagledive posljedice po svakodnevni društveno-ekonomski život Europske unije. Upravo to je i naglasila povjerenica za unutarnje poslove EU Ylva Johansson tijekom ovotjedne plenarne sjednice Europskog parlamenta, na kojoj će zastupnici tijekom dana donijeti rezoluciju kojom se EU poziva na što brži povratak Schengena na normalno funkcioniranje i bez unutarnjih kontrola.
- Brzi i koordinirani povratak na puno funkcioniranje schengenskog prostora od najveće je važnosti za očuvanje slobode kretanja; jednog od glavnih postignuća europskih integracija i ključnog preduvjeta za gospodarski oporavak nakon pandemije - stoji u predloženom tekstu.
Prema posljednjoj analizi Europske komisije, BDP Unije zbog pandemije i zatvaranja granica mogao bi pasti za 7,4 posto u 2020. godini. Također, procjenjuje se da će nakon ponovne uspostave Schengena i uvođenja slobode kretanja ljudi, kapitala, usluga i dobara, BDP Unije u 2021. godini porasti za 6 posto. Te brojke možda najbolje govore u prilog uloge koju Schengen ima u gospodarstvu najvećeg trgovinskog bloka na svijetu. Studija iz 2016. godine, koju je napravio think-thank France Strategie, procjenjuje da bi ukidanje Schengena rezultiralo trgovinskim padom od 20 posto između država članica, čime bi se tijekom razdoblja od deset godina izgubilo više od 100 milijardi eura, ali i brojna radna mjesta, investicije i financijske transakcije. Iste godine, Europska komisija procjenila je da bi ponovna uspostava unutarnjih granica rezultirala godišnjim gubitkom od 18 milijardi eura.
Trg Europe u Novoj Gorici, granični prijelaz između Slovenije i Italije
Također, Europski parlament je današnjom rezolucijom izrazio svoju spremnost za izradu mišljenja o punoj provedbi schengenskog zakonodavstva u Hrvatskoj u trenutku kada Vijeće EU zatraži evaluaciju. Podsjetimo, Europska komisija je 22. listopada 2019. godine ocijenila da Hrvatska ispunjava potrebne kriterije za ulazak u Schengen te je pozvala Vijeće da u što skorijem roku najmlađu članicu EU uključi u prostor bez unutarnjih graničnih kontrola.
Od uspostave Schengena 1995. godine, unutarnje granice europskih zemalja bile su zatvorene samo privremeno, zbog terorističke prijetnje ili masovnog okupljanja građana, a nikada se do sada nije dogodilo da su se na taj radikalan korak istovremeno odlučile sve države članice.
Sve se odvilo u manje od dva tjedna.
Krajem veljače, Italija je imala više od polovice slučaja zaraze u cijeloj Europi, zbog čega su se 11. ožujka Austrija i Slovenija odlučile zatvoriti granični prijelaz. Malta je nedugo nakon toga uvela ograničenje putovanja, dok se Danska odlučila na strožu kontrolu prelaska granice. Povjerenik za krizni menadžment Janez Lenarčič molio je tada članice da se odluče na zatvaranje granica samo u onim slučajevima u kojima postoji realna i kredibilna prijetnja za nacionalnu sigurnost, ali je do ožujka čak 16 država Schengen zone uvelo kontrolu svojih prijelaza.
Time je nastao domino efekt kojim se do sredine ožujka obustavila sloboda kretanja u gotovo cijeloj EU. Kako se sve odbilo prilično brzo, odluke su se donosile nepromišljeno, a prvi efekt takve politike očitovao se u problemima pri nabavi robe i dobara. Kasnilo se s transportom medicinske i zaštitne opreme u trenucima kada je ona bila od presudne važnosti. Bruxelles je bio primoran intervenirati uspostavom 'zelenih traka' kojima se osigurao protok nabave i očuvalo funkcioniranje jedinstveno tržišta.
Granični prijelaz između Njemačke i Danske 15. lipnja
Samo u ožujku, nedugo nakon što su uvedene mjere protiv pandemije, trgovina unutar eurozone pala je za 12,1 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, dok je razmjena dobara u cijeloj EU pala za gotovo 8 posto. Očekuje se da će postotak ekonomskog pada biti još veći za travanj i svibanj, a stopa ekonomskog oporavka uvelike će ovisiti o modelu povratka u 'novu normalu'.
No, javio se i još jedan novi problem.
S obzirom na to da je pandemija koronavirusa bila situacija bez presedana, pravni stručnjaci upozorili su na činjenicu da u sklopu Schengenskog okvira ne postoji pravna osnova kojom bi se državama članicama omogućilo da jednostrano uspostave granične kontrole na vremenski neodređeni period. Vlade država članica na taj su se potez odlučile interpretiravši set nedovoljno definiranih odredbi kojima se, po mišljenju stručnjaka, donio paket presedana opasnih po budućnost slobode kretanja u EU.
Prema Članku 28 tzv. Schengenskog kodeksa, članicama se omogućava dvomjesečni period ponovne uspostave granične kontrole, ali su zemlje ovoga puta zaobišle tu odredbu pozvavši se na Članak 25 kojim mogu to pravo zadržati čak godinu dana, u slučaju da za to postoji realna potreba i uz autoriziranu obnovu zahtjeva. Promjena pravne osnove donesena je bez jasne koordinacije između 27 država članica, a u tom je kontekstu nedovoljno definirana i 'realna potreba' kao preduvjet takve mjere.
Većina država članica početkom ovoga tjedna popustila je graničnu kontrolu, ali se Schengen još uvijek nije vratio na staro. Europska komisija i države članice ovih dana pokušavaju organizirati što sigurniji povratak slobode kretanja, koji ostaje suspendiran dokle god je na snazi Članak 25. Štoviše. za razliku od 2015. godine, kada je u jeku migrantske krize nekolicina država uvela kontrolu granica, EU se tijekom pandemije uvjerila da ima slabu kontrolu nad državama članicama u slučaju kada se one odluče uvesti granice mimo same politike azila. Možda najbolji dokaz tome bila je odluka Europske komisije da se u ožujku 2020. godine zatvore vanjske granice EU, bez da je uspješno objasnila takvu odluku u odnosu na javnozdravstvenu ugrozu.
Odbor za građansku slobodu Europskog parlamenta smatra da bi se upravo zato trebao donijeti set jasno definiranih pravila kojima bi se u budućnosti bolje odgovorilo na potencijalnu krizu, pa je zato 4. lipnja usvojio rezoluciju kojom apelira na Komisiju da definira 'europski način upravljanja' Schengen zone.
Na kraju krajeva, ponovna uspostava Schengena ključni je element uspjeha Fonda za oporavak EU na kojem Unija temelji svoje gospodarsko uskrsnuće nakon pandemije.
Ovaj je članak napisan u suradnji s Uredom Europskog parlamenta u RH.