Hrvatska nije prihvatila dogovor o prihvatu migranata: traži da se sve tri migrantske rute tretiraju na isti način

Autor:

09.10.2019.

Zagreb, 170919.
Hotel Esplanade.
Hotel Esplanade. Medjunarodna konferencija Ministarstva obrane i Jutarnjeg lista na temu domovinska sigurnost i upravljanje.
Na fotografiji: Davor Bozinovic.
Foto: Darko Tomas / CROPIX
Darko Tomas / CROPIX

Potpredsjednik vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović je dao vrlo uvijeni odgovor

Među članicama EU-a postoji razumijevanje da je potreban sveobuhvatan pristup za sva tri migrantska smjera - istočnomediteranski, srednjemediteranski i zapadnomediteranski, izjavio je u utorak u Luxembourgu ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

Ministri unutarnjih poslova zemalja članica sastali su se u utorak u Luxembourgu, a na dnevnom redu je bilo i pitanje migracija. Između ostaloga, razgovaralo se i o privremenom mehanizmu spašavanju migranata na moru, koji su 23. rujna dogovorile četiri zemlje - Njemačka, Francuska, Italija i Malta. Riječ je o srednjemediteranskoj migrantskoj ruti.

 Dogovor ne predviđa kvote nego bi zemlje članice koje to žele na dobrovoljnoj osnovi prihvatile migrante spašene na moru. Finsko predsjedništvo EU-a želi da se taj mehanizam proširi na 20-tak zemalja.

"Ja bih istaknuo, bez obzira što je ova inicijativa usmjerena na srednjemediteranski smjer, da su po prvi put razmatrana sva tri smjera i istočnomediteranski i zapadnomediteranski i mislim da je postignuto razumijevanje da nam treba sveobuhvatni pristup", rekao je ministar Božinović.

"Postoje države, među kojima je i Hrvatska, koje od početka ukazuju na važnost istočnomediteranskog smjera jer njime dolazi najveći broj migranata i, u konačnici, mi smo država koja među državama članicama EU-a nakon Grčke i Cipra trpi najveći pritisak", istaknuo je Božinović.

"Ono što je naš fokus i što smo u ove dvije godine uspjeli iskomunicirati jest da je ruta koja ide preko Hrvatske potencijalno ona kojom može doći najveći broj migranata. Mi tome svjedočimo svaki dan i siguran sam da je ta poruka postala jasna svima, pa i onima koji to u početku nisu čuli", rekao je Božinović odgovarajući na upit hoće li se i Hrvatska pridružiti tom dogovoru s Malte.

Maljevac, 241018.
Danas u prijepodnevnim satima kod granicnog prijelaza Maljevac oko dvjesto migranata medju kojima ima i djece probili su kordon bosansko hercegovacke policije i krenuli su prema hrvatskoj strani granicnog prijelaza.
Na fotografiji: Policija na granicnom prijelazu.
Foto: Robert Fajt / CROPIX
Robert Fajt / CROPIX

Najveći pritisak na hrvatsku granicu dolazi iz BiH

 

Grčka je, prema podacima UN-a, ponovno postala glavni ulaz za migrante - od početka ove godine u tu je zemlju stiglo preko 45 tisuća migranata. U kolovozu ove godine zabilježen je najveći mjesečni broj dolazaka od 2016. godine kada je zahvaljujući dogovoru EU-a i Turske drastično smanjen broj migranata preko istočnomediteranske rute. S druge strane, u odnosu na broj stanovnika najveći pritisak sada trpi Cipar.

Božinović je rekao da će jedan od važnijih prioriteta sljedeće Europske komisije biti pronaći odgovarajuće rješenje za sve migrantske rute, koje nisu identične, ali se u konačnici sve svodi na isto, "a to je kako zaštititi vanjske granice EU-a i kako sve institucije i sve države pripremiti na okolnosti koje će Europu učiniti sve spremnijom za eventualno novi val, jer je svima jasno da se 2015. i 2016. godina ne smiju ponoviti".

"Nešto se mora napraviti na sve tri migrantske rute, moraju se uključiti sve zemlje koje jesu članice EU-a i one koje nisu jer izazov je za sve isti", naglasio je Božinović.

Slično je rekao i njemački ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer, koji je upozorio na opasnost ponavljanja kaotičnog priljeva migranata 2015. koji je Unija dočekala posve nespremna.

"Ako pustimo da se zemlje na vanjskim granicama EU-a brinu same za sebe, nikad nećemo imati zajedničku politiku azila, ako nema takve zajedničke politike, postoji opasnost od nove nekontrolirane imigracije diljem Europe. Vidjeli smo to ranije i ne bih želio da se ponovi", rekao je Seehofer po dolasku na sastanak.

Jean Asselborn, luksemburški ministar odgovoran za migracije, rekao je: "Bilo nas je sedam jučer, sedam ujutro i sedam navečer". Misleći pri tom na broj država koje su odlučile prihvatiti sporazum s Malte. A to su: Italija, Malta, Njemačka i Francuska, koje su postigle sporazum, te Irska, Luksemburg i Portugal koje su se priključile.

Finsko predsjedništvo smatra da je ovaj mehanizam prihvatljivo rješenje dok nova Komisija ne počne raditi na sveobuhvatnom planu za migracije što podrazumijeva redefiniranje Dublinskog sustava.