Koliko bi Europu koštalo ukidanje EU?

Autor:

  • Tea Trubić Macan

29.05.2020.

European Justice Commissioner Didier Reynders stands on the European flag as he attends an event to mark Europe Day - La Journee de l'Europe, celebrating the 70th anniversary of the declaration of Robert Schuman, in Brussels on May 9 2020. - Schuman was one of the members of the commity that founded the European Union. This year's celebration is marked by the absence of public, due to the ongoing corona virus crisis and the need for social distancing. (Photo by JOHN THYS / AFP)
JOHN THYS / AFP

Ilustracija

Europska unija prije samo nekoliko mjeseci našla se na početku najveće krize od svoga osnutka.

Virus od samo nekoliko nanometara zadao je ozbiljan udarac integraciji staroj čak sedam desetljeća, što je onim najpesimističnijim analitičarima signaliziralo propast cijelog europskog projekta i dolazak 'nove' tj. 'stare' Europe u kojoj glavnu riječ vode suverene države.

No, Europska komisija ovoga je tjedna predstavila ambiciozan financijski paket za 'Novu generaciju EU', kojim planira sanirati gospodarsku štetu koja će nastati zbog pandemije. EU je tom gestom pod dirigentskom palicom prve šefice na čelu Komisije skepticima poslala poruku; „Pred nama nije kraj, već kriza iz koje ćemo izaći jači“. Štoviše, Bruxelles je svojim prijedlogom ovoga tjedna „prešao Rubikon“ i prihvatio ideju zajedničkog zaduživanja na razini EU.

Riječ je o prijedlogu koji još treba biti prihvaćen na razini Europskoga vijeća, ali koji nedvojbeno signalizira činjenicu da je Unija spremna za novi korak prema većoj integraciji. Naravno, ako tu ideju 'blagoslove' nacionalne države kojima Bruxelles u zamjenu nudi vreće bespovratnih i povoljnih novaca za sanaciju štete na domaćem terenu.

Međutim, činjenica da se Europa našla u egzistencijalnoj krizi i da je sve veći broj njezinih građana počeo predviđati njezinu neizbježnu propast, potaknula je Službu Europskog parlamenta za istraživanje (EPRS) da kontrafaktualno analizira koliku bi ekonomsku štetu države članice pretrpjele da umjesto Unije na Starom Kontinentu trguju prema standardnim trgovinskim sporazumima.

Prema prvoj analizi EPRS-a, koja je obuhvatila više od 50 područja i poduzetih mjera, gospodarstvo EU godišnje može profitirati i do 2,2 bilijuna (tisuću milijardi) eura, tj. 14 posto ukupnog BDP-a na razini cijele Unije, ako se drži preporuka Europskog parlamenta. Podaci su to koji su temeljeni na studiji naziva „Dividenda vrijedna 2 bilijuna eura“ objavljena u travnju 2019. godine.

Teško je, i gotovo nemoguće, sa stopostotnom sigurnošću kontrafaktualno zamisliti i europsko gospodarstvo bez Europske unije, zato što je teško 'otpetljati' desetljeća integracije različitih društveno-ekonomskih aspekata. Ujedinjena Kraljevina je to naučila na bolan način tijekom mukotrpnih pregovora o uvjetima razlaza. Međutim, činjenica je da države članice ne bi bile jednako konkurentne na globalnoj pozornici samostalno.

Studija Mayer et al. iz 2018. godine predstavlja analizu europskog gospodarstva čineći upravo to; kontrafaktualno propitkujući kako bi svijet izgledao da je zajedničko tržište EU zamijenjeno uobičajenim trgovinskim sporazumima između država. Prema njihovim zaključcima, uvoz dobara smanjio bi se u prosjeku za čak 36 posto, dok bi se omjer uvoza i izvoza smanjio za 25 posto. Iz makroekonomske perspektive, u tom bi se slučaju, nepovratno izgubilo gotovo 9 posto BDP-a na razini EU.

Ista studija procjenjuje da bi ekonomski gubitak ukidanja zajedničko tržišta EU 'izbrisao' između 480 i 1380 milijardi eura godišnje, a da bi se na taj gubitak nastavili nadovezivati ostali troškovi koje se građanima EU nude kao svojevrsna nuspojava jedinstvenog tržišta, poput zaštite potrošača.

Zahvaljujući upravo tom segmentu, s europske tržišne pozornice uklonjeno je 80 posto regulatornih prepreka, čime se trgovinska razmjena između zemalja članica u prosjeku povećala za čak 109 posto, u odnosu na scenarij da je zajedničko tržište zamijenjeno pojedinim trgovinskim sporazumima s 27, tj. 28 zemalja.

Daleko najveći profit generiran je zahvaljujući objedinjavanju tržišta EU, a vrijednost samo te stavke procjenjuje se na 713 milijardi eura. Mjere implementirane u sklopu borbe protiv klimatskih promjena, energetske efikasnosti i većeg investiranja u znanost i obrazovanje do sada su uprihodile oko 502 milijardi eura, dok je unaprjeđenje ekonomske i monetarne unije 'zaradilo' oko 322 milijardi eura. Jačanje europskog pravosuđa i unutarnjih poslova uprihodilo je 180 milijardi, a jedinstveno tržište za digitalne usluge 178 milijardi eura.

Godine 2014., tri europska ekonomista pokušali su kvantificirati gospodarsku korist od članstva u Europskoj uniji za 19 članica koje su se toj integraciji pridružile u periodu između 1973. i 2004. godine. Unatoč tome što su se zemlje međusobno razlikovale po veličini, ali i ekonomskoj razvijenosti, generalni zaključak studije bio je da su zahvaljujući članstvu u Uniji u prosjeku povećale svoj BDP za 12 posto, u usporedbi sa scenarijem da su se na globalnom tržištu nastavile natjecati same.

Jedinstveno tržište EU je od svog osnutka samostalno prouzročilo rast europskog BDP-a između 6 i 8 posto, kojeg nije bilo moguće postići niti na jedan drugi način. Štoviše, Europska središnja banka procjenjuje da je BDP zahvaljujući jedinstvenom tržištu porastao između 12 i 22 posto, ovisno o tome koja se članica analizira. Zajedničko tržište EU prema podacima iz 2018. godine potaknulo je trgovinu robom za 36 posto, a trgovinu uslugama za čak 82 posto. Zahvaljujući tome, prema podacima studije Zaklade Bertelsmann, europski građani su od zajedničkog tržišta u prosjeku svake godine 'zaradili' 840 eura po osobi.

Europska unija početak krize uzrokovane pandemijom koronavirusa dočekala je na početku implementacije bitnih reformi, tako da su neke prilike za intervenciju bile izgubljene na samome početku. No, čak i u tom slučaju, EU je svojim članicama na raspolaganje stavio ogromne količine dodatnog novca čime im je dao vjetar u leđa za brži izlazak iz ekonomske krize. Analiza EPRS-a o svijetu u kojem ne postoji EU sugerira da bi zajednička schema za osiguranje od nezaposlenosti, koju nudi fond SURE, mogla bitno amortizirati najveći udarac i sačuvati milijune radnih mjesta.

„Europa će biti formirana u kriznim situacijama, a onda će predstavljati sumu rješenja koja je odlučila usvojiti u tom periodu“ izjavio je jedan od otaca Unije Jean Monnet, a rečenica koju je izrekao dalekih 1970-tih godina malo kada je bila prikladnija nego u trenucima krize uzrokovane pandemijom.

Nekontrolirano širenje virusa Europu je natjeralo da si postavi egzistencijalno pitanje; 'tko sam i što sam'. Riječ je o teškim pitanjima koja traže određeno vrijeme ozbiljne introspekcije. Šutanje EU u ključnim trenucima pandemije bila je gotovo zaglušujuća, ali je paket kojeg je Komisija ovoga tjedna predstavila u Europskom parlamentu dokaz da je Bruxelles to vrijeme koristio za ozbiljno promišljanje.

Europa tvrdi da je spremna zakoračiti prema još integriranijoj budućnosti. Na državama članicama je da se zapitaju; kako bi izgledao svijet bez EU?

Članak je napisan u suradnji s Uredom Europskog parlamenta u Republici Hrvatskoj.