Komisija preporučila Hrvatskoj da smanji fragmentaciju javne uprave: manje općina, gradova i županija

Autor:

05.06.2019.

Croatia's Prime Minister Andrej Plenkovic (R) shakes hands with European Commission President Jean-Claude Juncker as he arrives to deliver a speech during a debate on the Future of Europe at the European Parliament in Strasbourg, France, February 6, 2018. REUTERS/Vincent Kessler - RC19ED367CE0
Vincent Kessler / REUTERS

Hrvatski premijer Andrej Plenković na obazire se previše na preporuke Europske komisije koju (još) vodi Jean-Claude Juncker. Što se kosi s tezom nekih u Hrvatskoj da je "briselski potrčko"

Europska komisija je u srijedu preporučila Hrvatskoj da u predstojećem razdoblju usmjeri investicije na istraživanje i inovacije, održivi urbani i željeznički promet, energetsku učinkovitost, obnovljive izvore energije i ekološku infrastrukturu.

To je jedna od četiri preporuke Hrvatskoj. Komisija je objavila proljetni gospodarski paket, koji uključuje preporuke zemljama članicama u pogledu proračunskih i reformskih mjera, a po prvi put je objavila i investicijske preporuke, svojevrsni investicijski vodič u koje sektore treba ulagati i koja su moguća uska grla za ulaganja.

Europska komisija u okviru Europskog semestra u svibnju objavljuje preporuke za svaku zemlju članicu zajedno s ocjenama njihovih fiskalnih politika, strukturnih reformi i mjera za rast i zapošljavanje koje trebaju poduzeti u sljedećih godinu i pol dana.

U prvoj preporuci Komisija traži od Hrvatske jačanje proračunskog okvira i nadzor nad potencijalnim obvezama na središnjoj i lokalnoj razini. Također se preporučuje smanjivanje teritorijalne fragmentacije javne uprave i pojednostavljenje funkcionalne distribucije nadležnosti. Prevedno s birokratskog jezika: Hrvatska bi trebala rerormirati teritorijalni ustroj i smanjiti broj općina, gradova i županija. Hrvatska ima 20 županija i više od 500 općina i gradova: Austrija, koja je bitno bogatija od Hrvatske (i dvostruko veća) ima samo osam saveznih država. No, ideja rerforme teritorijalnog ustroja, koju je EK već i prije tražila od Hrvatske, ne nailazi na plodno tlo među hrvatskim strankama: to bi značilo da HDZ gubi svoje izborno uporište u Lici, IDS u Istri, a SDP na Kvarneru. Što stranke smatraju važnijim od koristi za cijelu zajednicu. Neke ranije procjene EK govorile su o mogućih 5 milijardi kuna uštede na godišnjoj razini.

Evo nekih citata: "Teritorijalna fragmentacija hrvatske javne uprave izravno utječe na njezinu učinkovitost i pogoršava regionalne nejednakosti".

"Na razini središnje države, vlasti su poduzele korake ka pojednostavljenju glomaznog sustava državnih agencija, ali pravni okvir koji uvodi viši stupanj homogenosti u cijelom sustavu je u tijeku".

U okviru druge preporuke Hrvatskoj se preporučuju reforme obrazovnog sustava i poboljšanje pristupa obrazovanju i osposobljavanju na svim razinama, njihovoj kvaliteti te relevantnosti za tržište rada. Preporučuje se i konsolidacija socijalnih naknada i njihovih mogućnosti za smanjenje siromaštva, zatim jačanje mjera u području tržišta rada i jačanje institucija te njihove koordinacije sa socijalnim službama. U dogovoru sa socijalnim partnerima potrebno je uvesti usklađeni okvir za plaće u javnoj upravi i javnim službama, smatraju u EK-u.

U trećoj preporuci Komisija preporučuje da se investicije usredotoče na istraživanje i inovacije, održivi urbani i željeznički promet, energetsku učinkovitost, obnovljive izvore energije, ekološku infrastrukturu, uzimajući u obzir regionalne razlike. Također se preporučuje jačanje administrativnih sposobnosti za izradu i provedbu javnih projekata i politika.

U četvrtoj preporuci stoji da je potrebno poboljšati korporativno upravljanje u poduzećima u vlasništvu države te intenzivirati prodaju državnih poduzeća i neproduktivne imovine. Također se preporučuje jačanje prevencije i kažnjavanja korupcije, posebice na lokalnoj razini, zatim smanjenje trajanja sudskih postupaka i jačanje elektronske komunikacije na sudovima. Traži se i znatno smanjenje tereta za poduzeća u pogledu parafiskalnih nameta i prevelikih i neučinkovitih zakonodavnih zahtjeva.

Ove godine među preporukama nema one koja se odnosi na obeshrabrivanje ranog umirovljenja, ubrzanje prelaska na kasniji odlazak u mirovinu i usklađivanje mirovinskih odredbi za pojedine kategorije s općim mirovinskim pravilima. Preporuke se temelje na iscrpnoj analizi dokumenta koje su u travnju Komisiji dostavile zemlje članice – nacionalnih reformskih programa i programa konvergencije.

Sadržaj preporuka temelji se na dijalozima provedenim s državama članicama, nacionalnim programima reformi, podacima  Eurostata i nedavno objavljenim proljetnim ekonomskim prognozama.

 Europska komisija smatra mirovinsku reformu u Hrvatskoj korakom u dobrom smjeru i stoga je to izostalo iz ovogodišnjih preporuka koje je objavila u srijedu, ističu stručnjaci u Komisiji koji su zaduženi za Hrvatsku.

"Izostavljanje jedne preporuke je prilično neuobičajeno, ali Komisija je još u veljači u svom izvješću za Hrvatsku ocijenila mirovinsku reformu pozitivnom i, iako i dalje ima problema u tom području, smatra je korakom u pravom smjeru", ističu Komisijini stručnjaci.

Komisija je godinama tražila mjere za obeshrabrivanje ranog umirovljenja, pomicanje dobi za odlazak u mirovinu i usklađivanje mirovina za posebne kategorije umirovljenika s općim mirovinskim pravilima. Komisija je u veljači u izvješću za Hrvatsku pozitivno ocijenila mirovinsku reformu, koju je Hrvatski sabor izglasao u prosincu prošle godine.

Iz preporuka je ovaj put izostalo i uvođenje poreza na nekretnine, što je Komisija godinama preporučivala.

Stručnjaci objašnjavaju da je uvođenje toga poreza prvi put preporučeno 2014. godine kada je Hrvatska bila u postupku prekomjernog proračuskog deficita i imala rastući javni dug. "Sada je stanje po tom pitanju znatno bolje i to više nije prioritet, što ne znači da Komisija ne bi pozdravila uvođenje takvog poreza", ističu.

U tom se izvješću kaže da prometna mreža u Hrvatskoj nije uravnotežena i da, za razliku od kvalitetne cestovne infrastrukture, željeznička znatno zaostaje za europskim prosjekom.

Komisija je ocijenila da "zastarjela i limitirana željeznička infastruktura" za rezultat ima slabu konkurentnost i lošu kvalitetu usluga zbog čega se sve više koriste drugi prometni modeli, u prvom redu cestovni. Kao najkritičniji elementi koji nedostaju za dovršetak transeuropskih prometnih koridora, Komisija navodi dionice željezničke pruge Zagreb-Rijeka te Dugo Selo-Novska.

Što se tiče gradskog prijevoza, Komisija navodi da je on razvijen samo u nekoliko većih gradova, dok u ostalima nedostaje temeljna infrastruktura. Kaže se da se u razdoblju 2014.-2020. investira u gradski promet u Zagrebu i Osijeku, ali da je javni prijevoz u druga dva velika grada - Splitu i Rijeci, kao i u manjim gradovima, "zastario i da ne zadovoljava postojeće potrebe, a kamoli povećanu buduću potražnju i da se ne može nositi s velikim sezonskim fluktuacijama".

Problem je i vrlo mali udio obnovljivih izvora energije u prometnom sektoru, samo 1,6 posto posto 2016. godine, što je jedan od najmanjih udjela u EU-u. Cilj od 10 posto do 2020. je daleko od ispunjenja.

Što se tiče ulaganja u istraživanje i razvoj, Hrvatska tu stoji jako loše. Investicije u istraživanje i razvoj 2017. godine iznosile su 0,86 posto BDP-a, a na temelju postojećih trendova Hrvatska neće dosegnuti svoj cilj da do 2020. poveća ulaganja u tom području na 1,4 posto BDP-a.

Komisija navodi da je Hrvatskoj potrebno poboljšanje energetske efikasnosti. Tu se kao primjer ističe slaba toplinska izoliranost stanova, koji su u prosjeku stari 20 godina, kao i da je Hrvatska treća u EU-u po potrošnji energije za rashlađivanje.

Što se tiče obnovljivih izvora energije, Hrvatska je već dosegnula svoj cilj za 2020. godinu, ali postoji potencijal za još već korištenje vjetra i sunca. Udio obnovljivih izvora 2016. godine iznosio je 23,8 posto, ponajviše zahvaljujući hidroelektranama, dok je europski prosjek 17 posto. Postavljeni cilj za udio obnovljivih izvora do 2020. bio je 20 posto.

Potrebe ulaganja u ekologiju temelje se na ocjeni o slabom pomaku od odlaganja otpada prema odvojenom sakupljaju i recikliranju.

U izvješću iz veljače se kaže da su pogledu stvaranja povoljnijeg okruženja za investicije provedene neke mjere na smanjivanju parafiskalnih nameta i administrativnog tereta, ali da i dalje opstaju slabosti u javnoj upravi i pravosuđu koje ometaju pružanje usluga poduzećima, uključujući kompliciranu registraciju poduzeća i dugotrajne postupke u građanskim i trgovačkim predmetima na sudovima. Također se kaže da je ulaganje u digitalno gospodarstvo ograničeno zbog slabog korištenja širokopojasnog interneta velikih brzina, unatoč širokoj dostupnosti, te iznimno malom korištenju ultrabrzih širokopojasnih veza.

 

Europski semestar je uveden 2011. godine kao ciklus tješnjeg usklađivanja gospodarskih politika zemalja članica kako bi povećala otpornost na nove krize.

Što se tiče investicijskih preporuka, riječ je o ulaganjima koje Komisija smatra potrebnima, neovisno o tome hoće li se financirati europskim ili nacionalnim sredstvima, javnim ili privatnim. Komisija će također pratiti ispunjavanje investicijski preporuka kao što je do sada pratila ispunjavanje drugih specifičnih preporuka.