Most je protiv naddržavnih tijela, Živi zid bi vojsku na granice, a Glavak tvrdi da su pravi uvjeti za pripremu uvođenja eura

HDZ

Dubravka Šuica: “Hrvatskoj dva proračunska razdoblja, od 2013. do 2020. godine i nova omotnica od 2021. do 2027. godine, koju upravo sada pregovaramo, donosi 21 milijardu eura bespovratnih sredstava, a to je novac za infrastrukturu i za sve projekte, pa je to velika šansa za Hrvatsku, koja se bitno mijenja". Rekla je da će se boriti i protiv Europe dviju brzina u liječenju raka, da ono bude solidarno i odgovorno neovisno od socijalnog statusa oboljele osobe ili od zemlji iz koje dolazi. Treba, kaže, postići da građani svih zemalja EU imaju iste kriterije u liječenju raka.

Željana Zovko naglasila je da se u protekle dvije i pol godine u EU Parlamentu brinula o miru i stabilnosti u jugoistočnoj Europi, s posebnim naglaskom na prava Hrvata u BiH “jer je upravo gubljenje njihovih prava u zadnjih 20 godina dovelo do toga da je zemlja otišla prema separatizmu i centralizmu. Ono što smo akceptirali u EU parlamentu je da BiH mora naći treći put da bi imali mir i stabilnost na granici s Hrvatskom, a ne stanje prolongiranog zamrznutog mira. Ključne se odluke o tome donose u Bruxellesu. Zovko je dodala i kako je kroz Rezoluciju EP i druge dokumente koji se tiču BiH “pokazala da je federalizam jedini način i srednji put između dva ekstrema“.

Sunčana Glavak poručila je kako procesu uvođenja eura treba pristupiti polako te da su tijekom protekle dvije godine neki preduvjeti za uvođenje zajedničke valute, poput racionalnog upravljanja financijama s razine središnje države, već ispunjeni. "Prošle godine prvi puta smo imali suficit, država je više zaradila nego što je potrošila. Vrlo dobro se upravlja financijama i približavamo se mastriškim kriterijima", rekla je Glavak. Euro će, kazala je, biti uveden kad se zadovolje svi uvjeti, a za trajanja tog procesa nužno je educirati građane, kazati im da neće biti poskupljenja.

Narodna stranka - Reformisti

Radimir Čačić rekao je kako 14 posto radno sposobnog stanovništva Hrvatske, odnosno čak 348 tisuća ljudi, radi u zemljama Europske unije. Trošak za obrazovanje tih ljudi na godišnjoj razini iznosi 300 milijuna eura te su nužne kompenzacijske mjere kako bi zadržali barem demografsku supstancu i opstali kao zemlja i kao narod, rekao je Čačić.

HNS

Matija Posavec kazao je da se dvije trećine hrvatskih zakona donosi u Europskom parlamentu te da će HNS-ovi kandidati zastupati u njemu hrvatske interese kao što će u Hrvatsku donijeti europske vrijednosti. Kritizirao je dosadašnje vlasti da su premalo uzele od EU tj. da su realizirale samo 26 posto, a ugovorile oko 62 posto od mogućih 10,7 milijardi euro kohezijskih sredstava, te se zauzeo da taj odnos u sljedećem razdoblju bude znatno veći.

Živi zid

Tihomir Lukanić: “Hrvatska se vlast ne zna nositi s migrantskom krizom. S obzirom da je toplo vrijeme ispred nas, migracije će se povećavati, a Hrvatska bi mogla postati 'hotspot' i privremene utočište za ilegalne migrante. Živi zid će se u EU parlamentu institucionalno boriti da se zaustavi migrantski val u zemljama iz kojih su migranti, u kojima nastaje problem, da se utječe na izvor problema“.

Ivan Vilibor Sinčić ustvrdio je i da je hrvatska vojska na ruskoj granici i u Afganistanu, a ne na hrvatskoj granici, poput austrijske vojske na granici Austrije, mađarske na granici Mađarske, slovenske na slovenskoj i vojske BiH na granicama BiH.

Hrvatski suverenisti

Hrvoje Zekanović: "Hrvatskoj treba suverenost da bi opstala u današnjim europskim okolnostima. Ona država koja se odrekne svog suvereniteta nema budućnosti. Budemo li se puno pouzdavali u Bruxelles i njegovu milost kao narod i država nećemo prosperirati".

Amsterdamska koalicija

Valter Flego: “Smatram da sustavom mjera i poticaja, subvencijama i prostornim planovima, strategijama i europskim fondovima trebamo kreirati poslove sa puno većom plaćom i dodatnom vrijednošću. Mladima treba pomoći vrlo konkretnim mjerama, omogućiti najam ili kupnju stana, ali ne po tržišnim, nego po subvencioniranim uvjetima. Kada govorimo o poljoprivredi, svjedoci smo dosadašnjih promašenih politika čije posljedice su vidljive upravo u Slavoniji. Nužno je kreirati trendove u poljoprivredi, treba se okretati ekopoljoprivredi i biopoljoprivredi i pojačati poljoprivrednu infrastrukturu na način uvođenja sustava navodnjavanja i sustava zaštite od tuče i drugih nepogoda, a to se može uz pomoć novca iz Europske unije“.

SDP

Predrag Fred Matić: "Svih 11 ili 12 zastupnika koji odlaze u Europski parlament su prvenstveno zastupnici Hrvatske. Oni koji budu izabrani i odu u Bruxelles ne idu kao predstavnici svojih stranaka nego kao predstavnici Hrvatske".