Mrak Taritaš ističe da se 75% odluka donosi u Europskom parlamentu, Beljak tvrdi da treba bježati od "istočnoeuropske unije", Petir poziva na izbore

Autor:

25.04.2019.

Zagreb, 110419.
Sabor.
Press konferencija Kluba zastupnika GLAS-a i HSU-a o temi - Mitovi i migovi o EU fondovima.
Na fotografiji: Jozo Rados, Anka Mrak Taritas.
Foto: Davor Pongracic / CROPIX
Davor Pongracic / CROPIX

Eurozastupnik stranke GLAS Jozo Radoš i predsjednica stranke Anka Mrak Taritaš

Euractiv.hr pratit će predizbornu kampanju stranka i donositi vijesti kako ih prenose agencije i drugi izvori.

Amsterdamska koalicija

Valter Flego (IDS): “Nizozemska iz EU fondova financira istraživanje i razvoj kako bi brodogradilišta bila jeftinija. Ministar Darko Horvat je još nedavno govorio kako potencijalni strateški partneri stoje u redu, vidjeli smo kako je to završilo. A problem je okvir za koji je zadužena država, on je nekonkurentan na globalnom tržištu. Država je isto tako vlasnik preko 25 posto Uljanika i jamstva koja su se davala godinama bila su bez kontrole, država ne može pobjeći od nečinjenja. Osnovni problem bilo kojeg strateškog partnera je nepostojanje državnog okvira".

Za kampanju za europske izbore Flego uskoro planira uzeti godišnji odmor, zasad, kako kaže, prijepodne tijekom tjedna radi kao župan, a poslijepodne i vikendom više se koncentrira na kampanju.

Krešo Beljak (HSS): "Hrvatska je u posljednjih tridesetak godina sa sredine ljestvice europskih zemalja po razvijenosti pala na posljednje mjesto. Naša koalicija je jedina koja nudi Hrvatsku kao dio razvijene, napredne, prosperitetne i moderne, ujedinjene Europe. Svi ostali nude nešto drugo: ili izlazak Hrvatske iz EU, što bi bila potpuna katastrofa, ili pak Hrvatsku unutar 'istočnoeuropske unije'. Mi to ne želimo i jedini nudimo Hrvatsku po uzoru na visoko razvijene zapadnoeuropske države“.

Anka Mrak Taritaš (GLAS): “Jučer smo vidjeli izvješće o stanju ljudskih prava u Hrvatskoj za 2018. godinu. Uz korupciju, riječ je o nasilju prema novinarima i migrantima, kao i najslabijima u društva - ženama i djeci. Ne želimo zatvorenu Hrvatsku, gdje su šovinizam i mržnja prema slabijima normalna stvar. Zalažemo se za otvorenu, tolerantnu, naprednu Hrvatsku, u kojoj se cijene ljudska prava. EU nudi mir, slobodu i blagostanje, a mi to želimo graditi u budućnosti. Naša koalicija je najžešći zagovornik europskih vrijednosti. Čak 75 posto propisa donosi se u Bruxellesu. Zato je važno izaći na izbore“.

Marijana Petir, neovisna

Tvrdi da je Andrej Plenković zatražio da se učlani u HDZ, što je odbila. "Radila sam u interesu svih građana, mislim da sam posao odradila časno i pošteno i ne vidim kako bi članska iskaznica to mogla verificirati ili umanjiti... Moju vrijednost nitko ne može mjeriti po članskoj iskaznici bilo koje stranke", poručila je.

Petir je potpise za kandidaturu na predstojećim izborima skupila u rekordnom roku, a odgovorila je i na pitanje koliko je za to zaslužna Crkva.

"Teško mi je reći kolika je bilo čija uloga bila. Javljali su mi se građani kojima je bilo čudno zašto nisam niti na jednoj listi. Moje obrazloženje je bilo da sam nestranačka zastupnica, da nemam infrastrukturu, nemam donacije... Tada su mi građani rekli da žele da budem njihova zastupnica i da će početi prikupljati potpise i to su učinili. Oni su me potaknuli da se odvažim na taj poduhvat. Pozvala sam preko Facebook stranice građanima da mi dođu dati potpis u mom uredu. Nakon toga smo dobili lokacije u Zagrebu. Nismo imali ni štandove, posudili smo iz obližnjih kafića stolice", rekla je Petir dodavši da nema informacije da je tko od svećenika agitirao za njom u tom smislu. Na pitanje da prokomentira tvrdnje kako su svećenici na misama u sisačkoj biskupiji po nalogu biskupa Vlade Košića agitirali za nju, Petir je poručila: "Ja sam isto svake nedjelje na misi, da je bilo agitiranja, valjda bih čula za to".

"Čini mi se da još uvijek naši građani nemaju dovoljno informacija o značaju našeg članstva u uniji i mogućnostima koje nam EU parlament pruža", rekla je istaknuvši da je za legitimitet zastupnika važno da što veći broj građana izađe na izbore.

Živi zid

Ivan Vilibor Sinčić: “Zalažemo se za proglašenje Isključivog gospodarskog pojasa na koji po međunarodnom pravu imamo pravo na 24.000 kilometra četvornih, koliko imamo od naše granice teritorijalnog mora do crte sredine Jadranskog mora”.

Uvjeren je da Hrvatska zbog neproglašenja isključivog gospodarskog pojasa na Jadranu godišnje gubi do 279 milijuna eura, ili u protuvrijednosti gubi se godišnje gotovo koliko košta gradnja Pelješkog mosta.

Nositelj izborne liste Živog zida Tihomir Lukanić najavio je da će se predstavnici te stranke u Europskom parlamentu beskompromisno boriti za interese hrvatskih ribara i poljoprivrednika. "Jadransko more je hrvatsko more, a ne more Europske unije i Europske komisije. To je more koje moramo štiti po svaku cijenu", poručio je Lukanić te oštro kritizirao politiku Europske komisije.

 "Ova tiha okupatorska i birokratska sila iz Bruxellesa, Europska komisija, je nešto najgore što nam se dešava, gdje netko u tišini upravlja našim prostorima, našim kvotama i određuje našim ribarima što smiju, a što ne smiju", naglasio je i nedopustivim ocijenio "na takav način savijati kičmu i klanjati se ispred nekakvih mogula na međunarodnoj sceni i prodavati svoje budzašto. "Ako EU nama i dalje, nakon proglašenja Isključivog gospodarskog pojasa neće dozvoliti upravljanje nad našim hrvatskim morem, to će značiti - ili ćete gospodo revidirati međunarodne ugovore ili Hrvatsku više nećete eksploatirati, odnosno napuštamo organizaciju koja parazitira nad ovim poštenim narodom", zaključio je Lukanić.

HDZ

Karlo Ressler: "Vodit ćemo afirmativnu kampanju koja će biti usmjerena na konkretne i opipljive prednosti koje imaju hrvatski građani u svim dijelovima Hrvatske", najavio je Ressler na konferenciji za medije, pritom predstavivši prednosti hrvatskog članstva u Europskoj uniji. Poseban naglasak Ressler je stavio i na Znanstveno-učilišni kampus Borongaj za koji se planira proširenje s četiri na osam fakulteta, a projekt će se financirati isključivo sredstvima iz EU fondova.

Naglasio je i da je diljem Hrvatske preko 1,2 milijarde kuna usmjereno na obnovu, izgradnju novih studentskih domova i izgradnju kampusa.