Naime, u ponoć s utorka na srijedu i službeno završava prvi mandat najmlađe članice Unije na njezinome čelu, a 1. srpnja u jeku nezapamćene krize, naglog pogoršanja epidemiološke slike i ozbiljnih ekonomskih problema koje Europu tek čekaju na jesen, kormilo nad najvećim trgovinskim blokom na svijetu preuzima Njemačka; motor EU.
Upravo je to bio izvrstan povod Uredima Europskog parlamenta u Zagrebu i Berlinu da organiziraju video susret s novinarima kako bi im predstavili postignuća hrvatskog predsjedanja, očekivanja od Njemačke te aktualne izazove s kojima se EU tek treba obračunati.
Video briefing EP-a
Unatoč tome što je Hrvatska bila svjesna činjenice da će Unijom predsjedati u izazovnim vremenima, misleći pritom na Brexit i pitanje Višegodišnjeg financijskog okvira oko kojeg se još uvijek nije pronašlo kompromisno rješenje, pred najmlađom članicom EU našli su se neviđeni izazovi zbog kojeg se po hitnom postupku morala prilagoditi digitalnom načinu upravljanja Europom.
„Prvo hrvatsko predsjedanje postalo je virtualno predsjedanje u svijetu prepunom izazova, a s obzirom na to da je Hrvatska bila stavljena pod iznimni pritisak, konačni rezultati predsjedanja ne mogu se procjenjivati prema uobičajenim standardima.“ kazao je europarlamentarac Tonino Picula koji je u ime Hrvatske sudjelovao na video konferenciji, istaknuvši pritom da je tijekom našeg mandata na čelu EU deblokiran status Sjeverne Makedonije i Albanije, ali i da se otvorilo novo poglavlje u pregovorima s Crnom Gorom, što je ocijenio kao uspjeh.
Hrvatski europarlamentarac Tonino Picula
Politiku proširenja na Zapadni Balkan kao uspjeh hrvatskog predsjedanja EU istaknula je i zastupnica Željana Zovko iz redova HDZ-a.
„Pitanje Zapadnog Balkana i proširenja vratilo se na europski dnevni red.“ objasnila je, dodavši da od njemačkog predsjedanja očekuje fokus na sanaciju ekonomskih posljedica krize uzrokovane koronavirusom, kao i postizanje dogovora oko Višegodišnjeg financijskog okvira.
Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Željana Zovko (HDZ, EPP)
Da cijela Europa od Njemačke ima izuzetno visoka očekivanja, svjesni su i sami Nijemci.
„Tako je bilo i prije pandemije, zato što se od Berlina očekivalo rješavanje Brexita i VFO-a, ali je Covid-19 udvostručio pritisak koji je stavljen na njemačku vladu. Smatram da bismo trebali prvenstveno učvrstiti solidarnost unutar same EU i vratiti povjerenje građana u njezine institucije“ izjavila je potpredsjednica Europskog parlamenta Katarina Barley (SPD, S&D).
Za nju, njemačko-francuski prijedlog financijskog oporavka Europe nakon krize uzrokovane koronavirusom predstavlja izvrsnu bazu za spas gospodarstva.
Njemačka zastupnica i potpredsjednica Europskog parlamenta Katarina Barely (SPD, S&D)
„Nijemci su bili zabrinuti oko načina na koji će vlada reagirati, zato što je tijekom financijske krize 2008. godine odgovorila na zatvoreniji način. No, ovim smo prijedlogom dokazali da smo naučili iz vlastitih propusta, pa se sada osjeća pozitivna atmosfera oko cijelog prijedloga i samog predsjedanja Unijom u ovome kriznome trenutku.“ rekla je, naglasivši pritom da će Njemačka na završetku mandata na čelu EU morati predstaviti konkretne rezultate zato što najkasnije do kraja 2020. godine mora biti riješen dogovor s Londonom i novi proračun Unije za sedmogodišnje razdoblje.
Potpredsjednik Europskog parlamenta Rainer Wieland istaknuo je povezanost rasprave o Višegodišnjem financijskom okviru i ekonomskom oporavku, ali je također istaknuo važnost zadržavanja fokusa na ostale teme od dugoročnog interesa EU poput zelenog plana i digitalizacije.
„Nećemo moći riješiti izazove s kojima se sada suočavamo ako pokušamo razdvojiti ove teme, a virus bi morao poslužiti kao prijelomni trenutak za raspravu o monetarnim pitanjima na razini cijele EU.“ kazao je, predstavivši to kao jedno od mogućih pozitivnih nuspojava same pandemije.
Njemački zastupnik i potpredsjednik Europskog parlamenta Rainer Wieland (CDU, EPP)
Pitanje migracija bit će jedno od vodećih prioriteta njemačkog predsjedanja Vijećem EU, a Berlin je još prije nekoliko mjeseci najavio želju za reformom zajedničkog sustava migracija na razini Unije kako bi se podijelila odgovornost između država članica.
Također, Njemačka u drugoj polovici 2020. godine želi započeti raspravu o budućnosti EU u sklopu konferencije za čiju je organizaciju zadužena hrvatska povjerenica u Europskoj komisiji Dubravka Šuica. Podsjetimo, glavna zadaća te konferencije je reforma Unije nakon Brexita kako bi se 'manja EU' prilagodila stvarnim potrebama svojih građana. Taj je cilj ponovila i kancelarka Angela Merkel tijekom predstavljanja ciljeva njemačkog predsjedanja EU u Bundestagu, kazavši da 'nije cilj da se prebrodi kriza, već da se Europa što prije učini što otpornijom na buduće izazove'.
„Ovo je najbolji mogući trenutak za organizaciju konferencije Budućnost Europe, zato što građani postavljaju brojna pitanja i žele biti više uključeni u samo funkcioniranje Unije. No, važno je da organiziramo konferenciju koja će se istinski približiti ljudima, a u tom je kontekstu važno da građani mogu postaviti široki spektar pitanja, kao i da se na stolu mogu nalaziti sva moguća rješenja; pa tako i eventualna korekcija Osnivačkih ugovora.“ rekla je Barely dodavši da su građani umorni od toga da se političari pretvaraju kako slučaju njihove prijedloge.
Na vanjskopolitičkom planu, Berlin će poseban fokus staviti na pitanje odnosa EU i Afrike, a u tom će tonu biti organiziran i summit predviđen za listopad. Unatoč tome što je veliki fokus njemačkog predsjedanja Europskom unijom trebao biti na odnosima Europe i Kine, s ciljem unaprjeđenja statusa europskih poduzeća na kineskom tržištu, zbog pandemije koronavirusa cijela je priča, barem privremeno, stavljena na led, dok se status summita između europskih državnika i predsjednika Xi Jinpinga predviđen za rujan još uvijek ne zna. Njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas tvrdi da je summit odgođen, ali ne i otkazan, ali ni tri mjeseca uoči njegova održavanja još uvijek nema konkretnijih detalja o događaju koji je, baš poput Zagrebačkog summita, trebao biti svojevrsna 'kruna' njemačkog predsjedanja EU.
Ovaj je članak napisan u suradnji s Uredom Europskog parlamenta u RH.