Koje će zajedničke teme biti u središtu pozornosti hrvatskog i njemačkog predsjedanja Europskom unijom 2020. godine?
Konkurentnost, blagostanje i gospodarski rast tri su nadređena cilja naših predsjedanja EU. U isto vrijeme, želimo jačati solidarnost među državama članicama EU i ulogu EU kao međunarodno djelotvornog aktera u sklopu međunarodnog poretka temeljenog na pravilima. Šanse koje pruža digitalizacija te inovacije pritom će imati važnu ulogu. Želimo blisku razmjenu s našim europskim partnerima. To naravno osobito vrijedi za Hrvatsku koja predsjeda Vijećem EU prije Njemačke.
Je li uravnoteženi proračun odnosno tzv. "crna nula" uistinu toliko važna? Zašto Berlin ne izađe ususret očekivanjima i zahtjevima prema Njemačkoj da fiskalnu politiku štednje dopuni programom investicija i financijskih stimulansa?
Provodimo gospodarsku politiku koja se orijentira prema budućnosti i potiče rast. Naše javne investicije su na rekordnoj razini. Od 2015. godine na godišnjoj su razini rasle u prosjeku oko 7%. Nastavljamo ulagati: samo u zaštitu klime naredne ćemo tri godine dodatno ćemo uložiti oko 54 milijardi eura. U isto vrijeme, pokrenuli smo mnoštvo poreznih olakšica za građanke i građane kao i za poduzeća. Te olakšice poduzećima pružaju dodatan prostor za inovacije i investicije u budućnost. Jer 90% investicija dolazi s privatne strane. Sve to povezujemo sa solidnom proračunskom politikom - koja zahvaljujući visokim poreznim prihodima nakon dugogodišnjeg uzleta i niskih kamata ostavlja dovoljno prostora za investicije.
Je li Njemačka uistinu na rubu recesije, a za njom onda i EU?
U 2019. godini računamo s rastom bruto domaćeg proizvoda od 0,5%. Unutarnja konjunktura i nadalje se pokazuje robusnom. Njemačka industrija, izvozno orijentirana, zbog trgovinskih sukoba koji se naziru i usporavanja svjetskog gospodarstva nalazi se u konjunkturnoj fazi slabljenja. No nismo u konjunkturnoj krizi. Već naredne godine ponovno računamo s nešto višim rastom od oko 1,0%.
Kakva će biti sudbina njemačko-francuskog prijedloga zajedničke EU industrijske politike?
Njemačka i Francuska su u veljači ove godine zajedno izašle s prijedlozima za jačanje industrijskopolitičke konkurentnosti Europe u svijetu o kojima već raspravljamo i s drugim državama članicama EU. 4. srpnja 2019. Francuska, Poljska i Njemačka potom su dale zajedničku inicijativu u vezi s modernizacijom politike konkurentnosti EU. Veselim se što je nova Komisija EU već najavila europsku industrijsku strategiju prihvaćajući time naše bitne zahtjeve. Sada očekujemo obuhvatnu i dugoročno orijentiranu industrijsku strategiju Komisije.
Kako se Njemačka kani obraniti od najavljenih američkih carina nakon odluke WTO-a o Airbusu?
Žalim zbog uvođenja carina od strane SAD u slučaju Airbus. Europska unija je u vezi s time dostavila ponude za pregovore. SAD carinama na koncu najviše šteti sam sebi, jer više carine idu i na teret američkog gospodarstva te potrošača u SAD-u. I EU će odlukom u slučaju Boeinga uskoro imati polugu za sankcije. Obje bi strane stoga trebale riješiti prijepor pregovorima.
Bi li snažnije gospodarsko povezivanje zemalja zapadnog Balkana imalo pozitivan utjecaj na njihovo daljnje približavanje Europskoj uniji?
Jugoistočna Europa je regija prilika. U to sam uvjeren. Njemačko srednje poduzetništvo se angažira, regionalna suradnja stalno raste te imamo veliku priliku još više približiti na taj način ovu regiju Europskoj uniji i intenzivirati gospodarsku suradnju. U sklopu Berlinskog procesa, zajedno smo s njemačkim gospodarstvom angažirani na etabliranju dualnog sustava strukovnog obrazovanja u regiji. I digitalni summit zapadnog Balkana izvorno se temelji na inicijativi njemačke savezne vlade. Ovogodišnji digitalni summit u Beogradu na dojmljiv je način pokazao koliko su neposredni pozitivni rezultati koje može polučiti regionalna suradnja.
Priopćenje njemačkog Ministarstva ekonomije:
Savezni ministar privrede Peter Altmaier putuje od 20. do 22. listopada u Hrvatsku, Crnu Goru i Srbiju. Pratit će ga 5 zastupnika njemačkog Bundestaga i privredna delegacija.
Altamaier: „Ovim putovanjem želim poslati jasan signal za produbljivanje naših veza sa Hrvatskom, Crnom Gorom i Srbijom kao i celokupnom regijom Jugoistočne Europe. Vidim velike šanse i veliki potencijal za njemačku industriju i našu srednju privredu. Dalje približavanje EU s jasnom perspektivom učlanjenja velika je šansa za regiju. Hrvatska je najbolji primer za ove mogućnosti. U fokusu mog obilaska regije je tema kvalificiranih radnika. S jedne starne radit će se na osiguravanju kvalificirane radne snage - ne samo u Njemačkoj nego i u regiji Zapadni Balkan. Mi želimo pomoći ovim zemljama u obuci kvalificirane radne snege, posebno uvođenjem sustava dualnog usavršavanja.
U Hrvatskoj su, među ostalim, planirani razgovori s predsjednicom Grabar-Kitarović, premijerom Plenkovićem i ministrom ekonomije Horvatom. Ministar Altmaier će u Zagrebu otvoriti nemačko-hrvatski privredni forum. Sadržajno težište razgovora bit će nastupajuće hrvatsko predsedavanje EU. Nemačka savjetuje hrvatsko ministarstvo ekonomije u smanjenju birokracije. Iskustva iz ovog savjetodavnog projekta i ostala suradnja sa Zapadnim Balkanom, bit će fokus hrvatskog predsedavanja EU, za kojim slije njemačko predsedavanje EU.
U Crnoj Gori će, osim političkih razgovora na viskom niovu, poseban fokus biti potpisivanje administrativnog partnerstva na području prava konkurencije.
U Srbiji će ministar Altmaier razgovarati o produbljivanju bilateralnih ekonomskih odnosa s predsjednikom Aleksandrom Vučićem i ministrima.
Ciljanim mjerama njemačko savezno ministrarstvo privrede aktivno podržava njemačke kompanije, uključujući uvođenje dualnog stručnog usavršavanja u okviru programa „Skills-Expert“, uspješnu kupovnu inicijativu za Zapadni Balkan od 2015. godine kao i 2018. započetu organizaciju godišnjih digitalnih summita za Zapadni Balkan.
Njemačka je dugi niz godina najvažniji ekonomski partner za zemlje jugoistočne Evrope. Obujam trgovine između Njemačke i Hrvatske u 2018. udvostručio se na 5,3 milijarde eura. Sa Srbijom takođe raste, u 2018. godini na 4,7 milijardi eura. Sa Crnom Gorom iznosi 145 miliona eura.