Orbanova policija u rano jutro privodi ljude jer su na društvenim mrežama napisali da zemlju vodi okrutni tiranin

Scena je to koju u Mađarskoj nisu očekivali. U šest sati ujutro 64-godišnjaku Andrásu u gradu Szerencsa u županiji Borsod na vrata je pokucala policija. I privela ga zbog tekta koji je objavio na društvenim mrežama. A za koji su vlasti ocijenile da mogu izazvati paniku.
Policija privodi Andrása nakon što mu je u stan upala u 6 sati ujutro
 http://www.police.hu/ / http://www.police.hu/

Policija navodi da je u toj objavi tvrdio da je vodstvo zemlje namjerno odredilo trenutak za ukidanje restrikcija koji se poklapa s vrhuncem pandemije korona virusa što bi, ustvrdio je, moglo dovesti do masovnih infekcija. Dodatni je crimen što je 19 ljudi komentiralo njegovu objavu, a jedanaest ju je podijelilo.

Nakon ispitivanja policija je pustila Andrása na slobodu, a on je odlučio sve to ispričati za portal insighthungary.444.hu. Policija ga je, navodi, pitala koga to on naziva diktatorom. Na objavi stoji “naš dragi diktator, naš dragi vođa” (iz teksta na mađarskom, tvrde kolege s portala, jasno se može iščitati da se to odnosi na mađarskog premijer Viktora Orbana). objava završava sljedećom rečenicom: “Ti si okrutni tiranin, ali zapamti, svi su diktatori dosad propali”.

Na kraju razgovora András im je rekao: “Postigli ste svoj cilj i sad ću vjerojatno umuknuti”.

András se sjeća doba tajne policije u komunističkoj Mađarskoj. I rekao je kako su se svi 1990. veselili i smijali, kako nisu mogli ni zamisliti tako nešto. Orban je tada bio jedan od lidera borbe protiv komunističkog sustava. “Sada se nitko ne smije, ali to nije zbog migranta ili virusa”, zaključuje András.

Rijetki mađarski slobodni medijski izvori - Orbanova vlada ih je većinom stavila pod svoju kontrolu - navode da takvih slučajeva ima puno. Lokalna policija županije Borsod je o događaju izvijestila na svojoj mrežnoj stranici:Policija stalno prati internet i poduzima potrebne mjere, uključujući uklanjanje neprihvatljivog sadržaja ili, u ozbiljnijim slučajevima, pokretanje kaznenog postupka. Zlonamjerne ili zloćudne objave na internetu mogu predstavljati kazneno djelo”. Ako vlasti procijene da je riječ o kaznenom djelu, autoru prijeti i do pet godina zatvora. Policija je objavila i video o Andrásevom privođenju kako bi svi vidjeli što će im se dogoditi ako ne budu pazili što pišu. I dijele po društvenim mrežama.

Policija je objavila da je do sada 86 ljudi prošlo kao András.

U srijedu ujutro oporbeni aktivist János Csóka-Szűcs priveden je i ispitivan zbog kritične objave na društvenim mrežama u kojoj je tvrdio da su u lokalnoj bolnici u gradu Gyula bili ispražnjeni kreveti kako bi se pripremili za pacijente s koronavirusom. Po nalogu vlade. Pušten je do daljnje istrage, a policija je zaplijenila njegove elektroničke uređaje. Posebno je interesantna njegova izjava: “Posljednji put me policija na ovakav način privela 1987. godine jer sam sudjelovao na demonstracijama koje komunističke vlasti nisu odobrile”.

Sve je ovo posljedica mađarskog zakona o izvanrednom stanju koji je donio mađarski parlament u kojem većinu ima Fidesz, Orbanova stranka. A on je kao prvu mjeru nakon što je zakon stupio na snagu sve dokumente vezane uz izgradnju pruge Beograd-Budimpešta proglasio tajnim. Uključujući i kamatnu stopu po kojoj je uzeo kredit od kineske izvozne banke. Projekt će raditi kineske tvrtke. Više na Euractiv.hr.

Mađarska zastupnica u Europskom parlamentu Katalin Cseh iz liberalne stranke Momentum, čiji je član Csóka-Szűcs, rekla je da su već ta dva incidenta dovoljna za pokretanje postupaka protiv Mađarske zbog narušavanja europskih vrijednosti. "Više puta smo prigovarali zbog klauzule zakona o koronavirusu koja govori o izazivanju panike. To je protivno slobodi mišljenja i služi zastrašivanju novinara, civilnog društva i bolničkih radnika", rekla je Cseh za Euractiv.com.

iz Bruxellesa Augustin Palokaj

Europski parlament nastavlja pritisak na Komisiju i Vijeće da uvedu sankcije protiv Mađarske, članice Europske unije koju većina zastupnika vidi kao kršitelja načela vladavine prava. U raspravi s potpredsjednicom Europske komisije Verom Jourovom i hrvatskim predsjedništvom EU-a održanom u četvrtak, većina govornika je hitne mjere koje je mađarska vlada poduzela u borbi protiv pandemije Covid-19, uključujući proglašenje neograničenog izvanrednog stanja, ocijenila kao mjere koje nisu u skladu s pravilima EU-a te su upozorili na sve veću ugroženost demokracije.

Većina zastupnika smatra da su u Mađarskoj ugrožena demokracija i temeljna prava, a Komisija i Vijeće bi trebali, smatraju oni, zaštititi prava mađarskih građana. Oni predlažu da Komisija pokrene postupak za povredu prava EU, a Vijeće nastavi postupak iz Članka 7 Temeljnog Ugovora Europske unije. Euro-parlamentarci traže i da se korištenje novca iz fondova EU Mađarskoj uvjetuje poštivanjem vladavine prava.

U priopćenju koje je poslao Europski parlament nakon rasprave navodi se da je više zastupnika u Europskom parlamentu pozvalo Europsku komisiju da dovrši provjeru pravnih izmjena i otvori postupke zbog povrede prava. Posebno su zatražili prekid isplata Mađarskoj iz novih planiranih financijskih sredstava i plana oporavka, ako ne bude poštovala vladavinu prava. Također su kritizirali pasivno stajalište Vijeća i ustrajali na tome da Vijeće započne rad u vezi s postupkom iz Članka 7 koji je pokrenuo Parlament.

Europskoj Komisiji je na ovoj raspravi o Mađarskoj predstavljala Vera Jourová, povjerenica za vladavinu prava, koja je rekla da pažljivo prate primjenu spornog zakona u Mađarskoj ali da samo slovo izvanrednog zakona ne daje dovoljno argumenta za pokretanje prekršajnog postupka.

U ime Hrvatskog predsjedništva u raspravi je sudjelovala državna tajnica Nikolina Brnjac koje je naglasila da do sada nije bilo moguće organizirati formalni sastanak Vijeća ministara na kojem bi se raspravljalo o sankcioniranju Mađarske jer su zbog epidemije koronavirusa svi sastanci bili neformalni i ticali se samo najžurnijih i neodgodivih teme.

-Vladavina prava je temelj svih zajedničkih vrijednosti u EU. I program Hrvatskog predsjedništva u središte je stavio jačanje Unije kako područja slobode, sigurnostii zakona utemeljeno na vladavini prava i demokraciji. To je danas, kada smo izloženi pandemiji Covida-19, još važnije. Ova izvanredna vremena tražila su i izvanredne mjere za zaštitu građana i njihovog zdravlja. I države su ih uvele. Europska komisija pažljivo prati da su sve poduzete mjere uključujući i one u Mađarskoj u skladu s europskim principima. I mi pozdravljamo i podržavamo te napore Komisije. Vjerujemo i da će sve države povući sve izvanredne mjere čim to epidemiološka situacija dozvoli. Vjerujemo da će i mađarske institucije brzo i potpuno surađivati sa svim europskim institucijama - rekla je Brnjac.

Osim toga, vlada je oduzela prava lokalnim jedinicama da same donose bilo kakve odluke te im je uskratila financije. Sličnu je mjeru poduzeo i turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan. S Orbanom ga povezuje to što su obojica na lokalnim izborima izgubili kontrolu nad glavnim gradom: Ankara i Budimpešta. A Erdogan još i Istanbul. Tako žele u očima javnosti prikazati lokalne - oporbene - vlasti nesposobnima. No, u Turskoj se dogodio bumerang efekt jer se kriza rasplamsala i sada prijeti ekonomskim kolapsom zemlje, a sva će se odgovornost svaliti na Erdogana.

Orban još nema takvih problema, ali i on je morao krenuti u zaduživanje na financijskim tržištima od čega je svih ovih godina bježao. A Freedom House je u svom izvješću Nacije u tranziciji, objavljenom nedavno, zaključio kako Mađarska više nije demokracije već se može kvalificirati kao “hibridni režim”. Orban zbog toga nije pretjerano tužan. On se ionako ugleda u kineskog predsjednika Xi Jinpinga i ruskog Vladimira Putina, želi izgraditi “iliberalnu demokraciju” (što je contradictio in adiecto) pa onda “kršćansku demokraciju”.

Pravi je cilj da on postane svemoćni vladar. A sustav neka se zove kako god hoće.

A na reakcije iz EU se uopće ne obazire. Niti na odluke Europskog suda: “Sud Europske unije presudio je u četvrtak da se zadržavanje tražitelja azila u tranzitnom centru na mađarsko-srpskoj granici treba smatrati zatočenjem, a ne pukim ograničavanjem slobode kretanja, te traži od Mađarske da se ta odluka sudski preispita”, prenosi Hina. Orban na to niti da trepne. Konačno zašto bi: Europska komisija je zaključila kako nema razloga da posebno razmatra mađarski zakon. A nitko iz vrha EU nije izravno, imenom i prezimenom kritizirao Orbana.

Pa je zato njegov ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó mirno mogao pozvati pet ambasadora da im očita bukvicu. Riječ je o partnerima iz EU, ambasadorima Danske, Finske i Švedske, te Norveške i Islanda. Skandinavske zemlje usklađuju svoju vanjsku politiku te su jednoglasno kritizirale zakon o izvanrednom stanju, posebno pitanje “širenja lažnih vijesti”. Više na Euractiv.com.

Evo što je Szijjártó izjavio: "Mađari su nacija stara više od tisuću godina i ne traži ovako patetično licemjerno patroniziranje. Nemojte misliti da danski, islandski, finski, norveški ili švedski ministri vanjskih poslova znaju bolje od Mađara što je dobro za Mađare. Prepustite to nama, Mađari mogu odlučiti što žele, a što ne žele. A vi biste se trebali baviti svojim poslom”.

Ministri nordijskih zemalja su se u svom obraćanju Orbanu pozvali na pismo koje je objavila glavna tajnica Vijeća Europe Marija Pejčinović-Burić: Neograničeno i nekontrolirano izvanredno stanje ne može jamčiti da će se poštivati osnovna načela demokracije”.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
18. prosinac 2024 19:00