iz Bruxellesa Augustin Palokaj
Europski parlament nastavlja pritisak na Komisiju i Vijeće da uvedu sankcije protiv Mađarske, članice Europske unije koju većina zastupnika vidi kao kršitelja načela vladavine prava. U raspravi s potpredsjednicom Europske komisije Verom Jourovom i hrvatskim predsjedništvom EU-a održanom u četvrtak, većina govornika je hitne mjere koje je mađarska vlada poduzela u borbi protiv pandemije Covid-19, uključujući proglašenje neograničenog izvanrednog stanja, ocijenila kao mjere koje nisu u skladu s pravilima EU-a te su upozorili na sve veću ugroženost demokracije.
Većina zastupnika smatra da su u Mađarskoj ugrožena demokracija i temeljna prava, a Komisija i Vijeće bi trebali, smatraju oni, zaštititi prava mađarskih građana. Oni predlažu da Komisija pokrene postupak za povredu prava EU, a Vijeće nastavi postupak iz Članka 7 Temeljnog Ugovora Europske unije. Euro-parlamentarci traže i da se korištenje novca iz fondova EU Mađarskoj uvjetuje poštivanjem vladavine prava.
U priopćenju koje je poslao Europski parlament nakon rasprave navodi se da je više zastupnika u Europskom parlamentu pozvalo Europsku komisiju da dovrši provjeru pravnih izmjena i otvori postupke zbog povrede prava. Posebno su zatražili prekid isplata Mađarskoj iz novih planiranih financijskih sredstava i plana oporavka, ako ne bude poštovala vladavinu prava. Također su kritizirali pasivno stajalište Vijeća i ustrajali na tome da Vijeće započne rad u vezi s postupkom iz Članka 7 koji je pokrenuo Parlament.
Europskoj Komisiji je na ovoj raspravi o Mađarskoj predstavljala Vera Jourová, povjerenica za vladavinu prava, koja je rekla da pažljivo prate primjenu spornog zakona u Mađarskoj ali da samo slovo izvanrednog zakona ne daje dovoljno argumenta za pokretanje prekršajnog postupka.
U ime Hrvatskog predsjedništva u raspravi je sudjelovala državna tajnica Nikolina Brnjac koje je naglasila da do sada nije bilo moguće organizirati formalni sastanak Vijeća ministara na kojem bi se raspravljalo o sankcioniranju Mađarske jer su zbog epidemije koronavirusa svi sastanci bili neformalni i ticali se samo najžurnijih i neodgodivih teme.
-Vladavina prava je temelj svih zajedničkih vrijednosti u EU. I program Hrvatskog predsjedništva u središte je stavio jačanje Unije kako područja slobode, sigurnostii zakona utemeljeno na vladavini prava i demokraciji. To je danas, kada smo izloženi pandemiji Covida-19, još važnije. Ova izvanredna vremena tražila su i izvanredne mjere za zaštitu građana i njihovog zdravlja. I države su ih uvele. Europska komisija pažljivo prati da su sve poduzete mjere uključujući i one u Mađarskoj u skladu s europskim principima. I mi pozdravljamo i podržavamo te napore Komisije. Vjerujemo i da će sve države povući sve izvanredne mjere čim to epidemiološka situacija dozvoli. Vjerujemo da će i mađarske institucije brzo i potpuno surađivati sa svim europskim institucijama - rekla je Brnjac.
Osim toga, vlada je oduzela prava lokalnim jedinicama da same donose bilo kakve odluke te im je uskratila financije. Sličnu je mjeru poduzeo i turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan. S Orbanom ga povezuje to što su obojica na lokalnim izborima izgubili kontrolu nad glavnim gradom: Ankara i Budimpešta. A Erdogan još i Istanbul. Tako žele u očima javnosti prikazati lokalne - oporbene - vlasti nesposobnima. No, u Turskoj se dogodio bumerang efekt jer se kriza rasplamsala i sada prijeti ekonomskim kolapsom zemlje, a sva će se odgovornost svaliti na Erdogana.
Orban još nema takvih problema, ali i on je morao krenuti u zaduživanje na financijskim tržištima od čega je svih ovih godina bježao. A Freedom House je u svom izvješću Nacije u tranziciji, objavljenom nedavno, zaključio kako Mađarska više nije demokracije već se može kvalificirati kao “hibridni režim”. Orban zbog toga nije pretjerano tužan. On se ionako ugleda u kineskog predsjednika Xi Jinpinga i ruskog Vladimira Putina, želi izgraditi “iliberalnu demokraciju” (što je contradictio in adiecto) pa onda “kršćansku demokraciju”.
A na reakcije iz EU se uopće ne obazire. Niti na odluke Europskog suda: “Sud Europske unije presudio je u četvrtak da se zadržavanje tražitelja azila u tranzitnom centru na mađarsko-srpskoj granici treba smatrati zatočenjem, a ne pukim ograničavanjem slobode kretanja, te traži od Mađarske da se ta odluka sudski preispita”, prenosi Hina. Orban na to niti da trepne. Konačno zašto bi: Europska komisija je zaključila kako nema razloga da posebno razmatra mađarski zakon. A nitko iz vrha EU nije izravno, imenom i prezimenom kritizirao Orbana.
Ministri nordijskih zemalja su se u svom obraćanju Orbanu pozvali na pismo koje je objavila glavna tajnica Vijeća Europe Marija Pejčinović-Burić: Neograničeno i nekontrolirano izvanredno stanje ne može jamčiti da će se poštivati osnovna načela demokracije”.
