Povjerenica Maria Gabriel: Startup Europe, koji uključuje i Hrvatsku stvara inovacijsku i tehološku bazu podataka za tvrtke

Tijekom summita "Startup Europe” u Cluj-Napoci bit će objavljen i portfelj ekosustavâ tih novih mreža. Taj portfelj sveobuhvatan je popis obuhvaćenih sektora i industrija. Sadržava informacije o inovacijskim i tehnološkim centrima u svakoj od zemalja i poveznice na novoosnovana poduzeća. Tu je i pregled ključnih dionika u svakoj od zemalja i pregled relevantnih programa i politika u svakoj od zemalja osmišljenih u cilju poticanja razvoja novoosnovanih poduzeća. Kao takav, taj će portfelj biti zlatni rudnik korisnih informacija za novoosnovana poduzeća koja žele poslovati u bilo kojoj od zemalja obuhvaćenih mrežama, bez obzira na to imaju li već poslovni nastan u njima ili ne.

A članovi osnivači tih mreža nisu gubili vrijeme nego su se bacili na posao: već su počeli raditi na nacrtu svojih preporuka o mogućnostima poboljšanja lokalnih politika u cilju poticanja rasta startupova.

Ali zašto je sve to tako važno? Poduzetnici u području tehnologije promijenili su način kako svi mi komuniciramo, međusobno i sa cijelim svijetom. Europska poduzeća kao što su Spotify, Soundcloud ili Dezeer revolucionirala su glazbenu industriju; poduzeća BlaBlaCar u Francuskoj ili Cabify u Španjolskoj demokratizirala su prijevoz; poduzeća Deliveroo, Freshome ili Takeaway promijenila su sektor dostave; Klarna iz Švedske ili njemačka poduzeća N26 i Kreditech povećala su dostupnost financijskih usluga za građane. Imamo poduzeća iz središnje i istočne Europe kao što je UIPath u Rumunjskoj, koje postaje globalni predvodnik u robotskoj automatizaciji postupaka, ili transportno poduzeće Taxify iz Estonije koje je svoje poslovanje proširilo s taksija na električne romobile u mnogim gradovima diljem Europe.

Svi ti primjeri pokazuju da velik potencijal za startupove u digitalnom sektoru diljem Europe ne samo da postoji, nego se i ostvaruje. Ipak, jasno je da možemo učiniti još više kako bismo poduzećima olakšali da svoje odlične ideje pretvore u održive poslovne ponude. To znači da je potrebno više zajedničkog razmišljanja o pravilima i regulativi (mislim primjerice na razne probleme na koje nailaze poduzeća za dostavu ili prijevoz suočena s različitim nacionalnim propisima) i treba uspostaviti pravu infrastrukturu i okvir za poticanje novih ideja.

Na primjer, mreža digitalnoinovacijskih centara (koju razvijamo diljem EU-a kako bismo povezali istraživače i poduzeća) već privlači nove digitalne startupove koji imaju inovativne ideje. Digitalnoinovacijski centar mjesto je gdje poduzeća, osobito MSP-ovi, novoosnovana poduzeća i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije, mogu dobiti pomoć kako bi poboljšala svoje poslovanje, proizvodne procese, proizvode i usluge te svoje poslovne modele prilagodila digitalnom dobu.

Dosad je više od 500 startupova, MSP-ova i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije sudjelovalo u istraživačkim projektima financiranima sredstvima EU-a kojima se podupiru ti centri, a mnoga od tih poduzeća bila su iz središnjeg i istočnog dijela EU-a. Na primjer, bugarsko poduzeće Dynaback surađuje s jednim digitalnoinovacijskim centrom na daljnjem razvoju pametne majice koja s pomoću niza senzora registrira promjene u zakrivljenosti kralježnice. Ali još uvijek nam je potrebno više takvih centara kako bismo poduprli startup-kulturu u tom dijelu svijeta. Pružamo smjernice i osposobljavanje za više od 30 potencijalnih digitalnoinovacijskih centara u zemljama središnjeg i istočnog dijela EU-a, a krajem 2018. objavili smo novi poziv na podnošenje prijedloga za potporu razvoju digitalnoinovacijskih centara u regijama koje su dosad nedovoljno zastupljene, za što je osigurano 8 milijuna EUR.

Uspostava tog okvira od ključne je važnosti za razvoj dinamične startup-kulture u središnjem i istočnom dijelu EU-a i u zemljama Zapadnog Balkana. Potrebno nam je više programa i inicijativa posvećenih potpori rastu ekosustava za startupove; potrebno je više razumijevanja potrebe da se smanji administrativno opterećenje za novoosnovana poduzeća; i naravno potreban nam je bolji pristup prilikama za visokokvalitetno financiranje.

U posljednje 3 godine zahvaljujući radu "Startup Europe” već je više od 700 novoosnovanih poduzeća dobilo izravan pristup tržištu i potporu ubrzanju razvoja, što je privuklo više od 160 milijuna EUR privatnih ulaganja. Zahvaljujući inicijativi Komisije veze među europskim centrima za startupove iz različitih zemalja znatno su ojačane, i za rad tih dviju novih mreža nesumnjivo će biti korisni temelji koji su već postavljeni drugdje u Europi. U okviru te inicijative nastavit će se s podupiranjem ne samo novoosnovanih poduzeća diljem europskog kontinenta nego i već etabliranih poduzeća koja žele proširiti svoje poslovanje, primjerice osiguravanjem novih tržišnih mogućnosti izvan Europe.

Europa ima istraživačke kapacitete, financijska sredstva, poduzetnički duh i tržišne mogućnosti za potporu dinamičnoj i uspješnoj startup-kulturi u području digitalnih tehnologija i šire. Ključno je da ima i političku i stratešku potporu. Razvoj sveobuhvatnih i učinkovitih mreža za potporu startupovima u središnjem i istočnom dijelu EU-a i na Zapadnom Balkanu sigurno će dati veliki poticaj poduzetnicima diljem tih regija i uvjerena sam da ćemo sljedećih nekoliko godina biti svjedoci procvata digitalnih startupova u tim regijama.