Predsjednički izbori u Poljskoj još nisu održani, a kad će, ne zna se

Autor:

  • Iva Badanjak

29.05.2020.

Polish President Andrzej Duda (R) speaks as Law and Justice (PiS) leader Jaroslaw Kaczynski (top-2ndL) listens during the first session of the new Polish Parliament on November 12, 2019 in Warsaw. (Photo by Wojtek RADWANSKI / AFP)
Wojtek RADWANSKI / AFP

Poljski predsjednik Andrzej Duda drži govor u parlamentu, a u prvom ga redu u sredini sluša Jaroslaw Kaczynski, čelnik vladajuće stranke PiS

Poljski predsjednik imenovao je bivšu zamjenicu ministra pravosuđa za šeficu Vrhovnog suda. Kritičari tvrde da je riječ o potezu koji dodatno potkopava pravosudnu neovisnost u zemlji.

I tu odluku treba gledati u kontekstu političke situacije u zemlji koja se izuzetno brzo mijenja. Naime, nakon neuspješno održanih "fantomskih" predsjedničkih izbora, Poljska planira nove. Vlast zaziva da se održe najkasnije 28. lipnja, dok oporba odugovlači s datumom jer to znači da će na njih izaći veći broj ljudi i da trenutni predsjednik Andrzej Duda neće pobijediti u prvom krugu. U međuvremenu, Dudi opada popularnost, vlada pokušava zadržati krhku koaliciju na okupu, a sve iz prikrajka promatra Europska unija koja Poljskoj daje packe zbog kršenja demokratskih načela, ali nikako da ju ozbiljno kazni.

Prema posljednjim anketama, razlika između Dude i njegovog glavnog protivnika smanjila se na samo 12 posto. Prema anketi koju donosi Poland In, Duda osvaja 39 posto, a  gradonačelnik Varšave Rafał Trzaskowski 27 posto podrške birača. To je velika promjena u odnosu na prošli tjedan kad je Trzaskowski imao podršku od oko 17 posto birača nasuprot Dudinih 44 posto birača.

Upravo zato vladajuća konzervativna koalicija, okupljena oko stranke Pravo i pravda (PiS) kojoj je pobjeda bliskog im Dude najviše potrebna, želi da se izbori što prije održe. Predsjednik nema velike ovlasti, ali ima pravo veto što ponekad može imati odlučujuću ulogu. Njegov veto može biti nadglasan samo kvalificiranom većinom od tri petine u parlamentu koju PiS nema.

PiS je svjestan da će slabljenjem epidemije koronavirusa građani okrenuti pozornost sa zdravstvenih prema ekonomskim pitanjima – plaćama i radnim mjestima. Poljsku, kao i ostatak Europe, očekuju težak gospodarski pad. Što više vremena prođe do sljedećih izbora, građani će manje pamtiti ono pozitivno i isticati negativno.

Tako Duda više neće moći isticati kako je uspio, zajedno s vladom, brzo staviti pandemiju pod kontrolu nego će morati odgovarati na pitanja građana što će biti s njihovim poslovima. Duda ipak može računati je animozitet Poljaka prema EU: većina njegovih birača smatra kako su poljske vrijednosti ugrožene u EU i da se Poljska može i mora osloniti samo na sebe. Nasuprot tome, glasači oporbene Građanske platforme želi da se Poljska oslanja više na EU. Duda se u dosadašnjem mandatu, što se tiče vanjske politike, usredotočio gotovo isključivo na transatlantsko partnerstvo i inicijativu Triju mora, a sve više distancirao od EU.

Hoće li se i kad točno održati vjerojatno jedini, uz Hrvatsku, ljetni izbori u Europskoj uniji, još uvijek nije poznato. Rasprava je odgođena za sljedeći tjedan, a pretpostavlja se da bi se izbori mogli održati u srpnju.

Cirkus oko održavanja izbora počeo je u travnju dok je pandemija još bila na vrhuncu, a vlada nije htjela proglasiti izvanredno stanje jer bi to značilo odgodu izbora.

Fizičko glasanje nije bilo moguće zbog sigurnosti birača pa su pokušali uvesti presedan - glasanje poštom. Oporba je bila protiv jer se virus može i tako prenijeti. Natezanje oko zakona koji dozvoljava glasanje poštom trajalo je mjesec dana, a izgledalo je otprilike ovako: donji dom parlamenta, Sejm, u kojem PiS ima većinu, donio bi jednu odluku, a onda bi ga Senat, u kojem većinu ima oporba, odbacio.

Potom je uslijedila prava drama u vladajućoj koaliciji. Jaroslaw Gowin, lider stranke Sporazum, jedne od stranaka koja je u vladajućoj koaliciji, dao je ostavku na poziciji zamjenika premijera zbog neslaganja oko održavanja izbora. Za PiS je Sporazum, iako mala stranka, vrlo važna jer vladajuća koalicija ima parlamentarnu većinu od samo pet zastupnika.

I tako se farsa hoće li se ili neće izbori održati 10. svibnja rastegnula do samog kraja. Četiri dana prije izbora Gowin i Jaroslaw Kaczynski, lider PiS-a i čovjek iz sjene koji definira sve streteške poteze poljske vlade, konačno su se dogovorili da će se izbori održati, ali će biti nevažeći. Poljska je u svemu ovome uspjela ostvariti bar jedan presedan – održala je izbore s 0 posto izlaznosti. Trenutno se dogovara novi zakon koji bi dozvolio biračima i fizičko glasanje i glasanje poštom.

I kad se vladi učinilo da se stanje smirilo, oporba je u ring dovela novog protivnika. Liberalnoj kandidatkinji Małgorzati Kidawa-Błońskoj je počela opadati popularnost pa su prošli mjesec postavili Trzaskowskog koji se za sad čini kao ozbiljan protukandidat.

U konačnici, promjena predsjednika mogla bi značiti gubitak moći Jaroslawa Kaczynskog i usmjeravanje poljske vanjske politike više prema EU. Da stvarno postoje neki afiniteti u vladi prema EU pokazuje novoizabrana zamjenica premijera Jadwiga Emilewicz koja je na tu poziciju došla u travnju, nakon što je Gowin dao ostavku.

Emilewicz je u nedavnom intervjuu za DW rekla kako EU može profitirati od Poljske kao pete najveće članice, što je veliki zaokret od dosadašnjeg općeprihvaćenog stava da je Poljska zainteresirana za EU samo kad od nje može uzeti novac iz fondova. Zamjenica premijera je istaknula kako je 85% hrane koje Poljaci konzumiraju proizvedeno u Poljskoj. Za EU koja se reindustrijalizira i sve više usmjerava na proizvodnju, a manje na uvoz iz Kine, to bi moglo biti iznimno važno.

Zaključila je kako ankete pokazuju da sve više mladih u Poljskoj vidi EU kao partnera, što je suprotno od starije generacije koja je nakon pada komunizma kao svog saveznika vidjela SAD.

Emilewicz (45) pripada toj mlađoj generaciji koja u srednjoj i istočnoj Europi izranja kao opreka dugogodišnjim populističkim strankama. U Poljskoj su to Trzaskowski (48) i Robert Biedron (44), ateist i prvi otvoreni pripadnik LGBT zajednice u Sejmu koji je prošle godine uzeo velik broj glasova birača koji inače ne izlaze na izbore poput mladih i liberalnijih birača. Iako nije pobijedio, pokazao je da su Poljaci željni promjene. U Slovačkoj je sličan primjer prva predsjednica Zuzana Čaputova (46).

Što se tiče Europske unije, izgleda da je odahnula kad se izbori u Poljskoj nisu održali jer bi to značilo da bi morala ozbiljno reagirati, a što joj u trenutnu pandemije Covid-19 sigurno nije prvo na listi prioriteta. Do sada je EU pokrenula četiri postupka protiv Poljske zbog kontroverznih pravosudnih reformi, ali održavanje ilegalnih izbora bio bi njen najveći prekršaj.

Nedavno je Komisija reagirala prijetnjom kazne Europskog suda kad je donesen zakon koji dozvoljava kažnjavanje sudaca koji kritiziraju pravosudne reforme u Poljskoj. Za uvođenje ozbiljnih sankcija, potrebna je suglasnost svih država članica EU. Ali, dok uz sebe ima Mađarsku kao saveznika, Poljska će i dalje moći nastaviti narušavati demokraciju i vladavinu prava.