U Genevi se vidjelo kako bi izgledao novi svjetski poredak s kineskim karakteristikama

Autor:

20.07.2019.

FILE PHOTO: U.S. President Donald Trump meets with China's President Xi Jinping at the start of their bilateral meeting at the G20 leaders summit in Osaka, Japan, June 29, 2019. REUTERS/Kevin Lamarque/File Photo
Kevin Lamarque / REUTERS

Američki predsjednik Donald Trump i kineski Xi Jinping dijele ključno stajaište koje vodi prema sukobu: i jedan i drugi bi htjeli da svijet funkcionira prema njihovim osobnim željama

Evo primjera kako bi izgledao svijet s kineskim karakteristikama.

Sve se zbiva u središtu Ujedinjenih naroda u Genevi gdje Visokom povjereniku globalne organizacije za ljudska prava 22 zemlje članice šalju pismo u kojem upozoravaju na postupanje Kine protiv muslimana - Ujgura u pokrajini Xinjiang ili Istočni Turkestan. “Mi, potpisnici, zabrinuti smo zbog vjerodostojnih izvješća o arbitrarnom zatočenju Ujgura i pripadnika drugih manjina”, stoji u pismu. Za temu je važno nabrojati potpisnice: Australija, Austrija, Belgija, Kanada, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Island, Irska, Japan, Latvija, Litva, Luksemburg, Nizozemska, Novi Zeland, Norveška, Španjolska, Švedska, Švicarska i Ujedinjena Kraljevina.

Samo dan kasnije istom tijelu stiže novo pismo na dnu kojeg su potpisi predstavnika 37 zemalja. U njemu se pobijaju svi navodi iz epistole stigle dan ranije te se izrijekom navode “izvanredni uspjesi Kine na područuju ljudskih prava”, “napori u zaštiti i promicanju ljudskih prava kroz razvoj” i konačno se hvali kineska politika koja je donijela “sigurnost i snažni osjećaj sreće” Xinjiangu. I ovdje moramo navesti sve zemlje potpisnice: Alžir, Angola, Bjelorusija, Burkina Faso, Burundi, Komori, Republika Kongo, DR Kongo, Kuba, Sjeverna Koreja, Eritreja, Gabon, Laos, Mianmar, Nigerija, Filipini, Rusija, Somalija, Južni Sudan, Sirija, Tađikistan, Venezuela, Zimbabve, Saudijska Arabija, Pakistan, Egipat, Togo, Kambodža, Oman, Katar, UAE, Bahrein, Sudan, Turkmenistan, Kuvajt, Kamerun, Bolivija.

U Xinjiangu većinom žive muslimani i neki od njih su sudjelovali u redovima Islamske države, bilo je i terorističkih napada u glavnom gradu pokrajine Urumqiju. I to nitko ne dvoji. Kao što nitko ne dvoji da je Kina poduzela mjere zatiranja muslimanskog i ljudskog identiteta stanovnika te regije organiziravši koncentracijske logore u kojima traje “preodgoj” najmanje milijun ljudi. Tko se imalo sjeća bivšeg SSSR-a dobro zna što taj termin znači: ubijanje slobodne volje i potpuno podvrgavanje vladajućoj ideologiji. O koliko je opasnim metodama riječ najbolje govore priče stanovnika susjednih, muslimanskih zemalja koji su bili u posjetu Xinjiangu i završili u logorima. Jasno, Kina to sve opovrgava tvrdeći kako je riječ o “uspješnom modelu borbe protiv terorizma”. Za one koji i dalje dvoje o naravi logora postoje satelitske snimke koje potvrđuju što se u njima događa (vidi ASPI, Australian Strategic Policy Institute).

FILE PHOTO: People hold signs protesting China's treatment of the Uighur people, in Vancouver, British Columbia, Canada, May 8, 2019. REUTERS/Lindsey Wasson/File Photo
Lindsey Wasson / REUTERS

Slika iz Xinjianga, Istočnog Turkestana, nema jer Kinezi onamo ne puštaju strane novinare.

 

Kineski doživotni predsjednik Xi Jinping tvrdi kako on gradi “socijalizam s kineskim karakteristikama”, a brojni kineski stručnjaci za međunarodnu politiku govore kako je vrijeme za “multilateralni sustav s kineskim karakteristikama”. Ovaj slučaj nedvojbeno pokazuje kako bi taj sustav izgledao: tko ne misli kao Kina izvrgnut je napadima. A Kina, kao i nekad SSSR, gradi svoj blok koji je u bilo kojem trenutku spreman skočiti u obranu bilo kakve politike. Da je riječ o ozbiljnoj strategiji potvrđuje uvodnik objavljen u Global Timesu, glasilu kineske Komunističke partije na engleskom. U njemu Peking upozorava EU da bi joj bilo bolje prihvatiti kinesku politiku na svim razinama (apostrofira se projekt Jedan pojas, jedan put) takvom kakva jest jer bi u suprotnom mogla iskusiti kinesku retorziju. “Europske zemlje su postale opreznije prema Kini. Neke od njih su se čak približile SAD-u kad je riječ o trgovini i ljudskim pravima, stavljajući dodatni pritisak na odnose Kine i Europe”. Poruka je više nego jasna.

Hrvatske nema na prvom popisu. I to je sramota. Biti u takvom krugu pokazalo bi zemlja ima stav i jasno brani vrijednosti. Politika se ne može braniti da je to “pitanje velikih zemalja”: potpisnice su Irska i Island. Niti na obveze vezane uz “17+1”. Potpisnice su Litva i Latvija. Nije SAD. Možda je to razlog.