U srijedu ujutro odluka neovisnog odvjetika o tome je li Sud EU nadležan za slovensku tužbu protiv Hrvatske zbog arbitraže

Autor:

10.12.2019.

Stockholm, Svedska, 041109.
Slovenski premijer Borut Pahor i hrvatska premijerka Jadranka Kosor potpisali su arbitrazni sporazum izmedju Slovenije i Hrvatske. Potpisivanju sporazuma u Rosenbadu nazocio je predsjednik svedske vlade Fredrik Reinfeldt, koji je takodjer potpisao sporazum.
Na slici: Jadranka Kosor, Fredrik Reinfeldt i Borut Pahor.
Foto: Joze Suhadolnik / DELO / CROPIX
Joze Suhadolnik / CROPIX

Potpisivanja arbitražnog sporazuma Hrvatske i Slovenije u Stockholmu u studenom 2009. godine. Hrvatska premijerka Jadranka Kosor, švedski premijer Fredrik Reinfeldt i slovenski premijer Borut Pahor

U utorak, dan prije nego što će se čuti prvo pravno mišljenje o tužbi Ljubljane protiv Hrvatske na Sudu EU-a, slovenski mediji su objavili kako je 20 hrvatskih ribara s područja Savudrije zbog lova u Piranskom zaljevu dobilo više od 2000 kazni čiji iznos premašuje milijun eura.

Interesantan trenutak za objavu te informacije. Koja i nema previše veze s onime što se događa u srijedu ujutro.

Savudrija, 080118.
Diego Makovac sa suprugom Frankom ribari u Savudrijskoj vali a sve uz pratnju Slovenske i Hrvatske policije. Radnje u tom dijelu mora nadgledala je i slovenska inspekcija. Ribar je dizao i polagao mreze listarice za izlov ribe list (svoja).
Foto: Goran Sebelic / CROPIX
Goran Sebelic / CROPIX

Slovenski su mediji u utorak objavili i da je hrvatska policija više od tisuću puta povrijedila "arbitražnu granicu" u Savudrijskoj vali

 

Tada će naime nezavisni odvjetnik Suda EU-a u Luxembourgu, Estonac Priit Pikamäe objaviti mišljenje o nadležnosti toga suda u sporu koji je Slovenija pokrenula protiv Hrvatske zbog navodne povrede europskog prava uzrokovane neprovedbom arbitražne odluke o granici. Mišljenje nezavisnog odvjetnika, kao ni odluka Suda EU-a koja se očekuje negdje u proljeće sljedeće godine, ne odnosi se na sadržaj slovenskih prigovora nego samo na pitanje je li Sud EU-a nadležan ili nije za to pitanje.

“Nezavisni odvjetnik ide pred Sud tako da teško je komentirati i to se nikad ne komentira. Idemo lijepo pričekati što će gospodin reći”, rekao je hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman.

Riječ je o grčevitoj želji Slovenije da na bilo koji način natjera Hrvatsku da prihvati odluku arbitražnog suda. Koji su dogovorno prihvatile hrvatska i slovenska vlada u studenom 2009. godine uz podršku EU koju je zastupala tada predsjedavajuća Švedska. No, u srpnju 2015. godine u hrvatsku su javnost izašli tonski zapisi koji su potvrđivali da je slovenska agentica pri Sudu, Simona Drenik, bila u nedopuštenim kontaktima sa slovenskim sucem Jernejem Sekolecom. Hrvatska se nakon toga pozvala na međunarodno pravo te postupak proglasila kompromitiranim. Slovenija je pak dala podršku Sudu koji je prvo zaključio da nije riječ o ozbiljnoj povredi postupka i nastavio s radom. Indikativno je da je tadašnji predsjednik Međunarodnog suda pravde u Haagu u jednom trenutku pristao preuzeti vođenje postupka kao sudac Arbitražnog suda, ali je vrlo brzo odstupio kad se upoznao s problemom zbog kojeg je Hrvatska postupak proglasila kompromitiranim.

U cijeloj priči postoji još jedna važna činjenica koju u Sloveniji cijelo vrijeme “zaboravljaju”. Naime, iz Ljubljane niti u jednom trenutku, od otkrivanja dosluha agentice i suca (za što su, doznali smo nedavno, zaslužni hrvatski obavještajci) nisu opovrgnuli da je do kontakta došlo. Ali su tvrdili kako nije riječ o “državnoj politici”. No, prije nešto više od mjesec dana slovenski je Državni Zbor (parlament), preciznije njegov Odbor za nadzor obavještajnih službi objavio dio izvješća o tom slučaju u čijem se, objavljenom dijelu, jasno ističe da je kompletna slovenska politika stajala iza procesa koji je za cilj imao dobiti presudu u svoju korist po bilo koju cijenu. Uključujući i nedozvoljene mjere. O čemu je Euractiv.hr pisao.

U međuvremenu je Simona Drenik najavila da će tužiti slovenski parlament ako ne povuče izvješće parlamentarnog povjerenstva za kontrolu tajnih službi u kojoj je navedena kao glavni krivac za propast arbitraže o graničnom prijeporu s Hrvatskom. Skandal koji je izbio objavom dijela izvješća imao je negativan politički utjecaj na sadašnju slovensku vladinu koaliciju, a prema posljednjoj, inače preciznoj anketi ljubljanskog dnevnog lista Delo, nakon više mjeseci po prvi je put stranka s najvećom podrškom javnosti opet opozicijska SDS koju vodi Janez Janša. Koji se protivi arbitražnoj presudi tvrdeći da ne ide u korist Sloveniji i smatra da bi granicu trebalo riješiti pregovorima. U anketama je ojačao i predsjednik parlamentarnog Odbora za nadzor tajnih službi Matej Tonin, lider opozicijske stranke Nova Slovenija (NSi).

PCA / PCA

Karta koja definira granicu na moru između Hrvatske i Sloveniji prema presudi za Hrvatsku nevažećeg arbitražnog suda

 

“Polazeći od argumenata koje smo isticali tijekom usmene rasprave i u pisanom dijelu i uzimajući pitanja koja smo dobivali od samih članova suda mislim da bi mogli biti optimistični, ali zaista ostaje za vidjeti kako će sutra biti proglašeno to mišljenje, rekla je u utorak državna tajnica u hrvatskom Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Andreja Metelko Zgombić.

Odluči li Sud da nije nadležan, postupak se automatski okončava. U slučaju da se proglasi nadležnim ili djelomično nadležnim uslijedit će rasprava o sadržaju, a nakon toga slijedi odluka Suda.

Nezavisni odvjetnici posebnost su Suda EU-a. Mišljenje nezavisnog odvjetnika ne obvezuje Sud. Nezavisni odvjetnik ne zastupa ničije interese, ni stranaka, ni javnosti, nego samo daje stručno mišljenje o relevantnim pravnim pitanjima.

Na temelju mišljenja nezavisnog odvjetnika teško da će se moći nazrijeti odluka Suda. Dosadašnja praksa pokazuje da u predmetima koji se vode pred Velikim vijećem Suda EU-a, a to je slučaj i s ovom slovenskom tužbom, Sud slijedi mišljenje nezavisnog odvjetnika u oko polovici slučajeva. U predmetima koji se vode pred Malim vijećem, odluke Suda su u oko 80 posto slučajeva u skladu s mišljenjem nezavisnog odvjetnika.

Slovenija je pokrenula postupak protiv Hrvatske na temelju članka 259 Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) i predložila Sudu EU-a da utvrdi da Hrvatska krši 2. i 4. članak Ugovora, koji govori o poštivanju vladavine prava i lojalnoj suradnji među državama članicama EU-a. Slovenija također tvrdi da Hrvatska krši uredbu o zajedničkoj ribarskoj politici, schengenskim propisima o kretanju osoba te direktive pomorskom prostornom planiranju.

Stajalište Hrvatske je da Sud EU-a nije nadležan odlučivati o zahtjevima Slovenije u navedenom postupku s obzirom na to da između dviju država nije doista riječ o sporu o primjeni i tumačenju prava EU, što bi bilo u nadležnosti Suda Europske unije. Hrvatska drži da u ovom predmetu postoji spor koji se odnosi na tumačenje i primjenu međunarodnog prava, koji treba rješavati primjenom pravila međunarodnog prava i za to predviđenim sredstvima mirnog rješavanja sporova, uključujući bilateralnim pregovorima.

Slovenija upravo pitanje arbitražne presude smatra argumentom zbog kojeg Hrvatska ne bi trebala ući u Schengenski prostor navodeći kako Zagren ne poštiva vladavinu prava.

Slovenija se istodobno sudi i s Europskom komisijom jer je Hrvatskog odobrila da koristi naziv vina teran. Više na Euractiv.hr.