Veliki intervju Dubravke Šuice:''Unija je potrebna više nego ikada jer se nijedna država članica ne može sama nositi s krizom zbog koronavirusa''

Autor:

  • Karla Juničić

08.04.2020.

Dubravka SUICA in the EP in Strasbourg
Genevieve ENGEL / EP-096505A

''Izvanredne mjere ne mogu i ne smiju naštetiti našim temeljnim načelima i demokratskim vrijednostima propisanim u Ugovorima''. Na slici: povjerenica EU Dubravka Šuica

''Demografske promjene s kojima se Europa već suočava znatno utječu na širenje virusa te eksponencijalno potenciraju njegove posljedice. Činjenica je primjerice da Europa stari (...), a kriza u Italiji djelomično je prouzrokovana i time'', objašnjava Dubravka Šuica, potpredsjednica Europske komisije i povjerenica za demografiju i demokraciju u intervju za Euractiv.hr.

 

1. Kako komentirate stav da neke države članice ne pokazuju dovoljno solidarnosti i suradnje u EU tijekom trajanja krize izazvane koronavirusom? (primjerice većinom Italija i Španjolska su kritizirale države sjevera)
 

Uvijek može i mora bolje ali isto tako smatram da je u ovom trenutku europska solidarnost na najvišoj razini. Ako pogledamo što se trenutno događa na terenu, vidjet ćemo da Njemačka u svojim bolnicama liječi pacijente iz Francuske i Italije kako bi pomogla rasteretiti tamošnje zdravstvene sustave, vidjet ćemo doktore iz Poljske kako odlaze u Italiju pomoći kolegama, a možemo primijetiti i kako Austrija, Francuska, Češka i Njemačka isporučuju zaštitnu opremu Italiji ili Španjolskoj. Kad smo već u domeni solidarnosti ne smijemo zaboraviti koordinirane napore svih zemalja članica u repatrijaciji državljana Europske Unije koji su nakon zatvaranja granica izvan EU-a. Do sada je u matične zemlje vraćeno preko 10 tisuća građana, svaka država članica je stavila na raspolaganje svoje resurse, uključujući i konzularna predstavništva koja pružaju usluge svim EU državljanima. Do sada je kroz Mehanizam civilne zaštite organizirano 47 letova iz svih krajeva svijeta u kojima su se, bez obzira na zemlju koja organizira transport, nalazili državljani svih EU zemalja. U sklopu Mehanizma civilne zaštite, Komisija je organizirala i program rescEU, odnosno objedinjenu javnu nabavu zaštitne i medicinske opreme za 26 država članica - među kojima je i Hrvatska. Komisija pokriva 100% vrijednosti nabavke a oprema će se putem Koordinacijskog centra raspoređivati tamo gdje je najpotrebnija.
Ne skrivam moje nezadovoljstvo time da su u samom početku krize neke države članice reagirale unilateralno ali upravo zahvaljujući pravovremenoj reakciji Europske komisije protok roba i usluga je u jako kratkom roku normaliziran. Što se tiče Hrvatske, naša Vlada je pravovremeno reagirala i osigurala protok ljudi i roba sa susjednim zemljama. Mora nam svima biti jasno da niti jedna država članica nema dovoljno resursa da bi se suočila sama s pandemijom koronovirusa. Zaštita jedinstvenog tržišta je ključni faktor u osiguravanju uspjeha u borbi protiv virusa i posljedične krize. A kad je Hrvatska u pitanju, Vlada na čelu s premijerom Plenkovićem uz podršku Hrvatskog sabora je pravodobno reagirala i s prvim i drugim paketom mjera, a što je naišlo na sveukupno odobravanje građana.


2. Je li paket za spas gospodarstva od 37 milijardi eura koji je donijela Europska unija dovoljan? Kako od njega može beneficirati Hrvatska?


Paket za spas gospodarstva od 37 milijardi eura, od kojih je Hrvatskoj već određeno 1,158 milijardi, je samo dio naših ekonomskih aktivnosti u sklopu borbe protiv koronavirusa i njegovih posljedica, a očekujemo od novog MFF-a da bude redefiniran kao Marshal Plan ovoga vremena!

Upravo smo predstavili nove mjere putem programa SURE (State-supported short-time work) u iznosu od 100 milijardi eura kako bi se ako je ikako moguće sačuvalo svako radno mjesto, kako bi se pomoglo tvrtkama da ne otpuštaju djelatnike te kako bi radnici zadržali primanja. Ovaj novi instrument za privremeno ublažavanje rizika od nezaposlenosti (Support to mitigate Unemployment risks) dizajniran je kao rad sa skraćenim radnim vremenom kako bi se zaštitila radna mjesta ali i vještine i znanja. Mjera se sastoji od financijske pomoći u obliku zajmova odobrenih po povoljnim uvjetima državama članicama. Konkretno, ovi će zajmovi pomoći u pokrivanju troškova izravno povezanima sa stvaranjem ili produženjem nacionalnih potpora tvrtkama ili samozaposlenima koji su zbog smanjenja obujma posla morali smanjivati broj radnih sati. Kako bi se izbjegao val otkaza države će moći subvencionirati dio radnih sati krizom pogođenih tvrtki.

Komisija je mobilizirala dodatne 3 milijarde eura u sklopu izravne podrške zdravstvenim sustavima na razini EU-a. Taj je iznos podijeljen u dva dijela. 2,7 milijardi eura bit će alocirano kao Emergency Support Instrument (Instrument za hitnu pomoć) putem kojeg će se financirati uvoz, transport i distribucija zaštitne opreme, prijevoz bolesnika u prekogranične bolnice te poticanje razvoja lijekova i testiranja. Dok će se preostalih 300 milijuna nadodati na već odobrenih 80 milijuna eura u rescEU hitni fond za objedinjenu javnu nabavu medicinske i zaštitne opreme.

Zemlje najteže pogođene koronavirusom mogu se osloniti na dodatnih 800 milijuna eura iz Fonda solidarnosti EU-a. Ovaj je fond već pomagao državama članicama da se oporave od poplava i drugih prirodnih katastrofa, a sada se može koristiti i za zdravstvene krize poput ove pandemije ali i za potresom pogođeni Zagreb.

Europska investicijska banka, dijelom koristeći vlastiti kapital, a dijelom potpomognuta proračunom EU, sprema paket od 20 milijardi eura zajmova za pomoć pri generiranju likvidnosti za male i srednje tvrtke. Uz to Komisija će Europskom investicijskom fondu (EIF) staviti na raspolaganje milijardu eura jamstva EU-a, tako da može osigurati likvidnost malim i srednjim poduzećima, mobilizirajući ukupno 8 milijardi eura za pomoć najmanje 100.000 tvrtki. Europska središnja banka (ECB) također je najavila izvanredni program otkupa obveznica u iznosu od 750 milijardi eura.

I to nije sve. Komisija sa iznosom od 48,5 milijuna eura financira 18 istraživačkih projekata u domeni razvoja cjepiva i brže dijagnoze koronavirusa, te je ponudila do 80 milijuna eura financijske potpore tvrtki CureVac za ubrzavanje razvoja i proizvodnje cjepiva protiv koronavirusa.

Kako i sami možete vidjeti, Europska unija mobilizira sve raspoložive resurse.


3. Kako komentirate mišljenje da europske institucije ne čine dovoljno po pitanju rješavanja krize izazvane koronavirusom? Je li došlo do problema s komunikacijom u borbi EU protiv koronavirusa ili do zakašnjele reakcije institucija?


Često se brkaju nadležnosti europskih institucija i država članica. Kada države članice blokiraju izvoz medicinske i zaštitne opreme, Europska komisija krene u obranu integriteta jedinstvenog tržišta i pregovara ukidanje takvih zabrana; kada države članice zatvore unutarnje granice, Komisija uspostavlja zelene trake za što brži i efikasniji protok roba; u trenutku kada svima kritično fali zaštitne i medicinske opreme, EU financira u stopostotnom iznosu zajedničku akviziciju i stavlja ju na korištenje članicama.

Europska unija nije samo Bruxelles, EU smo svi mi, ja, vi, svi naši građani, sve države članice. Stoga smo kolektivno odgovorni za naše postupke. Moramo osigurati usklađeno djelovanje i pokazati solidarnost. Jači smo samo kad djelujemo zajedno. Sigurna sam da naši građani imaju inovativne zamisli i prijedloge kako poboljšati naš sustav, te ih ovim putem pozivam da se priključe raspravi u sklopu Konferencije o budućnosti Europe koja bi uskoro trebala započeti. Radi se o projektu u trajanju od dvije godine gdje će svi zainteresirani građani moći dati svoj doprinos i ideje u stvaranju bolje i snažnije Unije kako bismo definirali našu zajedničku budućnost.


4. Mislite li da će se trenutna borba protiv pandemije negativno odraziti na EU i ojačati euroskepticizam? Zašto?

Ne bih se složila s vama, smatram da će upravo ova kriza pokazati da nam je Unija potrebna više nego ikada te da se nijedna država članica ne može sama nositi s krizom, bilo to u području zdravstva, protoka roba, repatrijacije ili istraživanja. Neke su lekcija naučene iz prethodnih kriza i EU je danas kao zajednica otpornija na šokove. Navela sam mjere koje smo predstavili tijekom posljednjih tjedana. Upravo su one dokaz da Europska unija može i treba dati odgovor na krize poput ove. Sjetite se samo zašto je EU osnovana, kao odgovor na poslijeratno krizno razdoblje i kao potreba za uspostavom trajnog mira i prosperiteta na našem kontinentu. Uniju i svijet je pogodila najveća kriza od Drugog svjetskog rata, a samo zajedničkim snagama ujedinjenim u našem europskom projektu možemo spasiti naše gospodarstvo, sačuvati radna mjesta, poboljšati naš zdravstveni sustav i provesti brz oporavak.


5. Prijeti li uvođenje izvanrednih mjera u mnogim državama demokraciji? Kako gledate na uvođenje izvanrednih mjera i davanje većih ovlasti liderima u nekim državama poput Mađarske i Poljske, a slične naznake se osjećaju i u Češkoj?


Izvanredne mjere ne mogu i ne smiju naštetiti našim temeljnim načelima i demokratskim vrijednostima propisanim u Ugovorima.
Takve mjere moraju biti ciljane i ograničene samo na potrebna područja i ne smiju trajati beskonačno, a demokratske institucije moraju osigurati da je provođenje mjera pod redovitim nadzorom zbog čega i postoji trodioba vlasti.

Na kolegiju povjerenika prošlu srijedu raspravljali smo o izvanrednim mjerama i dogovoreno je da ćemo u duhu suradnje pažljivo nadgledati primjenu tih mjera u svim državama članicama.

Što se tiče Mađarske, Komisija će svakako analizirati konačni zakon i nadzirati njegovu primjenu, to uključuje i primjenu odredbi koje kriminaliziraju „lažne vijesti“. U ovim izazovnim vremenima mora se zajamčiti pravna sigurnost i sloboda izražavanja. U doba krize važnije je nego ikad da novinari mogu slobodno raditi svoj posao. Kao što je i predsjednica von der Leyen izjavila: „demokracija ne može funkcionirati bez slobodnih i neovisnih medija“.


6. Što možemo očekivati od Konferencije za budućnost Europe? Kako ona može trenutno doprinijeti u cijeloj situaciji oko koronavirusa?

Kao i u mnogim drugim sektorima, kriza COVID-19 utjecat će i na Konferenciju o budućnosti Europe. Morat ćemo ju oblikovati u skladu s novonastalom izvanrednom situacijom i njenim učincima.

Kad smo 22. siječnja usvojili Komunikaciju o oblikovanju Konferencije o budućnosti Europe, Europska unija se nalazila u sedmoj uzastopnoj godini rasta i prognoze su ukazivale na nastavak rasta u 2020. i 2021. Međutim, danas su milijuni građana zatvoreni u svojim domovima te nam prijeti globalna recesija. Perspektiva se radikalno promijenila.

Komunikacija i povezivanje s građanima kao i omogućavanje njihovog utjecaja u kreiranju europskih politika važnije je nego ikad prije. Ova kriza bez presedana otkrila je neke slabosti u funkcioniranju EU i zato da bismo oblikovali budućnost naše Unije, Konferencija treba što prije započeti slušanjem stavova naših građana.

Temeljna stajališta Komisije o Konferenciji ostaju i dalje. Ona bi trebala Europljanima dati veći utjecaj oko toga kako Unija djeluje i što konkretno čini za njih. Konferencija treba omogućiti otvorenu, uključivu, transparentnu i strukturiranu raspravu te olakšati europskim građanima uključivanje u demokratske procese, i to ne samo sudjelovanjem u europskim izborima.

Opseg, format, struktura i ciljevi Konferencije bit će definirani u Zajedničkoj izjavi (Joint declaration) koju će potpisati Europski parlament, Vijeće Europe i Europska komisija, kao ravnopravni partneri. Stajalište je Komisije, da bi nakon toga trebala biti ponuđena i drugim potpisnicima, uključujući razne institucije, organizacije i partnere.

Sva ova načela su i dalje važeća u novonastalim okolnostima međutim mnogi drugi aspekti će doživjeti prilagodbu. Važno je osigurati da interakcija s građanima stvori konkretne prijedloge za europske institucije i zato radimo na mehanizmu za povratne informacije (feedback mechanism) putem kojeg bi se osiguralo da građani, bilo gdje u Europi, kada predlože sjajnu ideju, da se o njoj može raspravljati na europskoj razini i da ju možemo na vrijeme signalizirati Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji.

Također, morat ćemo promijeniti i način na koji smo planirali održavati debate. S obzirom da su fizička okupljanja suspendirana gotovo posvuda u Uniji, najzdravija i najsigurnija opcija za naše građane je da se rasprave održe putem interneta, barem u vremenu do normalizacije epidemiološke situacije. Ova kriza je pokazala da smo spremni za digitalno doba i stoga radimo na digitalnoj platformi koja se može suočiti s ovim novim i ambicioznim izazovima.

7. Europska unija bi sada trebala objaviti novi dokument o demografskim trendovima u Europskoj uniji. Kakve novosti možemo očekivati?

Obzirom da su svi naši napori trenutno usmjereni na kriznu situaciju i rad na mjerama za suzbijanje pandemije koronavirusa, Izvješće smo za sada odgodili za nekoliko tjedana, no željela bih naglasiti da se ne radi o dokumentu o demografskim trendovima. Upravo suprotno, radi se o Izvješću Europske komisije o utjecaju koje demografski trendovi imaju na gospodarstvo, na rast, na pružanje usluga, na tržište rada, na produktivnost, na regije. To je glavni naglasak i ključna dodana vrijednost ovog izvješća. Trendove znamo, oni su više-manje poznati, ali ono što je zanimljivo je identificirati što je to što možemo ili moramo učiniti kako bismo preduhitrili negativne utjecaje tih trendova na živote europskih građana ili kako bismo se što bolje pripremili i prilagodili novonastalim situacijama u korist našeg stanovništva.

 

8. Koji je najveći problem demografskih trendova u EU, je li to smanjeni natalitet, starenje stanovništva ili pak seljenje iz ruralnih područja? Koji od tih problema vi želite posebno adresirati tijekom svog mandata?

Moj je cilj tijekom mandata procijeniti utjecaj koji će ti trendovi potencijalno imati te jasnim mjerama sanirati njihov utjecaj na način da uz puno poštivanje odluka europskih građana – bilo primjerice o broju djece koje žele imati, ili o mjestu u kojem žele živjeti – stvorimo takve uvjete da se trendovi sami od sebe možda počnu kretati u drugom smjeru. Ako uzmete primjer regija, posebno ruralnih, koje se suočavaju s problemom drastičnijeg odlijeva stanovništva, moj cilj neće biti zaustaviti ljude već konkretnim mjerama učiniti te regije ponovno dovoljno atraktivnima ne samo da zadrže vlastito stanovništvo, već da privuku i dodatno. To će posebno biti važno u slučaju Hrvatske i naše Slavonije koja je suočena s iseljavanjem stanovništva.

 

9. Hrvatska ministrica obrazovanja nedavno je spomenula da se moramo boriti protiv ''old men's cluba'' u obrazovnim institucijama, koje doprinose ujedno odljevu mozgova iz siromašnijih država članica. Veliki utjecaj na to imaju i ekonomske prilike. Što planirate učiniti po pitanju obrazovanja i sprečavanja iseljavanja mladih iz manje razvijenih država članica?

Mislim da je ministrica ovaj izraz upotrijebila u kontekstu potrebe prilagodbe obrazovnih, akademskih i stručnih programa novim izazovima i novim potrebama tržišta, na način da osiguramo stvaranje jednog mladog poduzetničkog duha koji novim idejama i pozitivnom konkurentnošću ne samo sprječava iseljavanje, već našim mladima pruža konkretnu priliku za razvoj i doma, kao i jasne perspektive za napredak, istraživanje ili lukrativan posao. Moje izvješće i u ovom pogledu ponovno gleda na učinke, a ne samo na trendove, jer na trendove najbolje utječemo tako da anticipiramo učinke i stvaramo pozitivno okruženje koje potiče rast i razvoj te time ne samo sprječavamo iseljavanje već ohrabrujemo useljavanje i podržavamo lokalni, regionalni i nacionalni rast.

 

10. Dok Zapadne države kompenziraju niske stope nataliteta s imigracijom, jako mali broj ljudi imigrira u države srednje i istočne Europe, a posebice u države Balkana? Kako promijeniti taj trend? Treba li se prvo krenuti od jačanja demokratskih sustava i vladavine prave? Trebaju li te države otvoriti vrata migrantima iz trećih zemalja?

Kao što sami vidite, problem migracija je trenutno u drugom planu i ni Europa zbog epidemije nije trenutno atraktivna migrantima iz trećih zemalja. Migracije na koje ja trenutno gledam su prvenstveno one unutar-europske, no činjenica je da će se relativno skoro tržište rada u EU suočiti s jasnim problemom manjka radne snage, htjeli mi to priznati ili ne. Moje izvješće posebno je fokusirano upravo na to pitanje – kako popuniti radna mjesta, a jedna od opcija su i migranti iz trećih država. No ovdje jasno govorim o obrazovanoj radnoj snazi iz trećih država, a ne o humanitarnim migracijama. Na vaše pitanje kako promijeniti trend da migranti ne teže samo zapadnim državama, odgovorila bih da je odlučujuće to koliko su države srednje i istočne Europe receptivne po pitanju migranata, koliko je retorika pojedinih vlada ohrabrujuća ili ne, te koliko je država demokratski i gospodarski opremljena da osigura migrantima korisno i za svih zadovoljavajuće uključenje u lokalne zajednice zajedno s njihovim obiteljima.

Poprilično sam sigurna da radom na atraktivnosti naših vlastitih regija i gradova za lokalno stanovništvo, jačamo i vlastite polove atrakcije na druge. Uspješnost se tako mjeri atraktivnošću te predstavlja potvrdu ugodnog življenja koja onda privlači i druge te generira gospodarski rast i zadovoljstvo pojedinca i zajednice. No, sva ova razmišljanja će ovisiti o stopi kojom će se gospodarstvo u pojedinim zemljama članicama vratiti na scenu nakon ove krize bez presedana u novijoj povijesti.

 

11. Kakvog će utjecaja trenutna pandemija koronavirusa imati na demografske promjene u Europi?

Mislim da se pitanje treba postaviti drugačije – jer neće koronavirus imati utjecaj na demografske promjene u Europi već potpuno obrnuto – demografske promjene s kojima se Europa već suočava znatno utječu na širenje virusa te eksponencijalno potenciraju njegove posljedice. Činjenica je primjerice da Europa stari – ovaj virus posebno je opasan za starije stanovništvo, iznad 60 godina, a da ne govorim o onom iznad 80. Kriza u Italiji djelomično je prouzrokovana i time – radi se o zemlji koja nakon Japana ima najstarije stanovništvo na svijetu. Moje izvješće posebno sagledava izdržljivost naših zdravstvenih sustava u svjetlu demografskih promjena na način da upozorava na činjenicu da nacionalne sustave moramo unaprijediti da bi se lakše nosili s raznoraznim krizama. To je vrijednost tog izvješća, čak i u svjetlu krize, što ukazuje na posljedice koje konkretnim radom možemo lakše zajedno prevenirati. Kad je Hrvatska u pitanju, moram izraziti divljenje ne samo ministru Berošu, liječnicima i medicinskom osoblju nego zdravstvenom sustavu u cjelini.