Zaposlenost u Europi ponovno raste – ali ne i zaposlenost mladih

Autor:

  • Zuzana Vaneckova/ EURACTIV.com

09.10.2018.

Zagreb, 060911.
Hrvatski zavod za zaposljavanje u Zvonimirovoj ulici.
U Hrvatskoj je trenutno zbog recesije oko 300 000 nezaposlenih pa mnogi posao pokusavaju naci preko burze.
Foto: Davor Pongracic / CROPIX
Davor Pongračić / CROPIX

Hrvatski zavod za zaposljavanje u Zvonimirovoj ulici

IZJAVA O ODRICANJU OD ODGOVORNOSTI: Mišljenja iznesena u ovoj kolumni odražavaju stavove autora, ne i stavove EURACTIV.COM Ltd.

Zuzana Vaneckova članica je odbora Europskog foruma mladih.

Svake godine iznova zaživi 'ideja Europe' i to uvijek uoči jednog od najvažnijih događaja na političkom kalendaru Europske unije - govora predsjednika Europske komisije o stanju Unije, piše Zuzana Vaneckova.

Nažalost, to uzbuđenje ne doseže mnogo dalje od strogog centra Bruxellesa i vjerojatno zaobilazi većinu europskih građana. Iako je prošlo mjesec dana od velikog govora predsjednika Jeana-Claudea Junckera, ne smijemo zaboraviti na neke od bitnih poruka, zato što o njima uvelike ovise radna mjesta, blagostanje i perspektiva velikog broja mladih.

Pitanje nezaposlenosti već je dugi niz godina visoko na listi prioriteta Europske unije. Štoviše, 'izgubljena generacija mladih' jedna je od najtežih posljedica financijske krize koja ostavlja duboki i neizbrisivi trag na društvo EU. Mnogo toga je već učinjeno kako bi se situacija što prije popravila, a rezultati su uglavnom pozitivni.

Kao što je predsjednik Juncker naglasio u svom govoru u rujnu, zaposlenost ponovno raste. Prema najnovijim podacima Eurostata, 28 država članica Europske unije bilježi najnižu stopu nezaposlenosti od travnja 2008. godine. Iako je riječ o sjajnim rezultatima i odličnim vijestima za cijelu Uniju, nezaposlenost mladih je jako mali dio te pozitivne priče.

Kao što su Juncker i ostali državnici naglasili tijekom plenarne sjednice u Strasbourgu, stopa nezaposlenosti mladih i dalje je previsoka. Naime, ona iznosi čak 14,8 posto, što je dvostruko veće od prosječne stope nezaposlenosti diljem kontinenta. Iako su te brojke jako bitne, potrebno ih je sagledati u odnosu na druge statističke indikatore.

Šturi podaci koji potvrđuju je li netko zaposlen ili nije nedovoljno nam govori o kvaliteti raspoloživih radnih mjesta ili o razlozima njihovog nedostatka. Nažalost, zbog promjenjive prirode posla, vrsta ugovora i postojećih uvjeta rada, pad nezaposlenosti ne garantira nužno i veće blagostanje.

Dakle, nema sumnje da je postignut određeni napredak, ali istovremeno nema ni sumnje da postoji mnogo prostora za napredak.

Na čemu trebamo raditi?

S obzirom na to da su pregovori o budućem europskom proračunu već započeli, Europi se otvara velika prilika da se uistinu strukturirano investira u mlade.

Prema izračunima Europskog foruma mladih, Europska komisija je u svom prijedlogu Europskog socijalnog fonda plus (ESF+), predvidjela samo 4,3 milijarde eura za rješavanje problema nezaposlenosti mladih tijekom sedmogodišnjeg financijskog razdoblja. Ako uzmemo u obzir da je ukupni proračun Europske unije za to financijsko razdoblje iznosio 1,279 bilijuna eura, sredstva namijenjena rješavanju problema nezaposlenosti mladih iznosila su svega 0,34 posto ukupnih sredstava.

Međunarodna organizacija rada procjenjuje da je potrebno 45,4 milijardi eura godišnje kako bi se Europa učinkovito borila protiv nezaposlenosti mladih u Uniji. Nadalje, Europski forum mladih procjenjuje da bi budući proračun EU trebao predvidjeti najmanje 23 milijarde eura za rješavanje tog problema, uz individualne investicije država članica.

Osim što je sam po sebi nedovoljan, predviđeni iznos od 4,3 milijarde eura kojeg je predložila Europska komisija nije razmjeran problemu na kojeg učestalo ukazuju europski državnici u svojim političkim govorima.

Alokacija bi se zasigurno morala povećati, ako se želi ozbiljno i sustavno pomoći mladima koji tek ulaze na tržište rada i teško pronalaze posao, a osobito bi se trebalo pomoći onima koji dolaze iz najugroženijih sredina. Ciljanim ulaganjem u takve mlade bi se moglo spriječiti mnogo opasniji i sustavniji problem - dugotrajna nezaposlenost.

Kako ističu u Europskoj zakladi za poboljšanje radnih i životnih uvjeta, dugotrajna nezaposlenost posebice negativno utječe na buduće zapošljavanje mladih te može imati i dugoročne negativne posljednice na njihove buduće izglede zapošljavanja.

Ako države članice žele ozbiljno uskladiti financiranje sa svojim političkim obećanjima, potrebno je učiniti dvije stvari. Prije svega, potrebno je u budućem financijskom razdoblju ESF+ fonda povećati iznos predviđen financiranju zapošljavanja mladih, koji trenutno iznosi 10 posto. Taj postotak naprosto nije dovoljan za rješavanje ovog problema u državama članicama u kojima je tijekom 2017. godine zabilježen natprosječno visok broj mladih koji nisu zaposleni, a koji se ne obrazuju i ne osposobljavaju (NEET). Taj je iznos nužno povećati i temeljiti ga na regionalnim, a ne nacionalnim proračunima.

Iako neke članice mogu bilježiti nizak postotak NEET populacije, u određenim regijama taj postotak može biti znatno viši. Vjerujemo da bi se taj izazov mogao riješiti tako da sve države članice, u kojima je postotak te populacije mladih veći od 10 posto, relociraju najmanje 15 posto sredstava iz fonda ESF+ za financiranje zapošljavanja mladih i provedbu Garancije za mlade.

Drugo, države članice bi se trebale obvezati da će bespovratna sredstva dobivena iz Europske unije dopuniti nacionalnim ulaganjima. S obzirom na to da je riječ o jako kompleksnom problemu, nije ga moguće riješiti samo europskim sredstvima, već su potrebna i izravna ulaganja država članica.

Predsjednik Europske komisije je u svom govoru pogodio srž problema, identificirajući nezaposlenost mladih kao jedan od ključnih izazova koji još uvijek nisu riješeni. No, Europska unija i države članice se jednostavno moraju udružiti kako bi zajedničkim snagama riješile ovaj problem.

U ime Europskog foruma mladih pozivam sve države članice i njihove zastupnike u Europskom parlamentu da zajedničkim snagama pronađemo rješenje ovoga problema kako bismo mladima omogućili pronalazak kvalitetnog radnog mjesta.

Inačica na drugom jeziku / Alternate language version