Goran Grlić Radman: 'Zalagat ćemo se za veća sredstva kohezijskoj i poljoprivrednoj politici u novom proračunu EU'

Autor:

  • Zoran Radosavljević / Euractiv.com

11.12.2019.

Euractiv.com

Hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Goran Grlić Radman

Glavni urednik portala Euractiv.com Zoran Radosavljević, susreo se s novim hrvatskim ministrom vanjskih i europskih poslova Goranom Grlićem Radmanom u Bruxellesu uoči prvog predsjedanja Vijećem Europske unije.

Ministar je objasnio zašto se Republika Hrvatska protivi finskom prijedlogu Višegodišnjeg financijskog okvira EU, ali je i predstavio prioritete za narednih šest mjeseci.

Koji su prioriteti hrvatskog predsjedanja?

Naš slogan je snažna Europa u svijetu punom izazova; odredili smo četiri prioriteta od kojih su svi posvećeni Europi. Prvi prioritet je Europa koja se razvija, a odnosi se na gospodarski rast, održivi i ravnomjeran razvoj. Tom prioritetu pripada i demografska obnova, jedan od ključnih izazova zbog kojeg je našoj povjerenici i alociran portfelj u novoj Europskoj komisiji. Drugi je Europa koja povezuje, a u tom kontekstu govorimo o energetskom i prometnom povezivanju, digitalizaciji, kulturi, turizmu, sportu i mladima. Treći prioritet Europa koja štiti prvenstveno podrazumjeva sigurnost građana EU. Hrvatska može puno pridonijeti pitanju unutarnje suradnje i sigurnosti vanjskih granica s obzirom na činjenicu da imamo najdužu vanjsku granicu u Uniji. Kontroliranje granice dulje od 1.000 km nije jadnostavan zadatak; i dalje se suočavamo s krijumčarenjem ljudi i različitim vrstama organiziranog kriminala. Trebamo napraviti distinkciju između izbjeglica i onih koji zapravo koriste tu situaciju kako bi osobno profitirali na mukama i jadu drugih ljudi. Europa koja je utjecajna naš je četvrti prioritet, a time prvenstveno mislimo na naše neposredno susjedstvo i pitanje proširenja EU. Hrvatska planira u svibnju 2020. godine organizirati EU summit na kojem će sudjelovati i čelnici država Zapadnog Balkana. U našem je interesu imati stabilno i mirno susjedstvo, stoga moramo raditi na ujednačavanju standarda, unaprjeđenje vladavine prava i europskih vrijednosti u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Albaniji i Kosovu. Također, veliki će fokus biti usmjeren i politici istočnog partnerstva; šest zemalja koje se nalaze na granici s Rusijom, a koje na određeni način imaju europsku perspektivu. Voljeli bismo, prije svega, pomoći tim zemljama u liberalizaciji viznog režima, gospodarskog rasta i unaprjeđenja europskih vrijednosti.

Brexit će svakako biti jedna od važnijih tema našeg predsjedanja, osobito s obzirom na to da je ishod vrlo neizvjestan. Novi izbori održavaju se 12. prosinca, a u slučaju da na njima pobijedi aktualni premijer Boris Johnson vjerujemo da bi se mogao usvojiti i Sporazum o Brexitu. U tom bi se slučaju dokument ratificirao u parlamentu do 31. siječnja, nakon čega bi Hrvatska kao predsjedavajuća zemlja trebala dogovoriti sporazum o budućim odnosima EU i Ujedinjene Kraljevine. Dakako, mogući su različiti scenariji, što bi dodatno zakompliciralo situaciju, ali Brexit će biti naša zadaća u svakome slučaju.

Drugi važni problem je usvajanje Višegodišnjeg financijskog okvira EU, za čiji su iznos najviše zainteresirane zemlje koje ovise o koheziji. Kao najmlađoj članici Europske unije važna nam je mogućnost korištenja kohezijskih fondova, ali i paket koji se odnosi na Zajedničku poljoprivrednu politiku. Sada bismo trebali ispregovarati s prijateljima kohezijske politike kako bismo pronašli zajedničko rješenje. Trenutno se na stolu nalazi zajednički prijedlog Europske komisije i Parlamenta, a vjerujem da će se rasprava o proračunu staviti i na dnevni red summita Europskog vijeća koje će se održati krajem tjedna. Postoji velika mogućnost da se neće postići konačni dogovor, već da će se tražiti poseban susret Europskog vijeća u veljači.

U svakom slučaju, može se očekivati da će se to dogoditi za vrijeme hrvatskog predsjedanja zato što proračun mora postati operativan najkasnije od 2021. godine.

Finska je predstavila svoj prijedlog kompromisa oko proračuna EU. Hoće li se Hrvatska nadovezati na tu sugestiju, ili će predstaviti svoj proračunski prijedlog?

S obzirom na to da nismo baš bili zadovoljni s finskim prijedlogom, pokušat ćemo pronaći novi paket u suradnji s ostalim državama. Vjerujem da se finski prijedlog može nadograditi. Treba imati u vidu činjenicu da je Hrvatska nastala na ruševinama bivše države, da je u svojoj modernoj povijesti imala oružani sukob zbog čega je morala krenuti duboko ispod nule da dostigne današnje standarde. Hrvatskoj je kao najmlađoj članici Europske unije je osobito važna raspoloživost kohezijske i poljoprivredne politike. Tako ćemo moći smanjiti i odlazak ljudi, imat ćemo bolju demografsku sliku i stabilniji socijalni poredak, a Hrvatska će, osim turizma, imati i druge razvijene grane.

Jedan od prijedloga bio je da se smanje proračunska sredstva za kohezijsku politiku i Zajedničku poljoprivrednu politiku.

Da, i to da sme smanjuje za referentno razdoblje koje je bilo N+3 godine. Želimo zadržati dosadašnje standarde N+3 razinu s odgovarajućim postotkom.

Može li maritiman sukob između Grčke, Turske i Libije eskalirati za vrijeme hrvatskog predsjedanja i što bi Europska unija u tom slučaju trebala napraviti?

Ne možemo ostati ravnodušni, već bismo trebali tražiti bolje načine i metode boljeg rada. I novi šef europske diplomacije Josep Borrell želi unaprijediti dijalog i donijeti nove instrumente kako bismo se čvršće povezali, efikasnije djelovali. U multilateralizmu se traži solidarnost. U slučaju ove tri zemlje, Hrvatska će se maksimalno solidarizirati s Grčkom kao jedinom članicom EU. Morali bismo pažljivo osluškivati i vidjeti što se događa, ali EU i u tom slučaju treba djelovati. Osudili smo operaciju na sjeverozapadu Sirije, ali smo ostavili prostora i mjesta za dijalog. Turska je članica NATO-a i trenutno zbrinjava 4 milijuna migranata. To nisu zanemarive činjenice, a moramo imati u vidu i širu sliku. Dakako, trebali bismo razgovarati sa svim faktorima tog geostrateškog prostora. Ako se Europska unija želi nametnuti kao geopolitički igrač tog prostora, onda mora imati odgovarajuće mehanizme i instrumente djelovanja. Imamo velika očekivanja od g. Borrella, zato što EU ne smije djelovati samo na svom prostoru, već i na onome izvan svojih granica. Živimo u opasnom svijetu i moramo se čvršće povezati kako bismo pronašli rješenja za globalne izazove.

Kako komentirate francuski neformalni prijedlog za proširenje na Zapadni Balkan koji podrazumijeva sedam točaka. Je li to dobra obnova za napredak ili se pitanje proširenja vrti u krug?

Pitanje Zapadnog Balkana i otvaranje pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom bilo je u fokusu cijelo ovo ljeto, osobito s obzirom na to da je početak pregovora dobio zeleno svjetlo Junckerove Komisije.

Bilo je važno kako će reagirati Bundestag, ali se i Njemačka složila s otvaranjem pregovora. No, bili su toliko zatečeni Macronovim prijedlogom da su tražili redizajniranje postojećeg prijedloga, zato što su Crna Gora i Srbija već na putu prema EU. Iako je legitimno pravo Francuske uložiti veto na prijedlog kojeg smatra nepovoljim, ostali smo zatečeni njihovom odlukom. Teško je mijenjati pravila dok igra traje. Moguće da će francuski prijedlog biti dodatan poticaj većoj homogenizaciji zemalja članica, stoga ga treba gledati i tako, a ne samo kao hladan tuš.Samo pokretanje pregovora ne znači da će sve te zemlje odmah ući u EU, to je dug proces. Računamo da će Hrvatska u tom kontekstu biti iskreni posrednik i dobar partner koji će neumorno tražiti rješenje i prije summita u Zagrebu.

Očekujemo li od Zagrebačkog summita suštinske pomake? Hoće li se otvoriti proces proširenja, ili je to još uvijek neizvjesno?

Zagrebački summit nije sam sebi svrha. On mora imati sadržaja i konkretnih zaključaka. Važno nam je već sada se aktivno angažirati kako bismo do ožujka imali opipljive konture summita. Na tome već radimo.

Nedavno ste izjavili da Hrvatska očekuje pozitivan pomak oko ulaska u Schengen tijekom njemačkog predsjedanja. Može li Hrvatska ući u Schengen prije Rumunjske i Bugarske koje su prije ušle u EU?

Ne bismo trebali gledati ostale zemlje, već samo ono što smo napravili, a napravili smo mnogo toga. Ispunili smo 8 traženih uvjeta, dobili smo zeleno svjetlo, što je jasan pokazatelj da je nadzorno tijelo napravilo evaluaciju i donijelo odluku temeljem raspoloživih podataka. Ti podaci bi se trebali interpretirati kao elementi za donošenje političke odluke zemalja članica. Schengenski prostor je tijekom migrantske krize i sam bio u opasnosti, no on mora opstati jer je bitan. Hrvatska uspješno čuva svoju vanjsku granicu, usprkos svim teškoćama, borbi s organiziranim kriminalom i krijumčarima ljudi. Smatram da možemo s punim pravom kazati da zaslužujemo ulazak u Schengenski prostor.

Hoće li Slovenija pokušati blokirati ulazak Hrvatske u Schengen?

Vjerujem da će se Slovenija ponijeti mudro i pametno, zato što onaj kamenčić kojeg imamo u cipelama podjenako žulja i Hrvatsku i Sloveniju. Ulazak Hrvatske u Schengen u interesu je Slovenije, zato što tada hrvatska granica postaje vanjska granica Schengena. Prema tome, naš ulazak u Schengen najviše bi pomogao Sloveniji, a uvjeren dam da tako misli i većina njihovih građana.

Od Hrvatske se očekuje da čuva granicu s Bosnom i Hercegovinom. S druge strane, kao da nema dana da nevladine udruge i aktivisti ne pišu o nehumanim postupcima hrvatske policije. Postoji li tu određena dvoličnost?

Nije pitanje imamo li izbjeglice u zapadnoj Bosni, već je pitanje kako su oni do tamo došli. Upravo to pitanje treba regulirati. Mi svakodnevno dokazujemo da možemo čuvati granicu s Bosnom i Hercegovinom, koja je vanjska granica EU. Gdje ti migranti ulaze? Kako su došli do tog teritorija? Naš ministar unutarnjih poslova vodi aktivnu politiku i razgovore, a imamo i bezuvjetnu podršku ostalih zemalja članica. Postoji razlika između izbjeglica i ilegalnih prelazaka granice, čak i u kontekstu humanitarnog prava. Kad bismo imali zajedničku migracijsku politiku, to bi nam olakšalo kompletnu suradnju i zaštitu granica. Zato je jedan od naših prioriteta Europa koja štiti svoje građane. Hrvatska policija štiti od ilegalne migracije. Naši su policajci dobro educirani i djeluju u skladu s hrvatskim i europskim propisima. Često, hrvatska policija spašava te ljude od utapanja, pothlađivanja i gušenja u zatvorenim kamionima.

Hrvatska se pridružila grupaciji zemalja koje će bojkotirati dodjelu Nobelove nagrade za književnost austrijskom spisatelju Handkeu. Zašto?

Ta skupina zemalja predstavlja izravne svjedoke događanja početkom 90-tih godina, kada je Handke bio na jednoj strani. Postoji taj drugi aspekt, a to je koji je smisao Nobelove nagrade. Zemlje koje su nastale raspadom Jugoslavije pamte pitanja g. Hankea i svakako da, uz sve poštovanje, da svatko ima slobodu pisanja, ali je nama bilo neshvatljivo da se on svrstao na stranu Miloševićeva režima, čak i onda kada je u Srbiji bilo i drugačijih pogleda i osuda Miloševića. Činjenica da je Handke bio na njegovom sprovodu nas još više učvršćuje u stavu da je Nobelova nagrada dodijeljena pogrešnom čovjeku.

(tekst uredila Tea Trubić Macan)