Hrvatska još nije predložila kandidata za Komisiju: Šuica ima najviše šansi za povjerenicu regionalnog razvoja?

Autor:

  • Tea Trubić

31.07.2019.

Zagreb, 110119.
Panel-rasprava pod nazivom Direktiva o autorskom pravu na Jedinstvenom digitalnom trzistu EU: clanci 11. i 13. odrzana je u auli Sveucilista u Zagrebu.
Na fotografiji: Dubravka Suica.
Foto: Dragan Matic / CROPIX
Dragan Matić / CROPIX

'Nitko ne zna tko bi mogli biti hrvatski kandidati za povjerenika u Europskoj komisiji', na slici: Dubravka Šuica, zastupnica HDZ-a čije se ime spominje među potencijalnim kandidatima

Vlada RH i dva tjedna nakon što je bivša njemačka ministrica dobila podršku 383 zastupnika Europskog parlamenta, a time i čelno mjesto u budućoj Komisiji, kao zmija noge skriva svoje ambicije za sljedećih pet godina u EU.

Za razliku od 16 zemalja koje su već formalno nominirale povjerenike, u Hrvatskoj je teško službeno doznati koji se kandidati uopće razmatraju. No, sve češće se spominje ime Dubravke Šuice, koja je po svim zadanim parametrima idealna kandidatkinja za povjerenicu u Komisiji Ursule von der Leyen.

S obzirom na to da je nova predsjednica istaknula da će vlade koje nominiraju žene za povjerenice imati veću pregovaračku moć pri odabiru željenih portfelja, vrlo je izgledno da bi se Plenković mogao odlučiti za jednu od najmoćnijih žena Europske pučke stranke, najveće grupacije u EU, kojoj u konačnici pripada i sama Ursula von der Leyen. Šuica je kao potpredsjednica njezine grupacije imala ključnu ulogu u lobiranju prije glasanja o povjerenju, zbog čega je stekla povjerenje i zahvalnost nove predsjednice, a time i veću šansu zatražiti bolji portfelj. Konačno, njezinom bi se kandidaturom u Europskom parlamentu oslobodilo mjesto još jednom kandidatu s liste HDZ-a, pa bi Plenković, baš kao što je i obećao, u Bruxelles poslao pet suradnika. Prema trenutačno dostupnim, ali neslužbenim informacijama, Hrvatska je “bacila oko” na portfelj regionalnog razvoja na čelu kojeg je tijekom Junckerove Komisije bila Rumunjka Corina Cretu. Portfelj iz kojeg su se osigurala sredstva za gradnju Pelješkog mosta, projekta od strateške važnosti za Hrvatsku, često se dodjeljuje najslabije razvijenim državama kako bi ih se motiviralo da povuku što više raspoloživih sredstava iz kohezijskih fondova.

Energetika je ovaj put resor oko kojeg se lomi najviše kopalja u Europskoj uniji. Naime, Rumunjska, Slovačka i Češka otvoreno su najavile želju za tim portfeljem, ali ni jedna država nije otišla toliko daleko kao Poljska, koja je time navodno i uvjetovala podršku vladajuće stranke Pravo i Pravda na glasanju o povjerenju Von der Leyen. S obzirom na to da su Francuzi dobili sunarodnjakinju na čelu Europske središnje banke, nije pretjerano izgledno da će im se ponovno izaći u susret i dodijeliti ekonomski resor, pa Macron sve intenzivnije lobira za zaštitu okoliša; portfelj koji bi sljedećih pet godina EU mogao biti od ključne važnosti. Dok Bugari žele zadržati digitalizaciju, a Danci tržišno natjecanje, Irci svog povjerenika Phila Hogana žele “prebaciti” iz poljoprivrede u trgovinu, pa se on spominje kao najizgledniji nasljednik Cecilije Malmström. Pitanje povjerenika u Komisiji Ursule von der Leyen iznimno je destabiliziralo talijansku vladajuću koaliciju.

Matteo Salvini, apsolutni pobjednik izbora za EP, želio je svog stranačkog kolegu poslati u Bruxelles, a pod svaku cijenu želio je preuzeti ekonomski portfelj. No, nije glasao za Ursulu von der Leyen, čime je nepovratno izgubio šansu osigurati kolegi mjesto za stolom njezine Komisije. S druge strane, zvjezdice koje su doživjele neočekivan poraz na izborima u svibnju žele socijalu, što bi im nova predsjednica mogla i omogućiti zbog podrške koju je dobila od njih.

Inačica na drugom jeziku / Alternate language version