HRVATSKA NA ČELU EUROPE Plenković:"Spremni smo dovršiti posao oko Brexita"

Autor:

  • Tea Trubić Macan

10.01.2020.

Zagreb, 090120. HNK.
Trg Republike Hrvatske.
Dolazak uzvanika u Hrvatsko narodno kazaliste na svecani koncert u prigodi obiljezavanje pocetka hrvatskoga predsjedanja Vijecem Europske unije.
Na fotografiji: Andrej Plenkovic i Ursula von der Leyen predsjednica Europske Komisije.
Foto: Goran Mehkek / CROPIX
Goran Mehkek / CROPIX

Andrej Plenković i Ursula von der Leyen, predsjednica Europske Komisije

Prvi put u povijesti Republike Hrvatske cijela Europska komisija stigla je u Zagreb.

Vijeće povjerenika Ursule von der Leyen jutros će održati prvi sastanak u novom mandatu izvan Bruxellesa, i to u prostorijama zagrebačke Nacionalne i sveučilišne knjižnice. Riječ je o jednom od najvećih diplomatskih događaja u Republici Hrvatskoj u posljednja dva desetljeća koji ljubitelji europske politike uspoređuju s finalom Lige prvaka.

Predviđeno trajanje sastanka je 2 sata, a 27 “ministara europske vlade” raspravljat će o gorućim problemima Unije. Brexit, proširenje na zapadni Balkan, Zeleni sporazum i tenzije na Bliskom istoku bit će samo neke od tema o kojima će povjerenici Komisije raspravljati danas. Isto tako, posebna će pažnja biti posvećena i organizaciji konferencije “Budućnost Europe” za koju je zadužena hrvatska povjerenica i potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica.

Brexit

Ujedinjena Kraljevina iz EU izlazi za tek nešto više od tri tjedna, što je događaj bez presedana u povijesti te integracije. Zahvaljujući uvjerljivoj pobjedi konzervativaca Borisa Johnsona, bez problema je usvojen Sporazum o Brexitu, zbog čega će izlazak 31. siječnja biti uredan. No, Bruxelles i London do kraja 2020. godine tek moraju ispregovarati nove uvjete trgovinskih sporazuma kojima će se definirati njihovi budući odnosi. Predsjednica Komisije von der Leyen ovoga je tjedna u Londonu pozvala britansku vladu da produlji rok za pregovore, zato što “kvalitetan sporazum nije moguće ispregovarati u manje od 12 mjeseci”. Johnsonova vlada trenutno ne pokazuje spremnost razmotriti taj prijedlog, tako da će se ključni trenuci odviti u prvih šest mjeseci tijekom kojih Unijom predsjeda Hrvatska. Kao predsjedavajući EU posredovat ćemo između Europske komisije, koja je zadužena voditi pregovore u ime EU, te ministara europskih zemalja u Vijeću koji svojim zahtjevima oblikuju tijek pregovora.

Proračun

Višegodišnji financijski okvir ili, jednostavnije rečeno, proračun EU također je jedan od glavnih izazova kojima će se hrvatsko predsjedanje trebati posvetiti. Aktualni proračunski okvir predviđa sredstva do završetka 2020. godine, a u njega je još uključena Ujedinjena Kraljevina. Preostalih 27 država članica u najkraćem mogućem roku mora pronaći kompromisno rješenje za novi proračunski okvir zato što će se u suprotnom u 2021. godinu ući bez proračunskog rješenja, što bi moglo kompromitirati tekuće troškove i projekte financirane iz fondova EU. Zemlje se još nisu usuglasile oko pitanja kako bi proračun “manje, ali ambicioznije Europe” trebao izgledati, a podjela je osobito jasna između razvijenih članica koje uplaćuju više te onih slabije razvijenih koje o tim sredstvima više ovise. Ako se do kraja godine ne donese novi proračun, EU će nastaviti koristiti postojeći okvir. Međutim, problem je u tome što on ne predviđa sredstva, primjerice za podmirivanje vrlo ambicioznog Zelenog sporazuma na kojem je temeljena nova Komisija.

Zeleni sporazum

Veliki fokus današnjeg sastanka bit će na Zelenom sporazumu, koji predviđa transformaciju na održivu i čistu energiju do 2050. godine. Riječ je o vizionarskom zakonskom paketu koji nova čelnica Komisije naziva “hodogramom za ekološku akciju”. Njezino je Vijeće povjerenika na samome početku svog mandata bez pogovora usvojilo svih 50 točaka kojima von der Leyen planira pomiriti gospodarski razvoj i borbu protiv klimatskih promjena. Hrvatska će sljedećih šest mjeseci biti odgovorna za komunikaciju tih reformskih cjelina resornim ministrima država članica, kao i za posredovanje s ciljem pronalaska kompromisnog rješenja. Naravno, taj će zadatak biti teži ako se prije toga ne usvoji proračun koji predviđa sredstva za prelazak na zelenu ekonomiju zato što će države “nove Europe” sigurno pružiti otpor pri usvajanju vrlo skupih reformskih prijedloga.

Proširenje

Pitanje proširenja na zapadni Balkan i otvaranja pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom apsolutni je fokus Zagrebačkog summita koji će se kao “kruna hrvatskog predsjedanja EU” održati 7. svibnja. Naime, unatoč tome što je Skoplje Prespanskim sporazumom riješilo spor s Grčkom oko imena države, Sjeverna Makedonija nije dočekala otvaranje pristupnih pregovora za članstvo u EU na summitu Europskog vijeća koji se održao u listopadu. Zbog francuskog veta proširenju pala je i vlada Zorana Zaeva u Skoplju, dok je albanski premijer Edi Rama odluku Pariza usporedio s “ostavljanjem broda na moru usred oluje”. Francuska je u međuvremenu ponudila neslužbeni dokument u kojem sažima ključne točke kojima uvjetuje deblokadu euroatlantskog puta država zapadnog Balkana. Hrvatska će tijekom sljedećih šest mjeseci ponuditi svoje jedinstveno iskustvo najmlađe članice EU državama u svom neposrednom susjedstvu, posredujući u pronalasku kompromisnog rješenja između zapadnog Balkana i država “stare Europe”.

Budućnost Europe

Jaz između “stare” i “nove” Europe, kao i onaj koji postoji između briselskih birokrata i građana EU pokušat će premostiti dvogodišnja konferencija “Budućnost Europe”, za čiju je organizaciju zadužena hrvatska povjerenica Dubravka Šuica. Na toj bi se konferenciji trebale definirati ključne točke reforme Europske unije bez radikalnog mijenjanja njenih osnivačkih ugovora. Cilj je te reforme približiti institucije EU građanima država članica, ali i učiniti cijeli proces njihova kadroviranja transparentnijim.

Andrej Plenković u Parizu je početkom tjedna najavio da će Europska komisija u Zagrebu raspravljati i o američko-iranskom sukobu koji je eskalirao u Iraku. Visoki povjerenik za vanjsku i sigurnosnu politiku EU Josep Borrell, šef europske diplomacije, na konferenciji za novinare u Bruxellesu potvrdio je da će Vijeću povjerenika u Zagrebu predstaviti strategiju EU koja se, prema njegovim izjavama, temelji na očuvanju Iranskog nuklearnog sporazuma. Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen ovoga je tjedna neprestano ponavljala nužnost deeskalacije sukoba te je pozivala obje strane da se vrate diplomaciji.

Na marginama današnjeg sastanka održat će se i niz bilateralnih sastanaka između hrvatskih ministara i povjerenika nadležnih resora na kojima će se dogovoriti buduća suradnja i uskladiti prioriteti za budući period.