Hrvatski europarlamentarci pozivaju na solidarno djelovanje EU-a u krizama

Autor:

17.04.2020.

Members of the EU Parliament arrive and sit in an empty hemicycle at the beginning of the plenary session which is reduced to a single day due to the spread of the COVID-19 illness, in Brussels, on March 10, 2020. - All European Union States are hit by the novel coronavirus. (Photo by Kenzo TRIBOUILLARD / AFP)
Kenzo TRIBOUILLARD / AFP

Zgrada Europskog parlamenta

Hrvatski europarlamentarci pridružili su se na izvanrednoj sjednici u četvrtak o pandemiji koronavirusa zahtjevima većine u Europskom parlamentu za koordiniranijim i odlučnim europskim djelovanjem u zaštiti građana i pomoći gospodarstvu.

U raspravi s predsjednicom Komisije Ursulom von der Leyen i predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom, eurozastupnici su pozvali na usklađenije djelovanje na europskoj razini radi zaštite građana i potpore gospodarstvu.

Zastupnici u Europskom parlamentu ocijenili su da je Unija mogla djelovati ranije i brže, ali i naglasili da je ponovno uspostavljena solidarnost unutar EU-a.

EU, međuitm, mora učiniti više za ponovnu izgradnju Europe ako želi da ona postane otpornija i učinkovitija te na tome mora žurno raditi, upozoravaju zastupnici, prenosi Europski parlament.

Europarlamentarac SDP-a Tonino Picula u raspravi je istaknuo da će zajednički europski odgovor na krizu i izlazak iz nje zahtijevati daleko više sredstava nego što su u pravilu godišnja izdvajanja nacionalnih država za EU.

„Ova nesretna situacija treba nas nadahnuti za efikasnije i solidarnije djelovanje i kad pandemija prođe. Kako sada nevažno izgledaju prepirke hoće li države članice ulagati jedan, 1,17 ili 1,3 posto BDP-a u zajednički proračun“, istaknuo je, govoreći o mjerama za spas europske ekonomije.

Picula je podržao prenamjenu preostalih sredstva iz Kohezijskih fondova za ublažavanje posljedica pandemije i prijedlog da se neutrošena sredstva Fonda za ribarstvo preusmjere za pomoć ribarima. Isto je predložio i za sredstva Fondova za poljoprivredu i ruralni razvoj i istaknuo da kohezijska sredstva moraju biti među zadnjima koja treba rezati u sljedećem proračunu.

Upozorio je da mali poljoprivredni proizvođači i vinari već sad trpe nepodnošljive štete, a adekvatne mjere za ublažavanje štete u turističkom sektoru još nisu donesene, navodi se u priopćenju ureda zastupnika.

„Posljedice pandemije bit će sanirane, očito, ogromnim iznosima javnog novca. Ta sredstva traže potpuno transparentno trošenje uz ozbiljnu kontrolu ulaganja i primanja novca na europskoj i nacionalnim razinama. Podržavam politički dogovor četiri najveće grupe o zajedničkom usvajanju rezolucije. Mogla je, naravno, obuhvatiti još elemenata, no u ovom trenutku je važnije političko zajedništvo radi donošenja mjera u korist naših građana“, zaključio je.

Zastupnici HDZ-a u Europskom parlamentu pozdravili su u svojim priopćenjima predložene mjere ističući da nove okolnosti traže prilagođavanje korištenja sredstva proračuna EU-a.   

Kao izvjestitelj Europske pučke stranke za europski proračun 2021. godine, zastupnik Karlo Ressler smatra da su pandemija Covida-19 i povezane negativne gospodarske posljedice dodatno pokazale važnost snažnog i fleksibilnog proračuna Europske unije koji će sada morati odgovoriti na potpuno nove izazove, priopćio je ured zastupnika.

“Zbog suočavanja s pandemijom koronavirusa, diljem Europe dolazi do donedavno nezamislivog pada gospodarske aktivnosti koji nažalost nije moguće izbjeći, ali se mora aktivirati svaki euro kako kriza ne bi bila duža i teža nego što je to neizbježno''.

Zastupnik Tomislav Sokol zadovoljan je mjerama za pomoć državama članicama i građanima Europske unije i ističe kako je riječ o znatnim sredstvima.

"Europska pomoć je stvarna i konkretna, a vjerujem da će biti i još veća. Ovdje nije riječ o peglanju imidža s malim donacijama, već o ogromnim financijskim sredstvima koje Unija stavlja na raspolaganje državama članicama. To su sredstva koja čuvaju naše plaće, našu valutu i naš zdravstveni sustav. Jedino nas europska solidarnost čuva od kolapsa i to je važno zapamtiti", istaknuo je Sokol.

Željana Zovko je zatražila jačanje mehanizma Unije za civilnu zaštitu kao temelja budućeg zajedničkog europskog odgovora na krizne situacije.

“Pored prijedloga Komisije za izmjenu europskog proračuna oslobađanjem 3,57 milijardi eura za rješavanje krize Covid-19, snažno pozdravljam zajedničku rezoluciju Europskog parlamenta o paketu oporavka kako bi se osigurao zajednički, učinkovit i koordiniran odgovor na trenutnu i buduće krize na europskoj razini. Našim obraćanjem Komisiji pozivamo da dodatno ojača Mehanizam Unije za civilnu zaštitu i RescEU radi poboljšanja europskog upravljanja rizikom od katastrofa, spremnosti i prevencije kao i zajedničke opreme, materijala i zaliha lijekova", istaknula je zastupnica Zovko.

Podsjetila je na druge prijetnje poput nedavnih potresa u Hrvatskoj i Albaniji.

Zastupnica Sunčana Glavak pozvala je na brzo i odlučno djelovanje EU-a.

„Europski parlament podržava napore država članica i europskih institucija u borbi protiv posljedica pandemije koronavirusa. Predložene mjere i izmjene proračuna pokazuju snagu europskog koordiniranog odgovora u nastojanjima da se zaštiti europske građane i europsko gospodarstvo. Moramo djelovati brzo, odlučno i cjelovito kako bismo se što prije oporavili“, rekla je Glavak.

U raspravi su mnogi govornici istaknuli da zatvorene granice nikada nisu rješenje i pozvali na uspostavu zajedničke izlazne strategije i plana oporavka u okviru novog, ambicioznog, dugoročnog proračuna kako bi se ublažile socijalne, gospodarske i financijske posljedice blokade, izvijestio je Europski parlament.

Rasprava će biti zaključena rezolucijom o kojoj će se glasati u petak.