'Izuzetna mi je čast što su ljudi prepoznali moj trud za hrvatske otoke'

Autor:

  • Jasmina Tomašević

11.12.2018.

EP plenary session - Arms export: implementation of Common Position 2008/944/CFSP
Philippe Strinweiss / © European Union 2018 - Source : EP (Reference: EP-079352D2)

Hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula

Hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula nominiran je za nagradu europskog zastupnika godine popularno nazivanom 'EU Oscarom'. Nominirala ga je Europska federacija malih otoka (ESIN) 'zbog njegovog izvanrednog doprinosa i podrške europskim otocima'.

Naime, organizacija smatra da je Picula svojom inicijativom Čista energija za europske otoke te projektom naziva 'Water Saving Challenge', pokazao vodstvo u stvaranju europskog zakonodavstva i politika koje uvažavaju interese otoka.

Izbor za nagradu europskog zastupnika godine održava se na godišnjoj razini, a se nagrada dodjeljuje u 18 kategorija. Zastupnike mogu nominirati građanske udruge, organizacije, instituti ili zaklade koje su se istaknuli u europskoj politici, a najboljeg zastupnika Europskog parlamenta u konačnici biraju njegovi kolege.

ESIN je organizacija koja okuplja predstavnike 1.640 malih europskih otoka koji sveukupno broje gotovo 360 tisuća stanovnika. Cilj organizacije je omogućiti razvoj otoka putem raznovrsnih inicijativa i projekata, štiteći istovremeno postojeću kulturnu tradiciju. Također, razmjenom informacija i znanja želi se utjecati na formiranje europskih politika kako bi ključni dionici osvijestili potrebe i posebnosti malih otoka.

'EU Oscar' već se pojavio na hrvatskoj političkoj sceni. Tu prestižnu nagradu je 2015. godine osvojio Davor Ivo Stier za svoj angažman u razvojnoj suradnji, dok ga je ove godine osvojila zastupnica Biljana Borzan u kategoriji ženskih prava i rodne ravnopravnosti.

Povodom nominacije kontaktirali smo Tonina Piculu kako bismo na kratko razgovarali s njim o toj temi.

Što za Vas znači ova nominacija?

Prije svega, nominacija mi predstavlja posebnu potvrdu onih koji su u ovom slučaju najrelevantniji, a to su otočani. Otkada sam postao zastupnik u Europskom parlamentu prije četiri godine, pomagao sam stvoriti institucionalni okvir za potrebe otoka. Od osnutka Europskog parlamenta nije postojalo niti jedno radno tijelo koje se bavilo tim problemima. Možda zvuči čudno, ali je tako. Ja sam tu anomaliju ispravio inicirajući osnivanje radnih tijela poput Međuparlamentarne grupe za mora, rijeke, otoke i obalna područja koje djeluje pri Parlamentu te Tajništva za otoke koje djeluje pri najvažnijem tijelu Europske unije, a to je Komisija. Dakle, došlo je do funkcionalnih promjena i sada se odvajaju i posebna sredstva koja se ulažu u razvoj otoka i obalnih područja. Apelirao sam na europske institucije i uspio sam osigurati pokretanje raznih inicijativa za otoke, izvršio sam dio otočne agende. Moj rad je prepoznat, i upravo mi je zato izuzetno drago.

Kao što ste i sami rekli jedan ste od osnivača radnih tijela EU za otoke, pokrenuli ste inicijativu prelaska na čistu energiju, podržali ste Deklaraciju o pametnim otocima i čistoj energiji. Što konkretno provedba otočne energetske tranzicije i digitalizacije koju zagovarate može donijeti otocima i njihovom stanovništvu te Hrvatskoj u cjelini? Koji su konkretni benefiti?

Konkretni benefit je prije svega činjenica da izazovi otoka više neće biti tretirani kao socijalni slučajevi. Logika mora biti upravo suprotna; otoci se moraju gledati kao dragocjeni resursi koji postaju sve dragocjeniji. Važan je odnos prema električnoj energiji, odnos prema vodama i osiguravanju pitke vode. Naš 'Water Saving Challenge' projekt u kojem je sudjelovalo osam europskih otoka od kojih dva naša, Lastovo i Vis, osvojio je nagradu 'Greening the Islands' jer smo pokazali kako se može uštedjeti do 200 milijuna litara vode. Time smo osigurali platformu koja omogućava i drugima da primjene ta pozitivna iskustva. Od ove godine provodimo projekt proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, primjerice vjetra. U tom projektu sudjeluje 26 europskih otoka uključujući naš Cresko-lošinjski arhipelag koji posjeduje velike potencijale za proizvodnju energije i to je značajno za daljnje strategije proizvodnje električne energije. Važno je i za ekološku politiku smanjenja onečišćenja koje stvara korištenje fosilnih goriva i ukoliko se taj projekt doista provede do kraja, napravio bi se veliki korak prema smanjenju korištenja fosilnih goriva.

Kada će se moći vidjeti rezultati Vaših inicijativa u praksi posebice u slučajevima manjih otoka koji imaju probleme poput slabe povezanosti s kopnom, ograničenog pristupa javnim uslugama te energetskom tranzicijom?

Ja se nadam da će se putem EU fondova iznijeti sredstva za još projekata u kojima će se naći i neki manji otoci. Mi želimo da otočna politika bude prisutna i u budućim planovima EU. Projekt energetske tranzicije trebao bi biti završen oko 2020. godine, a u zadnjem kvartalu 2019. godine raspisuju se dodatna sredstva za provedbu energetske tranzicije na otocima. Važno je reći da dolaze novi izbori i novi proračun, ali ja vjerujem da će se europski energetski otočni projekt nastaviti i nakon 2019. godine.

Imamo li primjere država Europske unije koje su bile u sličnoj situaciji nerazvijenosti otoka, pa su uz pomoć Kohezijske politike zabilježile napredak? Na koga se možemo ugledati?

U svakom slučaju važno je da se Hrvatska ulaskom u Europsku uniju obogatila. Došli smo u zajednicu s državama poput Grčke koja ima poveći arhipelag i osigurana veća sredstva iz EU fondova. No, Hrvatska je zemlja koja ima svoje specifičnosti i mnoge otoke koji su prepoznati u svijetu, razlikujemo se od mnogih zemalja i tu se treba pažljivije pristupati i s obzirom na to artikulirati planove za razvoj. Također, Hrvatska ima i posebne zakone o otocima što nas na neki način izdvaja od drugih; po tome nam je bliska Finska čiji primjer možemo slijediti. Svakako se još možemo ugledati na Baltičke zemlje.

Koje su sljedeće inicijative i projekti koji se tiču poboljšanja kvalitete života na otocima i što donose? Na čemu se još mora raditi konkretno u slučaju hrvatskih otoka?

Vjerujem da će prije svega zaživjeti projekt brige o resursima, da ćemo podići razinu korištenja sredstava EU, trenutno koristimo manje od mogućeg. Nadam se da ćemo se okrenuti fondovima koji financiraju projekte kojima se može osigurati ono važno, pristup pitkoj vodi je važan. Također važna je energetska tranzicija te poboljšanje pristupa javnim uslugama. Volio bih vidjeti da se ostvari projekt iza kojeg osobno stojim, a to je izgradnja pristupnih točaka za wifi na otocima. Za izgradnju je predviđeno 15 tisuća eura iz fondova, dakle sredstva postoje i potencijal postoji.

I za kraj, tko je po Vašem mišljenju također zaslužan osvojiti nagradu i zašto?

Ne bih spekulirao, ne znam niti tko je sve nominiran. Dakako da je zaslužan svatko tko čini nešto za dobrobit svoje zemlje.

Inačica na drugom jeziku / Alternate language version