Čekale su nas milijarde, evo što smo napravili do sad: Odabir 10 najuspješnijih EU projekata u Hrvatskoj

Autor:

  • Tea Trubić

06.09.2018.

Bruxelles, Belgija, 070617.
Danas je u Bruxellesu potpisana Odluka Europske komisije o prihvacanju sufinanciranja projekta Cestovna povezanost s juznom Dalmacijom. Odluku su potpisale ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Zalac i povjerenica Europske komisije za regionalnu i urbanu politiku Corina Cretu.
Na fotografiji:Gabrijela Zalac, Corina Cretu
Foto: Ahmet Kalajdzic / CROPIX
CROPIX

Potpisivanje Odluke o prihvaćanju sufinanciranja projekta 'Cestovna povezanost s Južnom Dalmacijom' - na slici ministrica Gabrijela Žalac i povjerenica Europske komisije za regionalnu i urbanu politiku Corina Cretu

Zahvaljujući europskim fondovima, najmanji poslovni subjekti mogu doći do sredstava kojima mogu modernizirati svoje poslovanje, zaposliti nove stručnjake i povećati svoj profit.

Posljednjih nekoliko godina sintagme “EU projekti” i “europski fondovi” spominju se vrlo često, i to u različitim konotacijama. Političari ih spominju u kampanjama kad trebaju definirati kako će financirati svoje predizborno obećanje, građani ih spominju kao ruku pomoći kojom će unaprijediti svoje poslovanje, a mediji ih u posljednje vrijeme najčešće spominju u kontekstu kritike izvršnoj vlasti zbog nedostatnog korištenja raspoloživih sredstava iz Europske unije. Naime, ako nam bespovratna sredstva iz Bruxellesa već godinama stoje nadohvat ruke, postavlja se pitanje zašto smo ih do kraja svibnja iskoristili samo 45 posto.

- Moram istaknuti da smo u posljednje dvije godine napravili značajan pomak – kaže resorna ministrica Gabrijela Žalac u razgovoru s novinarkom te naglašava da do kraja tekuće godine ministarstvo planira ugovoriti više od 60 posto raspoloživih financijskih sredstava iz Europske unije.

Međutim, ostaje pitanje zašto je do sada uspješno ugovaranje projekata bila tolika rijetkost. Stručnjaci za EU fondove smatraju da su prijavitelji bili obeshrabreni kompleksnom natječajnom dokumentacijom, strogim kriterijima i opasnošću od financijskih korekcija. Upravo je Zakon o javnoj nabavi građanima i potencijalnim korisnicima ugradio zdravu dozu opreza za prijavu na EU natječaje.

- Tijekom mog mandata, nastojali smo maksimalno pojednostaviti natječajnu dokumentaciju i kriterije prijave, upravo zato da motiviramo još više korisnika da osmisle uspješan projekt – ističe ministrica.

No, što točno znači “uspješan projekt”?

- Jasna vizija i realna potreba za projektnom idejom, ključ su svake kvalitetne projektne prijave – objašnjava ministrica Žalac te dodaje da je pravovremeno završavanje projekta jedna od dodanih vrijednosti njegove ukupne kvalitete.

Bolja povezanost

Pelješki most, punog projektnog imena “Cestovna povezanost s Južnom Dalmacijom”, zbog svoje je strateške važnosti i ukupne vrijednosti zasigurno privukao najviše pozornosti javnosti. Potpisivanje ugovora za projekt vrijedan četiri milijarde kuna bio je jedan od najkompleksnijih postupaka ugovaranja projekta s kojim su se Hrvatske ceste, kao budući korisnik financijskog okvira, do sada susrele. Tijekom svečanog potpisivanja ugovora premijer Plenković izrazio je nadu da će projekt biti uspješno realiziran u sljedeće četiri godine kako bi se što prije jug Hrvatske povezao s njezinim ostatkom.

Isto tako, HŽ Infrastruktura već je započela radove na jednom od najvećih infrastrukturnih projekata kojim će se kroz nekoliko godina modernizirati dionica željezničke pruge koja Zabok i Zaprešić povezuje sa Zagrebom. Naime, rekonstrukcijom povijesne dionice tzv. 'Zagorskog cuga' stanovnicima Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije omogućit će se bolja povezanost s glavnim gradom.

- Projekt će omogućiti mladim obiteljima da ostanu živjeti u ruralnim sredinama zagrebačke okolice, čime bi se decentralizirao glavni grad – ističe Filip Krleža, zamjenik voditeljice tog projekta.

Poslovi budućnosti

Prije samo nekoliko dana završila je prva faza provedbe CARNetova projekta e-Škole, koji je zasigurno posljednjih godina privukao mnogo pozornosti školaraca i njihovih roditelja. Fokus projekta ukup­ne vrijednosti 227 milijuna kuna jest jačanje kapaciteta hrvatskog obrazovnog sustava putem primjene informacijsko-komunikacijske tehnologije u školama kako bi naše najmlađe pripremila na poslove budućnosti. Tijekom provedbe pilot-projekta, tj. njegove prve faze, u 10 posto hrvatskih škola implementirani su novi informatički sustavi. Druga faza projekta započet će 2019. godine, a njegova će provedba uvelike ovisiti o rezultatima koji su prikupljeni tijekom pilot-projekta.

Iako možda nisu “poslovi budućnosti”, projekt Hrvatskog zavoda za zapošljavanje je zahvaljujući potpori Europskog socijalnog fonda nezaposlenim mladima omogućio relevantno radno iskustvo temeljem kojeg su “u budućnosti pronašli svoj posao”. Cijela jedna generacija mladih bila je obilježena projektom punog imena “Provedba mjere aktivne politike zapošljavanja mladih”, koji je među građanima sigurno najpoznatiji po jednoj od projektnih aktivnosti što se kolokvijalno zove “stručno osposobljavanje”. Potporom od 757 milijuna kuna mladima se omogućio paket mjera za stjecanje radnog iskustva, prekvalifikaciju za deficitarno radno mjesto te potpore za smozapošljavanje. Unatoč tome što je projektna aktivnost “stručno osposobljavanje” osobito bila kritizirana zbog premale mjesečne naknade korisnicima, ova je mjera mladima omogućila da stek­nu potrebni staž i olakšaju traženje budućeg zaposlenja. Istovremeno, mjera je zaposlenicima omogućila da besplatno educiraju svoje buduće zaposlenike i zadrže ih kao buduću radnu snagu. Do kraja prosinca 2017. godine, ovaj je projekt obuhvatio 15.321 mladu osobu, a do kraja ove godine ih planira obuhvatiti još gotovo 7.500.

Kako bi unaprijedilo obrazovanje i hrvatskoj znanstvenoj zajednici omogućilo da ide ukorak s trendovima u svijetu, Ministarstvo znanosti je putem Operativnog programa za konkurentnost i koheziju osiguralo najveće ulaganje u znanstvenu infrastrukturu u posljednjih deset godina. Od gotovo milijardu kuna, koliko je predviđeno za potrebe investiranja u znanost, 235 milijuna kuna osigurano je za projekt Istraživačko-edukacijski centar za zdravstvenu i medicinsku ekologiju i zaštitu od zračenja Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada. U sklopu projekta izgradit će se nova zgrada, obnoviti postojeća, ali će se i investirati u e-medicinu koja će modernizirati hrvatsko zdravstvo.

- Smatram da svatko tko provodi projekte u nekoj mjeri strahuje od financijskih korekcija upravo zato što je Zakon o javnoj nabavi nedorečen, što ostavlja prostor za drukčije zakonske interpretacije i eventualne pogreške – kaže Makso Herman, rukovoditelj Odsjeka za administriranje projekta Instituta, te ističe jedan od najvećih problema s kojima se susreću korisnici bespovratnih sredstava.

- Okosnica našeg dosadašnjeg uspjeha jest kvalitetno osmišljen projekt, ali i velika institucionalna podrška Ministarstva znanosti – dodaje.

Zaštita kulturne i prirodne baštine

S Hermanovim argumentom o važnosti kvalitete projektnog prijedloga slaže se i Igor Macan, voditelj razvojnih programa Općine Svetvinčenat, u kojoj se trenutačno provodi jedan od najvrednijih projekata u Istarskoj županiji. Naime, ukupna vrijednost projekta KulTERRA jest gotovo 24 milijuna kuna, a taj je iznos gotovo tri puta veći od prosječnog godišnjeg proračuna te male istarske općine.

- Ključ uspjeha našeg projekta jest bezrezervna vjera u njegovu kvalitetu i činjenica da je pomno osmišljen s ciljem da bude financijski samoodrživ – kaže Macan te ističe da je aspekt financijske samoodrživosti pridonio kvaliteti projektnog prijedloga pri njegovoj evaluaciji.

U sklopu projekta predviđena je rekonstrukcija dvaju srednjovjekovnih dvoraca Morosini-Grimani te Petrapilos, kao i njihovih unutarnjih prostorija koje će biti opremljene dodatnim sadržajem. Nova turistička ponuda prilagođena je svim uzrastima. Za najmlađe posjetitelje predviđene su posebno osmišljene “renesansne” slikovnice, mladi će se moći zabaviti u popularnom Room Escapeu, dok će nove prostorije “kaštela” svim posjetiteljima omogućiti održavanje konferencija, manifestacija i vjenčanja.

- Europski projekti nisu nikakav bauk, nego samo jedan od mogućih načina financiranja – kaže Igor Macan te dodaje da nema razloga za brigu ako se poštuju sve nacionalne i europske zakonske regulative.

Centar za upravljanje posjećivanjem NP Krka projekt je istoimene javne ustanove, a njegov je cilj investicijom od 106 milijuna kuna izgraditi infrastrukturu nacionalnog parka kako bi se povećala njegova vidljivost i posjećenost.

- Ulaz Lozovac je “prvi dojam” koji naš nacionalni park ostavlja svojim posjetiteljima, stoga smatram da je naša dužnost pružiti dobrodošlicu kvalitetnim prijemom i bogatim sadržajima primjerenima 21. stoljeću – kaže Krešimir Šakić, ravnatelj javne ustanove NP Krka, i pritom naglašava da je jedan od prioriteta ovog projekta i zaštita bogatog ekosustava tog podneblja i prilagodba rastućih turističkih kapaciteta zaštiti okoliša.

Investiranje u turističke kapacitete i zaštitu okoliša misao je vodilja i projekta Geopriča UNESCO geoparka javne ustanove Park prirode Papuk vrijednog 90 milijuna kuna. Riječ je o jednom od najvrednijih projekata ikad provođenih u Virovitičko-podravskoj, ali i u Požeško-slavonskoj županiji.

- Novi vidikovci, adrenalinski park i skulptura najvećeg morskog psa Panonskog mora samo su neki od novih sadržaja u kojima će naši posjetitelji uskoro moći uživati - kaže Suzana Randelj, stručna suradnica u javnoj ustanovi PP Papuk.

Velika sredstva za male poslovne subjekte

Iako se europski projekti najčešće spominju u sklopu strateških, znanstvenih i infrastrukturnih projekata, njihova je najveća vrijednost u tome što bespovratna sredstva stoje na raspolaganju malim i srednjim poduzetnicima i obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Upravo zahvaljujući europskim sredstvima najmanji poslovni subjekti mogu doći do sredstava kojima mogu modernizirati svoje poslovanje, zaposliti nove stručnjake i povećati profit.

- Najviše nas veseli činjenica da je poslovni sektor najuspješniji po ostvarenim rezultatima korištenja sredstava iz EU fondova, što potvrđuje visoku razinu motiviranosti i efikasnosti našeg poduzetničkog sektora – ističe Zvonimir Savić, ekonomski analitičar Hrvatske gospodarske komore.

Tvrtka Cedar d.o.o. među najuspješnijim je poduzećima u regiji upravo zato što već šest godina kontinuirano iskorištava europske poticaje. Ove godine uspješno su završili projekt kojim je implementirano novo IKT rješenje i povećana učinkovitost poslovanja tvrtke, a počeli su i novi projekt čiji je cilj gradnja najmodernijeg pilanskog postrojenja za obradu bukove sirovine.

Naime, modernizacijom i robo­tizacijom pilane želi se povećati kapacitet proizvodnje i ojačati konkurentnost na svjetskom tržištu. Zahvaljujući dobro osmišljenom projektnom prijedlogu, temeljenu na realnim tržišnim potrebama i stvarnim troškovima, poduzeću je odobreno korištenje maksimalne potpore od gotovo 30 milijuna kuna.

- Kako naša tvrtka već sada izvrsno konkurira na svjetskom tržištu i svoje proizvode izvozi diljem svijeta, vjerujemo da ćemo nakon izgradnje najmodernije pilane za obradu bukove sirovine dodatno ojačati svoju konkurentnost te zaposliti još više ljudi u Gorskom kotaru – kaže Damir Mandekić, pomoćnik direktora tvrtke.

Svoje poslovanje modernizirala je i tvrtka Vego plantis d.o.o., kojoj je u sklopu mjere 4.1.1. Agencije za plaćanje u poljoprivredi, odobreno korištenje 22 milijuna kuna za potrebe povećanja konkurentnosti svojih poljoprivrednih postrojenja.

- Sredstva iz EU fondova naprosto su prevažna da bismo ih propustili – ističe ministrica Žalac.

Najuspješniji EU projekti u Hrvatskoj

  1. Cestovna povezanost s Južnom Dalmacijom - 4.023.978.948,00 HRK

  2. Modernizacija i elektrifikacija željezničke pruge Zaprešić-Čakovec (R201) na dionici Zaprešić (isključivo) - Zabok (uključivo) - 773.272.880,71 HRK

  3. e-Škole: Uspostava sustava razvoja digitalno zrelih škola (pilot projekt) - 227.870.763,02 HRK

  4. Provedba mjere aktivne politike zapošljavanja mladih (IZM) - 757.656.000,00 HRK

  5. Istraživačko-edukacijski Centar za zdravstvenu i medicinsku ekologiju i zaštitu od zračenja - 235.430.435,25 HRK

  6. Integrirani razvojni program “KulTERRA - Revitalizacija istarskih kaštela Morosini-Grimani i Petrapilosa” - 24.848.218,20 HRK

  7. Centar za upravljanje posjećivanjem Nacionalnog parka Krka-Lozovac - 105.968.378,33 HRK

  8. Geopriče UNESCO geoparka - 90.090.587,54 HRK

  9. Povećanje proizvodnih kapaciteta pilane Vrbovsko - 104.186.797,50 HRK

  10. Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava - 22.934.400,00 HRK

 

Inačica na drugom jeziku / Alternate language version